Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

CNRT Deklara Estadu Kontinua Enfrenta Revé Drástiku iha Setór Esensiál

 Vise Xefe Bankada CNRT, Patrocino Fernandes. Vise Xefe Bankada CNRT, Patrocino Fernandes. Foto Tempo Timor

Tempotimor (Dili)-Bankada Congresso Nacionál de Reconstrução de Timor (CNRT) iha Parlamentu Nasionál deklara Estadu Timor-Leste to'o ohin loron kontinua enfrente revé drástiku iha setór esensiál hodi fó impaktu maka’as ba dezenvolvimentu nasionál.

“Iha okaziaun debate ida-ne’e, Bankada CNRT hakarak hato’o observasaun jerál estadu nian dezde 2017 to’o ohin loron, iha ne’ebé, Bankada CNRT haree katak Estadu Timor-Leste hasoru revés drástiku iha setór esensiál sira nune’e difikulta Dezenvolvimentu Nasional”, dehan Vise Xefe Bankada CNRT, Patrocino Fernandes iha ámbitu debate observasaun jerál estadu ho Governu iha plenária PN, kinta (14/07).

Iha ne'e, CNRT hakarak fó sai katak revé drástiku  ne'ebé iha impaktu maka’as dahuluk mak ba Setór Lei no Orden. Tanba durante iha restaurasaun independénsia iha tinan 20 nia laran, haree katak prosesu Konstrusaun Estadu hasoru revé drástiku ka hakat fali ba kotuk bainhira polítiku sira ne’ebé lidera órgaun Estadu nian halo violasaun grave ba Konstituisaun ne’ebé sai hun no abut ba prosesu Konstrusaun Estadu, dezenvolvimentu nasionál, no sustentabilidade Timor-Leste nian.

Tanba hahalok sira ne'ebé halo impedimentu ba formasaun Governu Konstitusionál daualu, liuhusi dalan rejeita fó posse ba Membru Governu na’in-7 husi CNRT no na’in-2 husi KHUNTO, rejeita demisaun Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nian, inklui rejeita fó posse ba Governu dasia, hod permite hari’i fali Governu Viabilizadu ne’ebé la tuir prosedimentu Konstituisionál, iha ne’ebé kria ona presedente negativu ba jerasaun agora no jerasaun sira ne’ebé tuir mai.

Nune'e mós  fó ameasa ba prosesu tomak ba Konstrusaun Estadu nian, no liliu sai ameasa boot ba sustentabilidade demokrasia atu kumprimenta lei no orden iha Timor-Leste.

Husi preokupasaun ida-ne'e iha líder nasionál balun ne’ebé tuir loloos tenke husik hela ezemplu di’ak atu jerasaun futuru sira banati tuir, main hetok sai fali autór ba presedente negativa ne’ebé sei la garantia sustentabilidade estadu RDTL hanesan país soberanu, demokrátiku, no estadu direitu ne’ebé hakru’uk ba supremasia Lei no Orden.

Ho ida-ne'e Timor-Leste lakon nia dignidade hanesan estadu perante komunidade internasionál no situasaun ida ne’e mós fó impaktu negativu ba setór ekonomia, liliu halakon konfiansa investor internasionál atu investe iha Timor-Leste tanba implementasaun lei no orden ne’ebé fraku.   

Revé drástiku daruak mak setór sustentabilidade fiskál, hahú husi 2017 to’o 2022, Parlamentu Nasionál aprova ona osan hamutuk Billaun $10.8, maibé laiha mudansa siknifikativu iha setór alternativa ne’ebé sai fonte rendimentu la’ós petróleu.

Timor-Leste kontinua depende ba rendimentu husi Kampu Bayu Undang, iha ne'ebé tuir informasaun husi Governu katak tinan ida-ne’e Kampu Bayu Undang sei maran, no kapitál Fundu Petrolíferu nian depende de’it ba investimentu iha merkadu finanseira.

Iha tinan 2022 ne’e, Timor-Leste lakon Billaun $1.6 tanba efeitu invazaun Russia nian ba Ukránia ne’ebé afeta ba merkadu finanseira mundiál, mezmu Timor-Leste sai ona na’in ho asaun maioria ba Kampu Greater Sunrise, maibé laiha esforsu husi Governu atu aselera prosesu esplorasaun ba Kampu Greater Sunrise nune’e bele fó rendimentu hodi aumenta kapitál Fundu Petrolíferu nian.

Maske Kampu Greater Sunrise hanesan Kampu Komprovadu ne’ebé hein de’it desizaun Governu nian atu halo esplorasaun, maibé to’o ohin loron, públiku la haree iha sinál katak sei iha esplorasaun iha kampu refere.

Iha Programa Governu daualu nian, (la’ós Governu Viabilizadu), iha sesaun IV ne’ebé ko’alia kona-ba Dezenvolvimentu Ekonomia, mak tuir loloos Governu ida ne'e hari’i ona baze lojístika iha Suai, Dezenvolve Refinária Petrolífera, no Dezenvolve Fábrika Gas Naturál Liquefeito/LNG, atubele atinje kalendáriu dezenvolvimentu Kampu Greater Sunrise nian ne’ebé termina ona to’o iha 2026, atu hahú fó reseita ba Fundu Petrolíferu.

Nune'e mós Partidu Fretilín, ne’ebé sai ona motor ba kriasaun Governu Viabilizadu, hafoin halo tiha asaltu ba Podér iha 2020, to’o ohin loron ninia kuadru mak kaer hela asuntu Petróleu nian, maibé la hatudu vontade polítika atu dezenvolve Kampu Greater Sunrise.

Iha situasaun ida-ne’e lamentável tebes, tanba dala barak ema hotu ko’alia kona-ba setór produtivu hanesan alternativa atu sustenta setór fiskál, maibe Públiku hotu mosntenke onestu katak setór agrikultura no turizmu seidauk bele troka rendimentu ba Fundu Petrolíferu.

Husi situasaun isa ne'e hatudu Governu Viabilizadu mout tiha iha polítika mudansa klimátika global ne’ebé nasaun dezenvolvidu sira trasa, hodi tau sees ka ignora tiha olio no gas hanesan rekursu esensiál ne’ebé sei fó rendimentu no haboot kapitál Fundu Petrolíferu nian.

“Ita hotu asiste katak, nasaun dezenvolvidu sira ne’ebé uluk inísia sira nia dezenvolvimentu ekonomia liuhusi setór petróleu, hodi hamosu emisaun ho eskala boot, oras ne’e sai anju ne’ebé atu salva planeta mundu, hodi influénsia governante husi Governu Viabilizadu nian atu labele dezenvolve setór petróleu, enkuantu daudauk ne’e presu mina kada barríl atinje ona $103 to’o $114 dólares”, hatete nia.

Dadauk Timor-Leste lakon ona oportunidade atu esplora mina no gas hanesan rikusoin ne’ebé grass maromak nian husik hela ba Povu Timor-Leste, tanba Governu la tau importánsia ba setór ida ne’e hodi haree liubá setór sira seluk ne’ebé sei la garante reseita atu asegura sustentabilidade fiskál Estadu RDTL nian.

Bankada CNRT lamenta tebes ho polítika Governu Viabilizadu nian, ne’ebé la fó importánsia ba dezenvolvimentu iha setór mina no gas, tanba tempu la’o daudauk maibé Timor-Leste lakohi aproveita oportunidade atu esplora ninia rikusoin, enkuantu nasaun dezenvolvidu sira buka atu limita esplorasaun mina no gas iha futuru ho razaun atu evita emisaun.

Revé drástiku ba datoluk máka kona-ba setór infraestrutura bázika, Bankada CNRT observa katak iha tinan 5 ikus ne’e laiha dezenvolvimentu siknifikativu iha setór infraestrutura ne’ebé sai hanesan koluna vertebral ba dezenvolvimentu ekonomia país ida nian maskenGovernu anterior hari’i ona Estrada ne’ebé liga kapitál Dili ba iha kapitál munisípiu sira. Dadauk proses konstrusaun balun kontinua la’o hela, maibé la halo manutensaun ba infraestrutura ezistente sira.

Governu Viabilizadu ida ne’e mós la halo projetu infraestrutura foun maske dada ona osan liu Billaun $6 husi Fundu Petrolíferu. Falta  manutensaun ba estradas no pontes rezulta infraestrutura esensiál sira ne’e hetan estragus durante tempu udan, ka bainhira mosu kalamidade.

Iha Governu anterior inisia programa ligasaun nasionál fazeadamente liuhusi hari’i estrada ne’ebé liga kapitál munisípiu ida ba munisípiu seluk, enkuantu to’o ohin loron tuir loloos tama ona ba faze ligasaun munisípiu ba postu administrativu, infelizmente laiha kontinuasaun.

Tanba Governu sei uza razaun Covid-19 hanesan barreira boot ba dezenvolvimentu, enkuantu iha realidade projetu sira ne’ebé finansia ho emprestimu kontinua la’o mezmu Timor-Leste iha hela períodu pandemia nia laran.

Aleinde estrada ne’ebé laiha progresu siknifikativu, iha suku no aldeia barak maka to’o oras ne’e seidauk iha asesu ba eletrisidade, maske programa eletrifikasaun nasionál tama tiha ona ba faze ikus nian, faze instalasaun ne’ebé la’ós ona faze ne’ebé todan hanesan faze inisiu ne’ebé Governu anterior hasoru.

Bankada CNRT lamenta tanba Governu ida-ne’e laiha asaun konkretu hodi hadi’ak no halo manuntesaun ba infraestrutura bázika hirak ne’ebé hetan estragu efeitu husi inundasaun iha tinan 2 liubá, pur ezemplu: estrada, ponte, valeta, natar, irrigasaun no mota hetok át, no agora dadaun prejudika tebes movimentu populasaun sira.

Revé Drastiku dahat mak seitór ekonomia, Bankada CNRT observa katak Timor-Leste nia ekonomia hetan revés drástico nu’udár efeitu direta husi Krize Polítika Konstitusionál ne’ebé obriga Estadu la’o de’it ho rejime duodecimal iha 2017 no 2020. Imprudénsia husi polítiku ne’ebé lidera órgaun soberania estadu nian iha implementasaun ba Konstituisaun fó efeitu direta ba ekonomia rai laran.

Mezmu iha argumentu seluk ne’ebé liga ba pandemia global Covid-19, maibé Governu nia kapasidade ezekusaun ba Orsamentu Jerál Estadu mós fó impaktu direta ba resesaun ekonomia hodi halo kreximentu ekonomia monu to’o minus 8% (-8%).

Nune'e Programa sira hanesan PRE ka Programa Rekuperasaun Ekonomia fó liu benefísiu ba importadór sira, inklui habokur de’it grupu partidária ne’ebé implementa programa PRE hanesan Sesta Bázika no Fundu Covid-19. (*)

Rate this item
(1 Vote)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter