Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Jornada Governu Daualu iha Tinan-Haat Nakonu ho Dezafiu

Palasiu Governu. Palasiu Governu. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Governu Konstitusionál daualu, iha loron kuarta (22/06), kompleta tinan haat governasaun, dezde simu pose iha loron 22 fulan-junu tinan 2018, maibé iha jornada Governu daualu nia nakonu hoot dezafiu, ne’ebé konsege hakat liu hodi halo dezenvolvimentu ba povu no nasaun Timor-Leste.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina Ministériu finansas katak, durante jornada governasaun tinan haat ikus ne’e, Governu ne’ebé lidera husi eis Xefe Estadu Maior FALINTIL, Jenerál Taur Matan Ruak ne’e hasoru laloran ka dezafiu oioin iha nia governasaun no hanesan governasaun ne’ebé mais desafiante liu dezde Governu Konstitusionál dahuluk.

Ba dezafiu sira ne’e mai kedas iha formasaunI Governu ho membru Governu la kompletu, tuir mai iha tinan 2020, Bankada CNRT ne’ebé hanesan parte husi Aliansa ba formasaun VIII Governu Konstitusionál nian, halo rotura ba governasaun liuhusi xumba OJE 2020, situasaun ida-ne’e agrava liután tan ho pandemia COVID-19, no dezastre naturál tuituir malu iha fulan-marsu tinan 2020 no abril tinan 2021, hodi halo Governu ne’e nakdoko no atu monu salasala.

Maibé ho lideransa Jenerál Taur Matan Ruak nian hanesan gerrilleiru FALINTIL tinan 24, ho nia prinsípiu “Persiste, Resiste e Não Desiste”, konsege halo jestaun ho serenidade ba situasaun difísil no ikus mai ultra pasa situasaun sira ne’e, iha ne’ebé Partidu CNRT deside retira husi VIII Governu Konstitusionál no Partidu FRETILIN nia prontidaun kontinua viabiliza governasaun ne’e to’o rohan mandatu.

Maske hasoru dezafiu sira temi iha leten, maibé governasaun Plataforma ne’e kontinua fokus ba programa/ projetu sira husi VIII Governu ne’e nian ne’ebé planeadu ona, no programa kontinuasaun sira hosi Governu sira uluk nian, liliu projetu sira ne’ebé krusial ba sustentabilidade vida Estadu no Governu nian iha futuru mai.

Tanba ne’e iha kompilasaun programa ka projetu sira ne’ebé hatudu progresu mak konetividade, hanesan Transporte Marítimu nian ne’ebé VIII Governu konsege produz Ró Berlin Ramelau iha tinan 2019 no halo inaugurasaun iha fulan Dezembru tinan 2021 hodi fasilita transporte marítima Dili-Oekussi no vise versa.

Iha Aeroportu Dili, VIII Governu konsege hetan parseiru ho Governu Japaun (grant) ADB (impréstimu) no Governu Austrália (grant + impréstimu) ba finansiamentu melloramentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL), nu’udar odamatan boot tama sai Timor-Leste nian.

Ba prosesu ida-ne’e kompleksu tebes tanba envolve entidade governativa oioin no naun governativa iha prosesu ne’e. Faze identifikasaun ba rai no propriedade komunidade afetadu konklui ona, enkuantu faze estudu viabilidade iha hela progresu. Tuir time line ne’ebé iha prosesu konstrusaun ba AINPL ho modelu paralelu sei hahú entre fulan-maiu to’o juñu tinan 2023 no sei termina iha tinan 2025 ho komponente I to’o IV.

Nune’e mós Aeroportu Baukau, iha VIII Governu ho parseria Estadu Unidus Amérika nian, daudaun ne’e reabilita hela Aeroportu Baukau ba nesesidade Komponente Aréu F-FDTL nian no futuru mai bele mós posibilidade ba uju voo sivíl.

Ba Internet nian, VIII Governu halo ona kontratu ho Kompaña Internasionál Alcatel Submarine Networks-ASN iha loron 31 fulan-maiu tinan 2022 ba Akizisaun no Instalasaun Kabu Submarinu Fibra Ótika ka bolu Timor-Leste South Submarine Cable Project -TLSSC, husi sidade Darwin no Port Hedland Austrália mai atera iha sidade Dili-Timor-Leste. Ho projetu ne’e iha tinan 2 mai, sei rezolve problema velosidade internét no kustu ne’ebé daudaun ne’e sai preokupante. Projetu ne’e la’o kleur tebes dezde tinan 10 ba kotuk.

Iha mós Portu Tibar ne’ebé VIII Governu tama mai implementa planu Governu anteriór nian ne’ebé husik hela kona-ba dezenvolvimentu Portu foun Tibar. Nune’e iha fulan-agostu tinan 2018, Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak hala’o lansamentu konstrusaun hodi hahú obra. Mega Projetu refere, daudaun ne’e iha faze finalizasaun, no tuir planu sei halo operasionalizasaun iha fulan-Setembru ou Outubru tinan ne’e.

Ba setór Petrolifera nian mak, VIII Governu hatudu progresu balun. Iha loron 27 fulan-outubru tinan 2021, halo ona lansamentu ofisiál ba perfurasaun mina matan Fetok Maus, Suai Vila Munisípiu Covalima no kontinua ho posu Lafaek ne’ebé besik. Tuir relatóriu husi kompaña Timor Resources perfurasaun refere hatudu iha deskobrimentu no faze tuir mai sei halo teste ba deskobrimentu ne’e.

Kona-ba prosesu planta LNG Beasu, hatudu progresu di’ak, Governu Timor-Leste no Austrália hatudu vontade di’ak hodi rezulta dokumentu kona-ba Kódigu Petrolífera PMC no PSC ne’ebé konklui ona, no Governu rua mós konkorda ona Rejime Espesiál Greater Sunrise hodi entrega ba Sunrise Joint Venture atu tetu.

Tuir projesaun iha tinan 2023 bele hahú ona dezenvolvimentu Kampu Greater Sunrise. Iha bloku rai-maran konklui ona tenderizasaun no hetan ona kompañia interesadu 5, husi kompaña 5 ne’e rua nu’udar Kompaña Nasionál Timor GAP-EP no ETO.

Ba edukasaun ninian, VIII Governu deside kriasaun Sidade Universitáriu Aileu (SUA). Komplexu ne’e sei kompleta ho fasilidade sira hanesan dormitóriu, laboratóriu, fatin ba desportu/jinástika no seluk tan ne’ebé liga ba nesesidade universitáriu nian. Lansamentu hala’o ona iha fulan-dezembru tinan 2021. SUA wainhira prontu sei akumula estudantes rihun 10, no dosente 500.

Nune’e mós Sentru Eselente Maundeobra Metinaru nian ne’ebé, VIII Governu tau atensaun oinsá hasa’e kapasidade joven sira-nian iha merkadu traballu ne’ebé mais kualifikadu tuir padraun internasionál hodi prepara ba merkadu traballu tantu doméstika no internasionál. Nune’e deside hili Fatin iha Metinaru atu hari’i Sentru Integradu Eselente Maundobra.

Daudaun ne’e iha hela faze estudu viabilidade, no se buat hotu la’o di’ak iha tinan oin bele implementa ona projetu refere. Projetu ne’e wainhira hotu kada tinan sei forma jovem rihun 10 ba merkadu traballu.

Ba setór saúde ninia mak, VIII Governu finaliza ona Mestre Planu ba HNGV no Óspital Dr. António Carvalho Lahane. Konstrusaun ba HNGV no Ospitál Dr. António Carvalho sei hahú fazeadamente tuir planu mestre ne’ebé iha. Faze I iha hela prosesu aprovizionamentu atu hahú konstrusaun iha tinan ne’e. Projetu ida ne’e sei hasa’e kualidade sistema saúde rai-laran.

Ba abitasuan ne’ebé, VIII Governu nia polítika ida mak hari’i uma ba família sira vulneravel ka kbi’it la’ek, ne’ebe laiha kbi’it halo uma rasik ba sira-nia família, nune’e Governu deside hari’i uma ba sira ho naran UKL, aleinde ne’e Governu mós tau matan harii uma ba família vitima funu nian liuhusi CNC.

Iha mós polítika hari’i Bairu Foun Hera ne’ebé, VIII Governu mós iha hela planu atu hari’i bairru foun asesivel iha Hera, ho modalidade Parseria Públiku Privada (PPP) hodi bele akumula família sira ne’ebé hela iha Kapitál Dili liuliu iha fatin risku dezastre naturais nian. Prosesu estudu viabilidade tama ona faze finalizasaun no daudaun ne’e hahú tama faze identifikasaun ba propriedade komunidade sira nian ne’ebé afetadu ba Bairru foun refere.

Ba sitiu turizmu nian hanesan Portu Dili, VIII Governu parseria ho USAID liuhusi programa “Turizmu ba Ema” dezenvolve hela konseitu ba Pontu Turizmu Portu Dili nian ho modalidade Parseria Públiku Privadu (PPP).

Konseitu dezenvolvimentu Portu Dili nian ne’e aprova ona iha Konsellu Ministru iha loron 8 fulan-setembru tinan 2021, ba estudu viabilidade inklui dezeñu, planeamentu sítiu, evaluasaun ekonomia, analiza finanseira no komersiál ne’ebé tuir time line sei termina iha fulan-agostu tinan ne’e no tuir mai sei loke ba konkursu públiku.

Aliende ne’e USAID nia programa “Turizmu ba Ema” redezeña hela mós Areia Branka no Kristu Rei, atu mellora di’ak liután nia infraestruturas ezistente no nia jestaun sira. Daudaun ne’e iha hela faze finalizasaun ba konseitu dezeñu.

Iha VIII Governu mós dezenvolve hela Lagoa Maubara-Likisá ba Eko Turizmu. Estudu viabilidade no konseitu dezeñu iha hela progresu, no Parke Industria Ulmera-Likisá.

Haree ba situasaun ne’e, VIII Governu trasa Pólu Dezenvolvimentu Baukau no Batugadé ho objetivu atu hamenu dezenvolvimentu dezekilibradu ne’ebé durante ne’e iha. Projetu ne’e nia estudu viabilidade iha ona faze finalizasaun.

Pólu Dezenvolvimentu ida-ne’e sei sai hanesan dokumentu roteiru (road map) ba Governu iha tempu oin mai atu halo investimentu iha área ka zona ne’ebé dezignadu ona, hodi bele lori dezenvolvimentu besik liu povu.

Aleinde projetu boot sira iha leten, VIII Governu mós hatudu progresu lubuk iha área sira seluk hanesan, konsege rezolve propagasaun COVID-19 hodi ohin atividade sósiu ekonómiku relijioza etc la’o normal filafali.

Governu Konstitusinál daualu halo mós reforma fiskál no jestaun finanseira hodi muda sistema orsamentasaun husi modelu klásiku anterior ba modelu orsamentasaun bazeia ba programa, reforma lejizlativa no administrasaun Públika.

Governu kria programa sesta bázika ho intensaun hodi insentiva agrikultór no reforsa setór privadu sira, introdús programa foun “Cadeia de valor” hodi fó kréditu suave ba setor privadu atu investe iha setór produtivu sira hodi hametin rezilénsia ekonomia nasionál.

Aliende ne’e, Governu daualu termina ona negosiasaun ho MCC ba hetan fundus dolar amerikanu millaun 400 resin no hein ba akordu ba projetu melloramentu drenajen no edukasaun.

Ba kontinuasaun projetu sira estrada nasionál to’o suku (2018-2022 reabilita ona 1,782.51 kilometru (km). 796.56km reabilitasaun no 985.95km manutensaun).

Governu liuhusi BEE Timor-Leste (BTL) kontinua halo kanalizasaun sistema bee-moos ba komunidade hamutuk projetu 143 iha teritóriu laran, no parte EDTL kontinuasaun programa eletrifikasaun ba suku 70-resin ne’ebé seidauk asesu eletrisidade.

Iha parte edukasaun halo reabilitasaun masal ba eskola 260 ho totál sala 952 hahú husi Ensinu Báziku no Tékniku Vokasionál iha teritóriu laran hamutuk, aumenta área kultiva agrikultura, hasa’e vida emprendedorizmu, kontinua emprega timoroan sira liuhosi haruka ba serbisu iha Koreia no Austrália, halo revogasaun ba lei proibisaun Artes Marsiais (PSHT, IKS no KORK) hodi fó fali oportunidade ba grupu sira ne’e halo fali sira nia atividade artes no desportu, halo akordu aéreu ho Pais amigu sira hanesan Austrália, Malázia, Brunei Darussalam no País seluk ba konetividade aéreu, no seluk tan.

Maske ho difikuldades no dezafiu ne’ebé Governu Konstitusionál daualu hasoru, maibé esforsu nafatin atu programa sira ne’ebé programadu ona kontinua la’o to’o fim mandatu. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter