Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Taur: Kandidatu Lú Olo Númeru 2 ba Segunda Volta no Segundu Mandatu

Prezidente Partidu Libertasaun Popular PLP), Taur Matan Ruak. Prezidente Partidu Libertasaun Popular PLP), Taur Matan Ruak. Foto Suplay

Tempotimor (Ermera)-Prezidente Partidu Libertasaun Popular PLP), Taur Matan Ruak, hakrak povu hili Kandidatu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, ho númeru sorteiu 2, ne’ebé avansa ba segunda vilta no sei eleitu hanesan PPrezidente Repúblika ba segyndu Mandatu 2022-2027.

“Estrada bee-moos, eletrisidade, uma, eskola no seluk seluk Governu mak halo, maibé Governu no Prezidente Repúblika povu mak hili, loos ka la’e?. Imi hili ida mai hatama bolsu mak barak liu, fó ba imi oituan. Ne’e imi mak sala. Imi mak sala. Imi fó sala ba se?. Entaun labele hili sala. Nomor 2, ronde kedua, mandatu kedua. Viva Lú Olo, viva koligasaun Fretilin-PLP-KHUNTO”, deklara Taur iha Kampaña eleitorál ba Kandidatu Prezidente Repúblika, Lú Olo, iha Glenu, sabadu (02/04).

Tanba Governu ida partidu polítiku tolu sustenta no hanesan Primeiru Ministru iha Programa, iha Planu, Balun halo ona, barak seidauk.

“Primeira coiza ami tenke halo garante ba imi, katak iha ne’e ba tinan lima oin mai estabilidade polítika no estabilidade governativa tenke metin atu ita tempu atu serbi ita-nia inan aman sira. Tanba imi bele fiar katak la’ós ita ukun de’it agora. Ita sei ukun iha 2023 ba oin”, afirma nia.

Ho ida ne’e, Partidu tolu ne’e sei la soe malu no seluk sei mai tan, Os Verdes no sira seluk ne’ebé naran ohin ne’e, sei mai tan reforsa atu garante estabilidade polítika no estabilidade governativa. Ne’e kondisaun mesak atubele hetan kbi’it atu hala’o programa sira.

“Ita-boot sira haree, antes ha’u mai Primeiru Ministru, ha’u uluk Prezidente Repúblika. Kuandu ha’u vizita suku sira, ita-boot sira nia inan aman no ita-boot sira fó lian menon ba ha’u. Ida sira dehan, señor Prezidente, liurai sira dehan, ami hakarak ami osan aumenta, xefe aldeia sira dehan, ami hakarak ami-nia osan aumenta. Aumenta tiha ona”, afirma Taur.

Responde Nesesidade Suku

Liurai sira, xefe aldeia hatete katak sira-nia sede suku la di’ak. Uza komputadór manu tuku batar, manu hán batar. Agora sede suku 452, 400 prontu ona, tinan 2023 iha suku 50-resin tan, Timor laran tomak sede suku reabilitadu. Foin dadauk Ministru Estatal fahe komputadór ba sede suku hothotu, komputadór ida, imprime ida.

“Ha’u mai iha Atsabe, liurai sira dehan ema kbi’it la’ek uma laiha, ita tinan no tinan ida ne’e halo hamutuk rihun-5-resin. Maibé la to’o, ohin ita-nia Sekretáriu Jerál Fretilin fó lian menon ida ba Governu troka imi zinku sira ne’ebé ferujin boot, ami sei halo ida ne’e tinan oin. La’ós de’it ida ne’e. Sira ne’ebé uma duut, didin ho bebak, didin ho au. Sei fó materiál, imi halo rasik.

Hadi’a Problema Veteranu sira

Tanba uluk dehan veteranu 0-3 la hetan buat ida, 4-7 hetan dala ida de’it, labarik ki’ik ne’ebé sei ki’ik hahú servi, la hetan buat ida. Sira ne’ebé rejista iha tinan 2009 seidauk.

“Ohin imi rona Sekretáriu Jerál hatete saida ami tenke tau fundu ida juta rihun-ida atu tau matan ba imi. Juta rihun-ida, imi hatene ne’e hira?. Tanba saida mak halo ida ne’e, primeiru, ita hothotu, oituan-oituan tenke hetan, la’ós ida mesak mak halo funu”, dehan nia.

Tanba fulan neen ka fulan hitu iha direitu, Justisa tenke iha, diskriminasaun labele iha, kandidatu Lú Olo mos hameno, Primeiru Ministru, funsionáriu públiku sira to’o dezembru simu desimu terseiru mes tanba saida mak populasaun la simu. “Ha’u dehan amu ha’u sei fó kada família iha dezembru $200”, informa nia. 

Problema Kafe no Programa Povu Kuda Governu Sosa

“Imi-nia kafe, ha’u mai imi dehan ha’u mak halimar ho imi hanesan ne’e, Ermera riku fulan tolu kiak fulan 9. Imi hakilar beibeik maibé Prezidente, ami-nia kafe la folin. Imi rona Sekretáriu Jerál, maun Mari dehan, Governu tenke tau matan. Ami sei haree ho imi dalan oinsá atu tau matan ba kafe”, hatuta nia.

Bainhira asume kna’ar hanesan Prezidente Repúblika, halo vizita ba suku populasaun dehan Governu iha programa ida dehan Povu kuda governu sosa.

“Maibé afinal Povu kuda Governu sa’e fali. Iha koligasaun ne’e governasaun ne’ebé ha’u lidera, iha 2020 tau $71 juta dolar amerika sosa imi-nia produtu lokál, buka to’o la hetan. 2021 $12 juta-resin”, informa nia.

Ba tinan 2022 ne’e, $80 juta-resin sosa produtu lokál. Maibé labele haluha, se mak reativa fali arte marsiál, Governu kontitusaun daualu, se mak lidera, Taur Matan Ruak. “Imi hatene avo Taur husu saida ba imi. Husu buat boot ida, vota ba númeru 2”.

Ba sede ne’ebé Sekretáriu Jerál Fretili, husu Governuu daulau tenke halo, maibé Governu prontu atu konstrui sede halo no infraestrutura bázika.

“Ha’u pronto, tanba saida, koligasaun ida ne’e prioridade mak primeiru ema, segundu ema terseiru ema. Maibé ami mós haree estrada. Tinan ida ne’e besik remata estrada Gleno ba Letefoho, Letefoho ba Fatuberliku, Fatuberliku ba Aitutu sei komesa”, hatete Taur.

Ba programa ne’e balun ne’ebé halo ona barak mak seidauk halo. Maibé presiza apoiu. Tanba ne’e, presiza kandidatu ida ne’ebé ajuda serbisu ho Primeiru Ministru. Maibé la mai atu sobu. Tanba kandidatu seluk seidauk mai sira hakarak sobu uluk ona. Kuandu sobu programa sira sei la la’o.

“Ne’e sala, la’ós ha’u mak sala, imi ho imi-nia aman inan sira mak vota sala. Ne’e imi mak sala. Imi halo loos mak ha’u la halo, ha’u mak sala imi tara ha’u. Imi vota sala mak ha’u la halo, ha’u mak tara fali imi. Bele ka la’e?. Entaun ha’u husu favor ida ba imi, imi sira ne’ebé agora iha ne’e no sira ne’ebé besibesik rona ha’u-nia lian, hatete ba hothotu, inan aman. Avo Taur husu atu ita vota ba kandidatu númeru dua. Labele soe imi nia votu saugate de’it. Imi-nia votu ne’e osan mean, tanba ne’e, tinan lima dala ida, tau loloos iha fatin neebé loloos. Fatin loloos mak ida ne’ebé? Lú Olo númeru 2. Vota ba Lú Olo”, afirma nia.

Bainhira iha 19 abril mak simu $20 iha kotuk ne’ebá, tau fali nomor satu, maibé matenek, simu tiha $20 mai nonok tau tiha ba nomor 2.

Tanba ulun fatuk la’ós tau de’it xapeu, ulu fatuk ne’e atu hanoin. IQ tenke maka’as, IQ tenke putar (dulas) 24 kali ba oras 24. Labele putar satu kali iha 24 jam.

“Ha’u sei mai fali, ha’u matan dook oitoan. Kuandu haree imi-nia oin, ha’u hatene imi vota ba ida ka rua. Ho laran tomak lori hotu ita-nia naran husu ba imi filafali ba uma, hatete ba inan aman sira, família sira dehan. VII Governu planu barak loos, barak liu liga ba ita-nia moris, ita-nia oan sira-nia moris, ita-nia aman sira-nian loron aban-bainrua. Ita vota sala, ita mak lakon, ita vota loos, ita manán”, deklara Taur.

Subsísiu Idozu Hasa’e ba $50

Ba veteranu sira, no idozus sira kuandu hetan Primeiru Ministru, la hirus ona, maibé hamnasa hanesan. Tanba katuas sira uluk $30 aumenta ba $50.

“Imi vota ba ita hotu nia kandidatu ne’e ha’u puas loos. Ha’u kontente loos. Ha’u-nia pedidu mak ida ne’e. Karik imi filafali ba uma, dehan maun sira ohin ko’alia oinsá, avo sira ko’alia oinsá. Hatete ba sira dehan iha programa barak, planu barak liga ba ita-nia moris maibé tenke hili nomor 2, tanba ita hili sala, ita mak lakon. Imi hare sanan hodi tasu sira taka nia matan di’ak ka la’e?. Ha’u mak tau matan ba imi-nia dapur, ahi-matan, más ha’u hakarak mane ida ne’ebé bonitu mai ha’u nia sorin. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter