Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Xanana Triste Haree Joven Lakon Espíritu Sidadánia

Prezidente Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão. Prezidente Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Prezidente Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão hatete, nia parte sente triste tanba haree joven sira kontinua halo problema hodi halakon sira-nia espíritu sidadánia.

“Mak ida-ne'e duni, ha'u rona ha'u tristi liu, ha'u triste tan haree katak joven sira lakon tiha espíritu sidadania. Bainhira ita sai boot oituan, boot idade liu, ita ba eskola ko'alia ba malu, ita tenke tau iha ulun, devér boot ida sai sidadaun di'ak ba rai ida-ne'e”, dehan Xanana iha Aeroportu Internasional Prezidente Nicolao dos Reis Lobato, Komoro, sesta (09/09).

Ba preokupasaun ida-ne'e, mak Xanana halo apelu boot ba joven sira labele haluha katak sira-nia aman no tiun ho avó sira uluk terus tebtebes, to'o inimigu oho, balun mate ba hamlaha, terus ba hamlaha, terus ba kastigu, tanba hothotu hakarak atu hetan ukun-an ida-ne'e, hodi entrega ba Jerasaun foinsa'e sira.

Tanba jerasaun tuan, katuas ferik sira-ne'e lakon hotu ona, nomós husi 1999 mai to'o ohin loron, katuas ferik sira mate ona, mate la'ós ho riku, maibé mate ho terus nafatin.

“Mais ho kontente ida katak entrega hela ba ita sira-nia oan sira. Ne'e duni bainhira imi lakon tiha espíritu sidadania ita sente katak rai ne'e loron ruma, bainhira imi maka boot hotu ona iha rai ida-ne'e imi lahatene ona eduka imi-nia oan tanba imi-nia ezemplu fó dadauk, hatudu dadauk, fahe malu, baku malu, oho malu, tuda malu, ezemplu ladi’ak ida”, esplika Xanana.

Tanba ne'e joven sira labele liman kroat ba malu hotu tenke sente katak timoroan hothotu iha dever obrigasaun boot ida nu’udar sidadaun ne'ebé di'ak, sidadaun ne'ebé respeita malu, ne'ebé kuda husi sira-nia uma-laran rasik to'o iha vizinu to'o iha komunidade nia-laran, hamosu, kria no hametin armonia iha sosiedade laran.

Dadauk joven no labarik sira lakon tempu ho de'it google, Facebook, buat sira-ne'e hotu, husu favor ida akompaña oituan situasaun iha mundu, hodi haree katak mundu la'ós di'ak liu maibé iha mundu, iha funu, iha terus.

Ezemplu ida mak, dadauk ne'e Timor nia-naran, nasaun sira komesa foti as iha mundu tanba ho povu ida ne'ebé sei kasian duni, povu ida ne'ebé foin dadauk mak restaura ninia ukun-an.

Maibé pratikamente Timor-leste nia restaurasaun foin mak liu tinan 20 no la barak hanesan ho rai seluk ne'ebé ukun-an tinan 80 nomós liu ona atus-ba-atus, e sira bele dezenvolve-an.

Nune'e joven sira tenke hadomi malu bá, fó liman ba malu ba, kria armonia ho dame iha rai laran hahú husi nia uma-laran, depois ba vizinu sira, inklui ba komunidade hotu iha bairu laran.

Tanba ne’e, ema hotu bele iha fiar ida katak hamutuk mak foin bele lori rai ida-ne'e ba di'ak, hodi ikus fali mai bele iha konfiansa boot husi jerasaun tuan sira atu husik hela rai ne'e ba jerasaun sira-nia liman.

Ba situasuan ne'ebé akontese halo públiku tomak triste tebtebes tanba joven sira lakon tiha ida-ne'e (espíritu sidadánia) maibe uluk iha tempu Portugez, hari’i universidade Portugeza, joven sira ba hotu halibur-an, forma, hodi hanorin sira sai Portugez di'ak.

Maibé iha tempu Indonézia hari'i pramuka ne'e hotu, hodi forma, hadi'a hanoin, hodi hanoin katak ho Indonézia di'ak liu, ohin loron joven sira karik mak hothotu hanoin di'ak tuir organizasaun ida sira forma ne'ebé agora iha ona igreja nia liman (iskuteru) halo formasaun ba sira sidadánia, no laos atu fahe-an ba malu fali, ba fali arte marsiál, hodi tuda malu estraga ema-nia uma, estraga ema-nia sasán.

Dadauk Arte Marsiál ne'ebé provoka liu problema iha rai ne'e mai fali husi Indonézia, Taekwondo, Kong Fú, Arte Marsiál, maibé hanorin labrik sira-ne'ebe aprende hanorin atu kontein sira-nia hirus karik sira-nia atu sai ema di'ak.

“Ne'ebé favór boot ida tur hamutuk ba hanoin filafali ba hodi la'ós de'it tanba ferik katuas sira ne'ebé sei hela tanba barak mate tiha ona tanba agora ne'e liu 60% populasaun, iha 25 anus ba kraik, ne'e katak”, haktuir nia.

Tanba foinsa’e halo hanesan ne'e mak la para, no labarik sira tuir mai mós la para ida-ne'e atu sai loos saida, hanoin ba joven sira.

Husu mós ba líder sira ne'ebé kaer arte marsiál sira-ne'e tenke iha responsabilidade boot liuba sosiedade rai ida-ne'e atu hanorin sira-nia labarik sira ne'ebé tama iha organizasaun, atu labele uza buat ida-ne'e hasoru fali ema seluk, ne'e la'ós arte marsiál.

“Ne'ebé prontu, ha'u-nia apelu mak ida-ne'e, ba joven hotu atu so’e tiha buat at sira-ne'e,  hodi ita kria fali hanoin foun ba imi sai sidadaun di'ak”, afirma nia.

Babain mós Xanana ko'alia bebeik ona ho universidade sira sempre dehan katak labele ho forma de'it injineiru, tékniku sira-ne'e, liliu universidade sira iha obrigasaun boot-liu ne'ebé hanesan, mak ida-ne'e forma sidadaun di'ak, hodi bele haree dadauk ona sira-nia responsabilidade ikus mai ne'e nusa, kuandu lá ko'alia kona-ba ida-ne'e mak lisensiadu, to’o profesor doutor. (*)

Rate this item
(1 Vote)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter