Print this page

PR Veta Juridikamente Rejime Juridiku VEVS

Tempotimor (Dili) - Prezidente Republia, Francisco Guterres Lú Olo uza nia kompetensia nu’udar Xefe Estadu veta juridika ba dekretu lei husi governu kona-ba rejime juridiku ba vizilansia edidemiolojika no vizilansia sanitaria, tanba hatuur la tuir Konstituisaun RDTL.

Bazeia ba komunikadu imprensa ne’ebé www.tempotimor.com asesu, dekretu lei ne’ebé governu submete ba Prezidente Republika, iha loron 25 Junu 2020, la prinxe konstituisaun RDTL, tanba ne’e, Xefe Estadu veta tuir kompetensia ne’ebé konstituisaun fó.

Haree ba alínea b) iha artigu 6°, alíneas b) no o) iha no 1, artigu 115 husi Konstituisaun RDTL no mós ba artigu 10 no 11. Husi Lei numeru 10/2004, 24 Novembru (Lei kona-ba Sistema Saúde), Konsellu Ministrus aprova iha 17 Juñu liubá, Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemiológika no Vijilánsia Sanitária. Ho Dekretu-lei ne’e Governu hakarak hatuur regra kona-ba oinsá proteje no promove saúde públika, liuliu kona-ba moras sira ne’ebé hadaet husi ema ba ema (infeto-kontajiosa). 

Komunikadu ne’e dehan, governu haruka diploma ne’e Prezidente Repúblika entende katak artigu barak iha diploma ne’e la hatuir  Konstituisaun RDTL. Tanba iha dúvida, nune’e, PR haruka diploma ne’e ba Tribunal Rekursu (TR) hodi halo fiskalizasaun preventiva konstitusionalidade katak instansia ne'e presiza haree uluk se diploma ne’e tuir ka lae Konstituisaun RDTL, iha artigu 85.o, alínea e), iha artigo 149.o, n.o 1, conjuga hamutuk ho artigu 164.o  no artigu 126.o, n.o 1, alínea b).

PR husu atu haree didi’ak diploma husi Governu iha artigu tuir mai: artigu 16 kona-ba  vijilánsia ba  kontaktus iha komunidade (lahatete loloos sá  medida “restrisaun sosial” mak foti), medida  vigilánsia sanitária ordinária kona tratamentu obrigatóriu previstu iha artigu 25, medidas vijilánsia sanitária estraordinária previstu iha artigu 27. (obrigadu sulan-aan iha uma iha área afetada; konfinamentu obrigatóriu ba grupu ema iha lokal, edifísiu ka meius transporte; serka sanitária sira; rekizisaun beins, estabelesimentus, servisus no profissionais saúde),deklarasaun  grave emerjénsia saúde pública prevista iha artigu 28. no medida restrisaun ba  sirkulasaun  iha luron ne’ebé bele  akompaña mós ho kuarentena obrigatória no  serka sanitária previstu iha artigu 29. 

“PR hatán ba Governu katak medidas iha Dekretu-Lei ne’e limita direitus, liberdades no garantia ne’ebé Konstituisaun RDTL fó ba ema ne’ebé tuir loloos Parlamentu Nasional mak iha kompeténsia ba halo ida ne’e, la’ós Governu,” sira iha Komunikadu Imprensa.

Tribunal Rekursu, liuhusi akórdaun fó -sai iha 22 jullu 2020, entende katak Dekretu-Lei ne’e atu limita direitus, liberdades no garantias fundamentais ema nian no afirma katak la’ós Governu mak iha kbiit atu regula asuntu ida ne’e liuhusi Dekretu-Lei. Órgaun soberania ne’ebé iha kbiit  ba limita direitus, liberdades no garantias fundamentais mak Parlamentu Nasional. Parlamentu de’it  mak bele regula liuhusi lei.

“Haree ba Akórdaun no mós ba númeru 4, artigu 88 no númeru 3 artigu 149 Konstituisaun, Prezidente Repúblika veta juridikamente Dekretu-Lei katak  Diploma ne’e  la hatuir Konstituisaun.  Iha 24 julhu 2020, Prezidente Repúblika fó filafali ba Governu atu haree prosedimentu  legál seluk ba asuntu sira temi iha Dekretu-lei,  tuir Akórdaun husi Tribunal Rekursu haruka,” tenik iha komunikadu. 

Pandemia Covid-19 sei la’o nafatin no sei as no nune’e,  ita-nia país sei nafatin iha situasaun  risku aas tebes no tanba ne’e, Prezidente Repúblika konsidera importante tebes katak Governu promove no foti medidas ba proteje no garante saúde públika. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items