“Lideransa sira mós tenke hamutuk kaer liman ba malu labele fila kotuk ba malu ita tenke ho fuan boot hodi simu desizaun saida mak povu nia hakarak. Importante liu mak tempu to’o ona atu hamutuk konsentra ba dezenvolvimentu bem estar povu nian. Se ita kontinua nafatin ho egoismu no kontnua diverzus politika mak dezenvolvimentu sei hakdasak nafatin”, dehan Angela iha kna'ar fatin Bairro Formoza, sesta (01/04).
Tanba ne’e, líder sira tenke hamutuk hodi halo dezenvolvimentu iha rai laran hodi husik diferensa politika no egoism, atubele husi buat di’ak ba jerasaun foun sira.
“Líder sira tenke koopera malu atu iha possibel ba futuru bele hamutuk hodi sai forsa ida atu haree ba oin. Liliu líder 1975 nomós jerasaun foun atu husik hela obra di’ak ba jerasaun foun bele banati tuir. Karik kontinua politika odiu vigansa tinan 20 nia laran ikus jerasaun foun simu konsekuénsia ba politika ne’ebé ita rasik kuda hela ba sira”, hatete nia.
Durante ne'e, iha impasse politika liliu ba violasaun ba konstituisaun no parte lejislativu Parlamentu Nasionál (PN) la tuir ona regra rejimentu tanba ne’e, tenke hatur orden konstituisaun iha fatin.
Líder husik koris politika no hadok-an husi diferensa diverzus politika ne’ebe iha durante tinan barak, iha tempu rezisténsia to’o agora joven barak mak dezempregadu no povu barak mak sei terus.
“Ita-nia joven barak mak halerik ba empregu ne’ebé agora númeru dezempregadu aas tebes no povu barak sei sofre lakon família, uma no bens ne'ebé seidauk rekopera tanba impaktu husi mudansa klimatika no krize ne'ebé akontese durante tinan lima nia laran”, afirma nia.
Ho naksalak ne’ebé akontese iha passadu sai esperiénsia ba Timoroan hotu atu hakat ba oin laiha ona pro-kontra maibé timoroan ida hamuuk hakat ba oin. Tanba ne’e, tempu to’o ona simu malu atu hapara ona ho diverzus politiku mak prosesu dezenvolvimentu iha rai laran sei la'o ba oin. (*)