“Hanesan iha palásiu Governu nia oin ba to'o iha Largo Lesidere ne'e ba ha'u ne'e perigu tan saida mak kala-kalan ne'e karreta motoriza ba hotu iha nakukun, ne'e iha buat rua, pro-instituisaun ho droga, buat rua ne'e de'it”, dehan Somotxo iha PN, segunda (12/09).
Tanba ne'e, alerta ba Governu no parte kompetente atu halo iluminasaun, katak ahi ne'e tenke lakan no la siknifika atu ba haree ema namora iha ne'eba maibé atu evita sidadaun ka ema rum fa'an droga iha fatin sira hanesan ne'e.
“Ida ki'ik ne'e mak tasi ita laiha meiu patrollmentu para deteta ki'ik sira ne'ebé tama mai. Ohin loron ne'e ema hotu iha telefone, komunika malu, dehan ba hatun iha ne'ebá, ha'u ba simu, ne'ebe kuandu ita laiha meiu hanesan komponente naval, ita-nia UPM laiha meiu para halo patrollamentu iha tasi ibun”, esplika nia.
Ba kestaun tasi ibun ne'e dala-barak ahi mate permanente hanesan nakukun, no ida-bele konserteza atividade ilisitu droga mosu iha ne'ebá, maske la barak maibé ba konsumu nian ne'e iha.
Membru Komisaun Permanente husi Bankada CNRT, Deputadu Aderito Hugo, lamenta ho situasaun kazu droga nian ne'ebé Timor-Leste rasik fó opsaun ida kamán tebtebes ba kazu droga.
“Sim ida-ne'e lamentavel tebtebes, kuandu situasaun iha rejiaun ida ne'e, regra hothotu sériu tebtebes ema tau ba sira ne'ebé komete droga liliu Indonézia, Austrália, ne'e Timór hatudu mensajen ida ne'ebé kamán tebtebes, se parte justisa nian kontinua hatudu mensajen ida-ne'e, lakonfiavel sobre seguransa ho sobre sansaun pena ba autór sira droga ninian, ita sei famozu hanesan fatin tranzitóriu ba droga ninian”, afirma nia.
Tanba ne'e, husu ba entidade hotu liliu ba sira-ne'ebé iha kobertura legál justisa, seguransa husi polísia, Ministériu públiku to'o tribunál, atu konsidera situasaun ida nune'e Timor-Leste labele hetan rekoiñesimentu ida negativu husi mundu kona-ba Timor sai fatin tranzisaun ba droga. (*)