Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Horta Relata Atividade Prezidente Repúblika Ba Loron-100 iha PN

Prezidente Repúblika (PR), Jose Ramos Horta ko’alia hela iha Parlamentu Nasional, kinta (15/09). Prezidente Repúblika (PR), Jose Ramos Horta ko’alia hela iha Parlamentu Nasional, kinta (15/09). Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika (PR), Jose Ramos Horta hatete, ho onra bo'ot atu mai relata ba Parlamentu Nasionál (PN) kona-bá atividade ne'ebé Xefe Estadu hala'o ona durante loron Atus-Ida (100).

"Bainhira ha’u kompleta Loron 100 iha ha’u-nia knaar, ha’u iha onra atu fila hikas mai uma fukun demokrásia nian atu relata ba Nasaun kona-ba saída maka ha’u no ha’u-nia ekipa hala’o tiha ona to’o oras ne’e no mós atu fahe perspetiva no preokupasaun sira kona-ba asuntu sira balun,"dehan Horta hafoin loke abertura ba sesaun lejislativa dalimak, no lejislatura dalimak, Parlamentu Nasionál (PN) iha plenaria, kinta (15/09).

Ba oporunidade ne'ebé prezidente repúblika iha, ida-ne’e sai hanesan previléjiu úniku ida-ne’ebé garante hosi Konstituisaun ba Prezidente Repúblika no bainhira nia mai hamrik iha ne’e, sei hakru’uk ho haraik-an ba povu ne’ebé, ho sira-nia votu soberanu, fó-fiar ba nia atu tuur iha pozisaun aas iha ri ida-ne’e atu serbí povu, no sai sira-nia lian, ba sira-nia espetativa, sira-nia tauk sira, sira-nia deskontentamentu sira, no mós sira-nia esperansa sira.

"Ida-ne’e sai nu’udar saída maka ha’u buka bebeik atu sai iha ha’u-nia moris adultu nian tomak, sai lian ba lian-laek sira, iha ita-nia rain no iha fatin ne’ebé de’it iha mundu rai- klaran,"esplika nia.

Iha serimonia abertura ida-ne'e nu'udar Xefe estadu hakarak hato'o hakru’uk ho umildade ba mártir sira no asuwa’in sira ne’ebé mate ona, nomos ba sira ne’ebé sei moris, ho grasa Maromak nian, inklui mos Maun Boot Xanana Gusmao ne'ebe mos sei hamutuk loos tebes ho povu ida ne'e.

"Ha’u hakru’uk ho reverénsia ba maluk barak ne’ebé kontinua sai deskoñesidu, eroi moris sira ne’ebé haraik-an, ne’ebé ha’u, dala barak, hasoru tiha ona iha Rai lulik ida-ne’e,"hatete nia.

Nuudar Xefe estadu iha obrigasaun tenke partilla ba Membru Parlamentu sira konaba saída mak xefe estadu no nia funsionáriu sira hala’o tiha ona ne'ebe esforsu atu hala’o iha loron 100 ba dahuluk ne’e iha ninia prezidénsia ba daruak.

Tanba ne'e nia sei repete iha ne’e ba saída maka, tuir -nia pontu- de-vista, tenke sai nu’udar prioridade absolutu nasionál sira iha tinan-lima tuirmai, ba líder ida-idak, governu ida-idak, partidu polítiku ida-idak, no ba sosiedade tomak.

Maibe uluk nana’in prezidente republika hakarak fo kongratulasaun no agradese ba membru sira Parlamentu ida-ne’e nian tanba ho sira-nia asaun matenek hodi pasa rezolusaun unánima kona-ba Fraternidade Umana (RPN No. 11/2022, 13 Maiu kona-ba Pás Mundiál, Irmandade Umana no Koezisténsia Komun).

Tanba tuir Uma-Kreda ne’ebé respeitadu hatete katak adopsaun ba Rezolusaun ida-ne’e korresponde ho vokasaun espesiál no misaun povu Timor-Leste nian iha mundu.

Aleinde Deklarasaun Fraternidade Umana ne’ebé hakerek hamutuk, no lansa iha tinan 2019 hosi Pápa Francisco no Iman Boot Dr. Ahmad Muhammad Al Tayyeb, buka atu promove liután “kultura respeitu mútua” ida entre relijiaun sira no komunidade sira iha mundu tomak.

Ba Rezolusaun ne’e reafirma igualdade, rekoñese direitu ba edukasaun, direitu ba servisu no atu ezerse direitu polítiku. Rezolusaun ne’e rekoñese pluralidade relijioza no liberdade ba fiar, hanoin, espresaun no asaun hanesan pilár sira demokrasia nian.

Rezolusaun ida-ne’e mós rekoñese dezafiu komun sira ne’ebé umanidade hasoru, hanesan pás, hamalaha, mizéria, mudansa klimátika no saúde públika.

Tanba ne'e Parlamentu ida-ne’e nia Rezolusaun mos husu ba governu atu promove valór sira fraternidade umana nian, liuhosi medida konkreta sira atu hadi’a bem-estar povu Timor-Leste nian.

Tanba Restaurasaun ba independénsia nasionál ne’e iha nia abut ne’ebé besik ho konseitu fraternidade umana, no Timor la’ós de’it hakoi divizaun sira tuan entre sira ne’ebé mosu ona husi tempu ‘funu maun-alin’ ne’ebé badak no trájiku.

Maibé nafatin konsidera rai ne’e, ho formalmente partilla dalan sira iha meia-noite iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, hanesan belun no parseiru.

Iha Timor-Leste nia diskursu polítika no literatura nunka bolu inimigu ema hirak ne’ebé tama iha rain ida ne'e no uma sira.

"Ita-nia Líder Fundadór sira, Xavier Amaral, Nicolau Lobato no Xanana Gusmão, sempre hanorin Nasaun ne’e katak ema sira ne’ebé hosi rai besik no rai dook, ne’ebé iha sékulu barak, iha tempu sira ne’ebé la hanesan, marka prezensa iha ita- nia rain, la’ós inimigu,"afirma nia.

Purtantu Enkontru ho forsa sira-ne’e no sira-nia prezensa invazivu iha sékulu barak nia laran lori duni divizaun, subjugasaun, kari konflitu sira ne’ebé mutualmente destrutivu, maibé sira mós la ho intensionalmente tulun hamosu saída maka Timor-Leste ohin loron ne’e eziste ho povu ida-ne’ebé distintu ho nia identidade ida ne’ebé distinta, relijiaun, lian sira, kultura, fronteira sira, no konseitu Nasaun-Estadu.

"Futuru ita-nia nasaun nian so bele garantidu bainhira ita mai hamutuk no hakarak atu kontinua hodi komprende ida-idak nia diferensa sira. Diversidade, toleransia, diálogu no fraternidade umana ne’e importante ba buat ida-ne’e no ba kualker nasaun atu buras,"esplika nia.

Ba Buat sira-ne’e tenke ho orientasaun ba ema hotu, atu nune’e bele kontribui ba ekonomia no bele efetivamente utiliza sira-nia potensia, talentu sira no rekursu sira hodi hadi’a sira-nia padraun moris, no hamutuk halakon ki'ak no mukit husi rai ida ne'e.

Maibe Komunidade sira ne’ebé ema nega sira-nia direitu, rezulta to’o ikus mak hafraku Estadu tanba Povu nasaun ida nian mak sai nu’udar fundasaun no Se karik iha fratura no fallansu iha fundasaun, nasaun ne’e sai vulneravel liután atu hetan kolapsu. Uma ida ne’ebé fahe- malu, labele hamrik metin.

Dadauk Timor-Leste rasik mos iha esperiensia kona-ba susesaun instabilidade polítika no governasaun ne’ebé disfunsionál desde iha tinan 2017 no Buat ida-ne’e kulmina iha tinan 2020 ho rejeisaun ba Orsamentu Estadu hosi Parlamentu, kolapsu iha koligasaun governasaun, no rezignasaun Primeiru Ministru.

 Nune'e mos iha tempu ne’ebé hanesan, Timor-Leste mos iha esperiensia kona-ba kazu sira moras denge ne’ebé hada’et no dezastre naturál sira iha Timor-Leste-nia enfermidade ekonómika no polítika ne’e halo aat liután hosi pandemia Covid-19.

Komunidade internasionál la preparadu ba pandemia no iha rai laran buat ne’e hatudu Timor fallansu boot rasik hodi harii setór saúde públiku ida ne’ebé modernu tanba Haree ba katak Covid-19 seidauk hamosu sofrimentu ne’ebé natoton, hanesan saída mak haree ba labele hanoin iha pós Funu Malirin akontese duni.

Husi funu brutál ida iha Europa ne’ebé ninia fallansu sente dadaun ona globalmente, kadeia fornesimentu sira dala ida tan hetan estragu, kargu, enerjia no folin komoditi sira seluk ne’e sa’e maka’as. Dezenvolvimentu sira-ne’e ilustra natureza ne’ebé labele hetan predisaun ba relasaun forsa globál no rejionál sira.

Ba situasun hirak ne'e maka nuudar timoron tenke husu idaidak-nia an rasik.... seraké Timoroan sira unidu, komprometidu, edukadu, informadu, matenek, ho ferramentu koñesimentu sira atu hasoru anin-boot sira ne’e, no to’o iha tasi- ibun sira ba ita-nia Uma Lisan komun ne’ebé bolu naran Timor-Leste.(*)

Rate this item
(1 Vote)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter