Desizaun ne’e Prezidente Repúblika fó sai liu husi dekretu Prezidensial númeru 48/2019, 6 Novembru.
Tanba ho ninia kontribuisaun durante luta ba independensia, Tama Laka iha Direitu atu hetan onra funebre no sei hakoi iha Jardim Herois da Patria Likisa.
Durante tempu okupasaun Indonezia, Tama Laka partisipa ativamente iha organizasaun klandestina.
Tama Laka partisipa iha manifestasaun hasoru Embaixadór Estadus Unidus Amerika, John Monjo iha otel Turizmu, Dili, iha tinan 1990.
Saudozu mós partisipa iha asaun manifestasaun iha 12 Novembru 1991 ne’ebé koñesidu ho Masakre Santa Kruz.
Aleinde ne’e, Tama Laka mós partisipa iha atividade klandestina hamutuk ho Asosiasaun Sosialista Timor (AST) iha Jawa, Indonezia.
Iha tinan 1997, Tama Laka lori bomba mai Timor Leste ho alvu atu harahun infra-estruturas prinsipál Indonézia ninian, maibé militár Indonézia kaer molok nia hala’o asaun. Nia hetan prizaun tinan 20 no kastigu iha prizaun Bekora.
Iha tinan 1998, Tama Laka konsege halai sai husi prizaun ba ai-laran hodi reziste hamutuk ho FALINTIL.