“Ita-nia povu sira mós sente impaktu husi krize globál oioin no ha’u preokupa karik aat liu ne’e sei mosu no ataka ema ki’ak sira-nia baraka ne’ebé miserável”, dehan nia hafoin Partisipa reuniaun anual entre Timor-Leste Parseiru Dezenvolvimetu (TLDPM) iha salaun Ministériu Finansa (MF), Aitarak Laran, sesta (10/06).
Tanba ho Mudansa Klimátiku ne'ebé mosu kauza husi atividade umanu no pandemia globál ne’ebé espalla lalais hanesan mós ho ema ne’ebé halo viajen iha mundu sempre to’o iha rai ida-ne'e.
Nune'e atinjimentu iha dékada rua ikus kona-ba eradikasaun pobreza globalmente reverte fali ba ema millaun-ba-millaun ne’ebé filafali ba pobreza iha mundu tomak, lakon sira-nia rendimentu tanba konfinamentu no interupsaun kadeia abastesimentu (supply chain), Traballadór labarik no eskravidaun labarik aumenta exponensialmente.
Tanba Timor-Leste nu’udar País illa, komunidade ki’ik, dalabarak sai vulneravel liu, laiha imunidade ba pandemia globál, funu ne’ebé hamosu katastrófe, funu intra-estadu no entre-estadu irrasionál akontese iha fatin barak iha mundu, no rai-maran (bailoron naruk) ka inundasaun tanba Inan Natureza nia reasaun ba abuzu durante sékulu ba sékulu ne’ebé komete husi ema.
Iha nasaun ne’ebé de’it lokaliza iha planeta ida-ne’e, sente impaktu husi katástrofe ne’ebé la’ós Timor-Leste mak kria. Maibé sempre iha naramon iha túnel nia rohan maske iha tempu ne’ebé nakukun loos bainhira ema hotu hamutuk iha vizaun nasionál ida no konkorda kona-ba meta ne’ebé bele implementa.
Ho preokupasaun hirak ne'e mak Prezidente Repúblika hakarak hato’o ninia gratidaun ba parseiru dezenvolvimentu sira hotu, viziñu no la’ós viziñu, bo’ot no ki’ik, Sistema Nasaun Unidas, programa, fundu, ajénsia espesializada, ba kontinua apoia durante dékada rua no engazamentu ho povu Timor-Leste sira.
Iha ne’e Governu Timor-Leste rasik mós kria dadaun ona Grande Opsaun Planu ba tinan 2023, nian ne'ebé sei oferese pontu de vista ampla kona-ba saida mak Governu propoin ba 2023 no tinan hirak tuir mai.
Ba kriasan lei GOP nu’udar Xefe Estadu fiar katak povu no timoroan bele hetan prosperidade natoon liuhusi investe iha ekonomia matak no azúl ho turizmu sustentavel baze iha komunidade, ne’ebé ninia atrasaun prinsipál la’ós de’it rikusoin biodiversidade ne’ebé ezesionál, ka foho kmanek no istória sira, maibé mós iha toleránsia, no sosiedade abranjente ne’ebé halo illa ne’e sai fatin hakmatek no armonia iha diversidade.
Tanba ne'e, Parseria ho viziñu no maluk sira, besik no dook, hamutuk ho povu Timor-Leste bele haksolok ho progresu to’o ohin loron ne'ebé hari’i ona demokrasia ida-ne’ebé funsiona ho di’ak, iha mídia ne’ebé livre, no sosiedade sívil ne’ebé la-kontroladu, nasaun ne’ebé iha dame, povu sira rekonsiliadu, kanek sira husi konflitu pasadu mairoia kura ona. (*)