Print this page

Taur Orgullu PR Horta ‘Retira’ Kompromisiu CNRT Disolve PN

Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak dada lia ho hamnasa ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak dada lia ho hamnasa ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta. Foto Suplay

 

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak hatete, nia parte orgullu ho Pozisaun Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta ne'ebé retira Kompromisu Politika Partidu Congresso Nasional de Reconstrução de Timor (CNRT) atu dissolve Parlamentu Nasionál (PN) bainhira eleitu sai Prezidente Repúblika.

Ho kompromisu ne’ebé Horta Rasik halo ho Partidu CNRT antes eleisaun Prezidensiál dadaun muda ona pozisaun hodi halo diálogu ba entidade sira hodi fó apoiu ba Governu daualu atu hametin estabilidade Politika no Governativa.

“Ha'u hanesan Membru ho Xefe do Governu, kontente loos ho pozisaun sua eselénsia Prezidente nian tanba hanesan nia hatene, ita-nia nasaun so ba oin, se ita hotu halo esforsu boot ida para asegura estabilidade polítika no Governativa iha ita-nia nasaun”, dehan Taur hafoin enkontru semanal ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta iha Palásiu Prezidensiál Bairopite, kinta (09/06).

Tanba hanesan ema hotu haree esperiénsia iha 2017-2020 ne'e nia la ajuda no pelu kontráriu lori nasaun ba kotuk tanba ne'e hanoin Governu mós kontente ho pozisaun ida ne'e.

“Prezidente Repúblika rasik ko’alia repete bebeik ona e ha'u hanoin timoroan kontente no nasaun tomak louva no apresia ho pozisaun Prezidente nian”, afirma nia.

Dadaun ne’e, diálogu ne'ebé Prezidente Repúblika sei hala'o ida ne'e ba entidade sira seluk maibé ba parte Governu nian ne'e kada loron kinta ne'e Xefe Governu sempre ba enkontru ho Xere Estadu hodi ko'alia atividade governasaun nian.

Iha ne'e Prezidente Repúblika mós fó mensajen ba entidade sira atu kontinua halo esforsu para fasilita atividade Governu nian ba la’o di’ak.

Nune’e iha loron kuarta (08/06), Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, konkorda ho Prezidente Partidu CNRT atubuka dalan diálogu apoiu Governu ho objetivu buka dalan atubele asegura povu husi hamlaha.

“Tanba ne'e mak Maun Boot Xanana hatete, ha’u konkorda 100% ita buka halo diálogu para ita haree oinsá apoiu Governu. Tanba Governu ne'e Timor-Leste nian sei nafatin oitavo Governu ida bee bolu aitonka ga, Governu ne'e mak kaer orsamentu, iha razaun ka obejtivu ida de’it mak povu labele mate hamlaha no kosokoan sira labele terus liután tanba situasaun agora difísil liután”, deklara PR Horta hafoin partisipa Semináriu Nasionál ba Komemorasaun Loron Mundiál Oceano iha UNTL-Hera, kuarta (08/06).

Horta mós rona orientasaun Prezidente Partidu Congresso Nasional de Reconstrução de Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão, atu hakribi krize iha Timor-Leste.

“Bom primeiru Maun Boot Xanana rasik hatete tanba situasaun atual no situasaun ekonomia e Sosiál ke imprime ema hothotu difísil tebtebes, Maun Boot Xanana rasik hatete ita labele kontribui para situasaun sai pior liu”, dehan nia.

Tanba situasaun Krize ekonomia ne'ebé agora dadauk mosu ne'e nu’udar konsikuénsia ida husi invazaun entre Ukraina ho Rusia.

Tanba ne'e, Xanana hatete ona ba PR Horta di'ak liu buka meiu atu fó apoiu ba Governu maibé labele kontribui atu halo situasaun ne'e sai pior liután.

Ba preokupasaun Xanana nian ne’e, Horta rasik konkorda ona atulabele fó responsabilidade tomak ba Governu tanba invazaun ne'ebé mak dadauk mosu entre Nasaun Ukraina ho Rusia ne'e mós la’ós Primeiru Ministru, Jenerál Taur Matan Ruak mak hamosu.

“Ita labele fó responsabilidade ba Governu, tanba funu iha Ukraina ne'e la’ós Jenerál Taur Matan Ruak mak ba halo invazaun ne'e Ukraina nian. E Covid-19 lockdown iha Sanghai la’ós Primeiru Ministru Taur Matan Ruak mak ba halo lockdow iha Sanghai e konflitu lockdown iha Sanghai ne'e tanba COVID-19 aumenta iha ne'ebá entaun lockdown Sanghai, e lockdown iha Majid”, hatete nia.

Nune'e mós ba problema kontetór sira agora dadauk, kada kontentór nia folin rihun $3 sa'e ba rihun $14, tanba ne'e sasán hothotu nia folin aumenta kuaze iha mundu tomak la’ós iha Timor-Leste de'it.

Ezemplu de'it agora dadauk mina Bimoli ne’e kada litru lima nia folin sa'e ba $15 kompara ho presu uluk nian ne'ebé mak dolar $4.50 de'it.

“Maibé agora $15, ha’u rasik hakarak atu oferese kada litru lima ba família balun ne'ebé ha’u koiñese araska, tanba dolar $15”, afirma nia.

Antes ne’e, Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) període 2022-2027, José Ramos Horta, hahú hanoin sei muda kompromisu Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), disolve Parlamentu Nasionál (PN) ba diálogu nasionál, tanba ne'e solusaun alternativa ba krize ekonómika rai laran.

“Purtantu atu disolve kedas Parlamentu ka Governu agora ne'e la'ós hanesan solusaun ba krize ekonómika, ne'e duni ha'u sei halo diálogu”, dehan Horta hafoin vota iha sentru votasaun Metiaut, tersa (19/04).

Tanba atu fó solusaun ba krize ekonómika sosiál iha rai laran ne'e, la'ós halo uluk mak dizolusaun Parlamentu ka Governu maibé presiza halo uluk diálogu ho partidu polítiku sira.

Bainhira eleitu sai Prezidente Repúblika sei hahú diálogu ho partidu sira hothotu liliu partidu FRETILIN, PLP, no KHUNTO, ne'ebé mak envolve plataforma Governu, atu haree oinsá buka solusaun ne'ebé di'ak maibé tenke fó kapasidade nafatin ba Governu bele halo jestaun ba krize ekonómika sosiál.

Iha preparasaun ba eleisaun Prezidensiál fulan hira liuba, Prezidente Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho militante hakarak kandidata José Ramos Horta ba Prezidente Repúblika (PR) 2022, bainhira eleitu repoin Orden Konstitusionál hodi Disolve Parlamentu Nasionál.

“Repoen fali orden konstitusionál no Prezidente Repúblika iha nia kompeténsia Disolve Parlamentu Nasionál hodi hakat ba eleisaun tuir mai”, dehan Xanana iha Salaun OKA, Osindo, domingu (23/01).

Tanba ne’e prezidente eleitu hakarak halo restaura filafali lejitimidade no funsionamentu normál tanba durante ne'e 2020 la'o hakdasak.

"PR eleitu komprometidu atu restaura fali lejitimidade no funsionamentu normál orgaun Governu ne’ebe dezde 2020 la-funsiona ho normal ne’ebe rezulta ekonomia rai laran hakdasak ba beibeik”, afirma nia.

Maske durante ne'e orgaun soberano haat iha rai laran la’o lá normal no hakarak hadi’a no hatur iha fatin.

"Nu'udar preokupasaun partidu nian mós tanba haree katak ita iha faze konstrusaun Estadu, Estadu iha airin haat, Prezidensia da Repúblika, Parlamentu Governu, no Justisa, buat sira ne'e haree namlele hotu”, nia dehan.

Iha Konferénsia Nasionál partidu nian deside, sai nu'udar kritéria obrigatóriu ba nomeisaun kandidatu, husi partidu CNRT hodi bele konkorda ba eleisaun prezidensiál, halo tuir no kumpri konstitusionál no lejislasaun sira ne'ebé vigora hela, domina lian rua hanesan Tetun no Portugés no domina didi’ak lian Inglés iha área diplomatiku, hodi defende di'ak liu interese Timor-Leste iha Forum internasionál.

Partidu CNRT deside halo Konferénsia ne'e atu foti desizaun kona-ba kandidatura ba Prezidente Repúblika no hasai deliberasaun kona-ba kriteria atu fó apoiu ba kandidatu iha eleisaun prezidensiál.

Tanba Konferénsia Nasionál CNRT ne’ebé hala’o iha loron 23 Janeiru 2022 deside hili Laureadu Nobel da Paz, José Ramos Horta sai Kandidatu CNRT nian ba Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027.

Desizaun Konfresista ne’ebé depozita konfiansa ba José Ramos Horta, tanba Kandidatu ne'ebé priense duni rekizitu sira CNRT hatuur ona. 

Husi rekizitu sira ne’e hanesan, Prezidente Repúblika komprometidu atu respeita no halo tuir de’it saida mak

Konstituisaun RDTL haruk. Hatuur fali orden konstitusional ne’ebé politiku má-fé sira sobu no estraga tiha ona.

Prezidente Repúblika eleitu komprometidu atu hatuur hikas lejitimidade no dignidade orgaun Parlamentu Nasionál ne’ebé partidu ambisiozu sira halo asaltu Poder hodi sobu orgaun ida ne’e iha 19 maiu 2020.

Nune’e Prezidente Repúblika eleitu komprometidu atu restaura fali lejitimidade no funsionamentu normal orgaun Governu ne’ebé dezde 2020 la-funsiona ho normal ne’ebé rezulta ekonomia rai laran hakdasak ba beibeik.

Iha ne’e mós Prezidente Repúblika eleitu komprometidu atu halo reforma iha setór judisiáriu nune’e bele garante no asegura aplikasaun Lei no Orden, liliu bele garante justisa tuir Konstituisaun no Lei sira haruka.

Rekezitu ikus liu Prezidente Repúblika eleitu komprometidu atu lahalo Prezidensia Repúblika sai fali opozisaun ba Governu, nune’e Governu tuir mai bele atinje Estadu tomak nia objetivu atu dada Kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste.

Hafoin deside José Ramos Horta sai kandidatu husi CNRT nian, delgadu sira ne’ebé tuir Kongresu komprometidu atu halo esforsu hodi garante vitória ba José Ramos Horta iha eleisaun Prezidensiál. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items