“ha’ u deside fó fiar nafatin ba VIII Governu no Primeiru-Ministru atu hala’ o nafatin sira-nia knar,” dehan Prezidente da Republika, Dr. Francisco Guterres Lu Olo liu husi mensajen ba aniversariu 20 de Maiu ba dala 18.
Liu tan Prezidente da Republika hateten, “tanba la’ós krize institusional grave, Prezidente Repúblika fó tempu ba líder polítiku sira hatasak ida-idak ninia hakarak no buka hametin relasaun partidu ba partidu, atu sira mak kontribui hodi hetan solusaun ne’ebé bele lejitima no sustenta Governu atual ka Governu foun, liuhusi Parlamentu Nasional.”
"Iha ita-nia ukun to’o agora mosu dezafiu oin-oin. Banhira haree ba kotuk, mandatu governu ne’ebé too rohan mak IV Governu de’it. Governu sira seluk monu tuituir dalan tambasá? Ida ne’e sai preokupasaun boot tebes mai ha’ u, nu’udar Prezidente Repúblika." PR Lu Olo fo lembra.
VIDEO PUBLISIDADE APELU HUSI PM TAUR APLAUS BA FRONT LINE
Hafoin de partidu mais iha AMP xumba tiha Orsamentu Jeral do Estadu 2020 iha fulan Janeiru Prezidente da Republika rona hanoin husi entidade hotu-hotu no husu partidu sira iha asentu iha Parlamentu Nasional buka malu.
“Husi prosesu ne’e mosu maioria parlamentar foun ida ho partidu polítiku tolu ho asentu parlamentar - PLP, KHUNTO, no FRETILIN. Maioria ne’e, ho deputadu 36, deklara ona sira-nia apoiu tomak no metin ba VIII Governu Konstitusional no Primeiru-Ministru General Taur Matan Ruak. Faktu ida ne’e apoia kontinuidade no fó estabilidade ba VIII Governu Konstitusionál,” dehan Prezidente da Republika.
“Faktu ida hanesan ne’e mak relevánsia konstitusional ba dezisaun polítika husi Prezidente Repúblika atu fó konfiansa ba VIII Governu hodi ukun to’o mandatu ramata, iha tinan 2023,” nia realsa.
Xefe Estadu mos fo hanoin katak deputadu sira iha Parlamentu Nasional reprezenta povu tomak nune’e sira-nia devér maka buka kontribui didi’ak ba funsaun lejislativa, fiskalizasaun no desizaun polítika ne’ebé Konstituisaun Repúblika haruka.
“Deputadu sira labele hamosu, depropózitu, situasaun ida ne’ebé bele sai fali obstákulu ba normal funsionamentu Parlamentu Nasionál nian. Sira mós labele hamosu situasaun ho objetivu atu provoka krize institusionál atu dudu hodi biit Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasional no konvoka Eleisaun Antesipada,” dehan Prezidente da Republika.
VIDEO DEPUTADU SOBU MEZA PREZIDENTE PARLAMENTU NASIONAL
Iha loron rua ikus ne’e mosu situasaun rungu ranga iha Parlamentu Nasional to’o harahun meza Prezidente Parlamentu nia nune’e Prezidente da Republika husu partidu sira kontribui ho laran luak no moos ba funsionamentu Parlamentu Nasional nian tuir prinsípiu no regra demokrátika sira ne’ebé desizaun bazeia ba maioria no mós sira-nia reprezentatividade no proporsionalidade.
“Ita labele tolera uzu violénsia, verbal ka fiziku, husi deputadu balun iha Parlamentu Nasional,” Xefe Estadu lamenta.
Iha Okaziaun hanesan Prezidente da republika sei hakarak promove nafatin dialogu ho partidu hotu-hotu atu haburas liu tan demokrasia iha Timor Leste.
“Nu´udar Prezidente Repúblika, ha´u hakarak fó-sai dala ida tan katak ha’ u sei hala’ o nafatin diálogu ho partidu polítiku sira ho asentu parlamentar hodi garante demokrasia, governabilidade, páz no estabilidade iha ita-nia rain, iha momentu ne’ebé de’it. Atu garante valór no prinsípiu sira ne’e, órgaun soberanu sira no ita hotu tenke respeita Konstituisaun no lei sira ne’ebé vigora,” Lu Olo dehan.