Tuir komunikadu imprensa ne'ebé fo sai husi gabinete Prezidente Parlamentu Nasional iha loron kuarta (9/11), katak deside atribuisaun prémiu liberdade espresaun Max Stahl institui liuhusi rezolusaun Parlamentu Nasional nian ho númeru 25/2021, 19 dezembru.
Prémiu ida-ne'e institui nu'udar omenajen ida ba personajen ne'ebé halo filme iha tinan 1991 relasiona ho atake ne'ebé halo hosi militár Indonézia kontra timoroan sira-ne'ebé dirije manifestasaun pasífika iha semitéiu Santa Cruz, Dili.
Nune’e mós atu rekuiñese atividade sidadaun nasionál ka estranjeiru, ka organizasaun naun governamentál, tantu serbisu individu ka koletivu, dezignadamente iha área jornalistika, literáriu, siéntifiku ka audiovizuál iha Timor-Leste, hodi halo promosaun, divulgasaun no rekuiñesiimentu ba direitu umanu no defeza ba liberdade espresaun, prezervasaun memória luta no rekuiñesimentu kona-ba istória Timor-Leste.
Iha artigu 9.º husi rezolusaun Parlamentu Nasionál nian atu implementa atribuisaun prémiu no Parlamentu Nasionál mós aprova tan rezolusaun númeru 38/2022, 19 setembru, kona-ba regulamentu atribuisaun prémiu liberdade espresaun Max Sthal.
Prosesu ne'e, Parlamentu mak nu’udar orgaun lejislador nomeia ekipa Jurí hodi halo selesaun no nomesaun ne'e konstitui ho baze ba artigu 7.° ho kompozisaun hamutuk ema na'in-lima (5) hanesan Pe. Julio Crispim, Lucia Lobato, Maria Domingas Fernandes Alves, Constancio Pinto ho Joaquim da Fonseca.
Durante hala'o prosesu avaliasaun ba kandidatura iha prémiu ne'e, juri sira simu aplikasaun husi kandidatu nain-neen (6), individu na'in-tolu no organizasaun ka instituisaun tolu.
Hafoin juri halo avaliasaun no propoin kandidatu tolu ba Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) hodi tetu no diside.
Nune'e, ho baze ba proposta husi juri sira PPN konvoka reuniaun lidér bankada iha loron 08 novembru 2022 hodi konsulta ho reprezentante lider bankada parlamentár sira no maiória reprezentante lidér bankada sira fó apresiasaun no sujere ba PPN atu konsidera atribuisaun prémiu ida-ne'e ba Organizasaun Populár da Mulher de Timor (OPMT).
Tetu ba apresiasaun no sujestaun hosi lidér bankada sira hotu ho kompeténsia ne'ebe Tetu ba apresiasaun no sujestaun hosi lidér bankada sira hotu ho kompeténsia ne'ebe konsta iha artigu 9.⁰ hosi rezolusaun númeru 38/2022, 19 setembru, ne'e rasik PPN deside OPMT mak nu'udar manán na'in ba prémiu liberdade espresaun Max Stahl iha tinan 2022. (*)