Eis Jeneral fitun rua ne'e hamriik hela iha problema nia leet. Problema politika ne'ebé iha tempu balun bele "hamonu" nia husi nia kargu, no problema sosial ne'ebé balun mosu ona no seluk sei "hafuhu" hela.
Maske hasoru dezafiu hirak ne'e, PM Taur kontinua hatudu ninia komitementu atu servi. Komitementu ida ne'ebé nia hatudu ona durante tinan naruk nia laran iha okupasaun Indonezia. Vida militar ne'ebé nia hala'o halo nia firme nafatin hasoru dezafiu ne'ebé mosu iha oin.
Bainhira governu prepara an hela atu hasees Timor Leste husi problema Corona Virus Deasses 2019 (Covid-19) ne'ebé sirkula ona ba nasaun lubuk ida iha mundu, teki-teki mosu dezastre boot ida ne'ebé sofrimentu ba komunidade lubuk ida iha kapital Dili.
Iha Sesta (13/03) mosu inundasaun boot ida iha parte lorosa'e kapital Dili ne'ebé rezulta uma-kain 1.105 sai vitima. Ho situasaun ida ne'e, governu deside hodi fó pontu toleransia durante loron rua ba funsionariu públiku sira iha kapital Dili atu bele ajuda halo limpeza.
Inundasaun
Iha Tersa (17/03), Primeiru Ministru Taur Matan Ruak mós tuun direitamente ba fatin afetadu iha area Santa Kruz, Dili, hodi oferese apoiu emerjensia ba vitima sira.
Hafoin oferese apoiu ne'e, PM Taur dehan, preokupasuan boot governu nian mak oinsa regulariza mota, hadia kanalizasaun bee-moos kotu no eletrisidade ne'ebé iha ameasas laran, no halo limpeza jeral, hafoin sei haree mos komunidade sira-nia kondisaun.
PM hatete, iha Kuarta (18/03) sei halo reuniaun Konsellu Ministru no komisaun inter-ministerial hodi haree pasu saida mak sei halo.
Hatan kona-ba karik governu iha orsamentu sufisiente atu bele apoiu vitima sira, PM Taur dehan, governu haruka ona proposta alterasaun lei orsamentu jestaun finanseiru ba Parlamentu Nasional atu bele aprova hodi fó dalan ba governu atu bele selu kompromisiu sira iha rai laran no rai li'ur ne'ebé iha sistema orsamentu duadesimal labele halo.
"Ha’u espera no ha’u husu par Parlamentu Nasional husi bankada hotu-hotu fó sira-nia apoiu ba alterasaun lei ne’e," dehan PM Taur iha Sede Suku Santa Kruz, Tersa (17/03).
Aleinde ne'e, nia hatutan, ohin Konsellu Ministru sei deside hodi hato'o pedidu autorizasaun husi Parlamentu Nasional atu foti osan.
"La'os de’it par haree problema dezastre naturais no kompromisu sira mak ita iha, husi rai laran no rai li'ur, maibé ita mós prepara an ba Corona Virus ne’ebe karik mai," dehan nia.
Covid-19
Corona Virus Deasses 2019 (Covid-19) sai problema seluk ne'ebé governu hasoru.
Maske seidauk iha kazu konfirmadu Covid iha Timor Leste maibé governu presiza halo antisipasaun atu Covid-19 labele tama TL.
Iha Segunda (16/03) governu aprezenta ona pedidu estadu emerjensia ba Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu Olo.
Iha loron tuir mai, komunidade sira iha munisipiu balun, liu-liu iha Lospalos, Munisipiu Lautem, hahú ataka loja sira hodi sosa foos.
Ba kestaun ida ne'e, PM Taur husu ba komunidade sira iha Timor laran tomak atu labele paniku.
"Primeiru, ha’u hakarak husu ba ita-nia komunidade sira par labele paniku. Lalika ta’uk moras ida ne’e. Importante mak ita prepara a’an. Segundu, ha’u apela ba emprezariu sira ne’ebé inflasiona sasan sira-nia presu, aproveita oportunidade par hariku sira nia a’an. Ha’u apella ba sira par sira halo negosiu ida jujur no ho moral," dehan nia.
Xefe Governu ne'e hatete, iha momentu ida ne'e nasaun presiza hela emprezariu sira-nia apoiu no sira tenke apoiu.
"Iha momentu ida ne’ebé nasaun presiza sira-nia apoiu, ida ne’e mak sira tenke apoiu. La’os nasaun presiza sira-nia apoiu, sira prejudika tan ita-nia sidadaun sira. Ha’u hatene iha Lospalos no iha munisipiu seluk sira komesa halo ida ne’e," nia hatete.
Tan ne'e, Taur husu ba kompradór sira atu informa ba autoridade sira bainhira emprezariu balu hasa'e folin sasan.
"Laiha nesesidade ba sira aproveita situasaun par manan osan. Iha momentu ida ne’e mak Timor-oan sira tenke hamutuk. Iha nasaun balun iha ezemplu boot ida hanesan ne’e, iha tempu ne’ebé nasaun hetan difikuldades, nasaun hetan situasaun defisil, sira-nia sasan hamenus nia folin, la’os hasa’e nia folin. Hasa’e nia folin ne’e katak ita-nia nasaun ajuda par oho ema e emprezariu sira labele hetan etatutu ida hanesan ne'e," dehan eis jeneral ne'e.