Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Horta Deside Veta Lei Reponsabilidade Prezidente Repúblika Husi PN

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, iha segunda (27/06) deside veta lei númeru 63/V, 16 Maiu 2022 kona-ba Responsabilidade Prezidente Repúblika nian ne'eb’e mak aprezenta husi Parlamentu Nasionál (PN).

“Ha’u foin komunika tiha ona ba Parlamentu Nasionál, iha ha’u-nia kapasidade hanesan Prezidente Repúblika, ha’u-nia vetu ba Dekretu Parlamentu Nasionál No 63/V, 16 Maiu 2022, Lei kona-ba Responsabilidade Prezidente Repúblika”, dehan Horta liuhusi komunikadu imprensa ne'ebé www.tempotimor.com asesu husi Gabinete Prezidente Repúblika, segunda (27/06).

Tanba desizaun Xefe Estadu nian ho baze katak dekretu ne’e deklaradu tiha ona nu’udar inkonstitusionál husi Tribunál Rekursu, ne’ebé fó-sai iha loron 24 fulan-Juñu tinan 2022 (NUC No. 0061/22.TRDIL).

Baze ba ida-ne'e mak nu’udar Xefe Estadu deside veta lei ne’e ba provizaun sira iha parágrafu, artigu 85 (1) (c) no (e) no parágrafu 1 husi Artigu 88 (1), (2) no (3) husi Artigu 149  Konstituisaun Repúblika nian.

Desizaun ida-ne'e nu’udar motivadu husi kna’ar no konsiénsia Xefe Estadu rasik, ne’ebé ezije atu partilla mos Parlamentu Nasionál sira, iha maneira transparente no públika, máka Xefe Estadu hakarak hato’o mensajen ba Membru PN nomós sidadaun sira iha Timor-Leste, kona-ba siknifikadu husi desizaun Tribunál nian ne’ebé deklara tiha ona katak proposta lei ne’e inkonstitusionál.

Razaun Tribunál nian justifika tomak ezersísiu ba Xefe Estadu-nia veto ba Dekretu Parlamentu Nasionál No 63/V, Lei kona-ba Responsabilidade Prezidente Repúblika. Ne'ebé hatete tiha ona katak, estabelesimentu ba estatutu liabilidade kriminál ne’ebé foka de’it ba Prezidente Repúblika, hodi husik hela orgaun soberania sira seluk hotu no titular kargu polítiku no pozisaun públiku aas sira, sei sai nu’udar afronta direta ba Konstituisaun ne’ebé viola prinsípiu separasaun poder, nu’udar pilár prinsipál ba Estadu Direitu.

Tanba ne'e, proposta ida-ne'e sai mós nu’udar esforsu boot ida ne'ebé atu limita ezersísiu poder diskrisionáriu sira hosi Prezidente sai nu’udar subversaun ba fundasaun sira sistema semi-prezidensiál nian, no sai nu’udar violasaun momoos ida ba separasaun poder ne’ebé estipula iha artigu 69 Konstituisaun RDTL nian.

Tribunál Rekursu rasik konfirma ona Xefe Estadu  nia komprensaun kona-ba Konstituisaun hodi hatete katak iha rejime semi-prezidensialista hanesan Timor-Leste nian, interpretasaun ida kona-ba artigu 95 (2) (k) Konstituisaun RDTL nian, ne’ebé permite estabelesimentu  lei ida kona-ba liabilidade kriminál ba de’it Prezidente Repúblika, hodi halakon tiha ona buat ne’e ba Parlamentu no Governu la tuir ona Konstituisaun no prinsípiu sira ne’ebé konsagra iha laran.

Iha Dekretu Parlamentu Nasionál  númeru 63/V, 16 Maiu 2022, ne’ebé refere ba Prezidente Repúblika ba promulgasaun hanesan Lei kona-ba Responsabilidade Prezidente Repúblika, sofre husi inkonstitusionalidade formál, ne’ebé deklara liuhosi meiu ida-ne’e.

Iha mós andamentu lejislatura ida-idak, kna’ar Membru Parlamentu sira la’ós de’it atu aprova saída maka lejislatura, hanoin karik bele sai lei ida. Liliu kna’ar ne’ebé sira asume ona iha povu nia oin inklui uluk nana’in responsabilidade ida atu garante katak lei sira ne’ebé sira aprova ne’e konsistente ho Konstituisaun tanba ne tenke tau iha neon objetivu fundamentál ida-ne’e, ne’ebé sira eleitu ba.

Tanba Lei sira no ninia aprovasaun ne’e, inevitavelmente, vinkuladu hosi orientasaun Artigu 69 Konstituisaun RDTL nian, ne’ebé hatete katak, Orgaun soberania sira, iha ninia relasaun ba malu no wainhira hala’o kna’ar, tenke tuir prinsípiu separasaun no interdependénsia kbi’it nian ne’ebé iha Lei-Inan nia laran.

Ba razaun sira-ne’e, Xefe Estadu hakarak veta ho baze sira inkonstitusionalidade ba Dekretu Parlamentu Nasionál Númeru 63/V no husu ona reformulasaun ba Dekretu ida-ne’e, haktuir ba desizaun ne’ebé pronunsia inkonstitusionalidade ba provizaun ne’ebé hanesan ne’e, hodi nune’e kumpri ho provizaun sira husi Artigu 149 (3) Konstituisaun Repúblika nian.

Prezidente Repúblika mós apela ba Membru Parlamentu Nasionál sira, hanesan lejisladór atu respeita parámetru sira konstitusionalmente, ne’ebé estabelese hosi Seksaun 69 Konstituisaun RDTL, bainhira de’it  sira aprova lei sira ne’ebé iha ligasaun ho orgaun soberania sira seluk Estadu nian. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter