Loron ne'e iha ninia sentidu rasik. Estadu Timor-Leste deside loron ne'e ba luta na'in sira, tanba iha loron 3 Marsu 1981, Timor-Leste hahú reorganiza funu ba libertasaun nasionál, hafoin baze-de-apoiu rahun.
Data istórika ne’e liga ba Konferénsia Nasionál FRETILIN iha Maubai (Vikeke). Iha loron 3 Marsu ho orientasaun husi membru Comite Central FRETILIN (CCF) sobrevivente na'in rua, Xanana Gusmão no Ma’Huno.
Nune'e, konferensista sira hili membru CCF na'in sia foun tan no foti desizaun importante lubuk ida, hodi reorganiza luta libertasaun nasionál iha territóriu tomak.
"Rezisténsia armada moris fila-fali iha ai-laran. Povu hetan fali nia esperansa! Mundu hakfodak! Nune’e, ohin ita selebra loron istóriku ida ne’e", dehan Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, iha ninia diskursu iha selebrasaun loron Veteranu, iha Palásiu Governu, Tersa (3/3).
Ne'e duni, selebra data istórika 3 Marsu 1981 dala ida tan, ne’ebé konsagra ona husi Estadu Timor-Leste, liuhusi Lei n°3/2016, nu’udar Loron Veteranu sira-nian.
Entertantu, selebrasaun loron nasionál veteranu ne'e ba dala IV. Selebrasaun dahuluk akontese iha tinan 2017.
Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál rasik kompostu husi frente armada, frente klandestina no frente esterna ka diplomátika. (*)