Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Eleisaun 'Impede' Delegasaun TL Tarde ba Reuniaun UIP ho Membru 144

Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes. Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hatete, eleisaun Prezidente Repúblika ne'ebé mak hala'o iha loron sábadu (19/03) konsege ‘impede’ delegasaun Timor-Leste (TL) tarde ba partisipa reuniaun husi Uniaun Interparlamentar (UIP) ho membru Asembleia Jerál Parlamentár 144 iha Bali-Indonézia, loron 20 fulan-marsu tinan 2022.

“Delegasaun Parlamentu nian ne'ebé mak sai iha 20 domingu ba partisipa, Asemblea Uniaun Interpalamentar ninian, hahú iha 20 ne'e duni, Timor-Leste to'o atraza oituan maibé iha parte balun ne'ebé inisiu ninian, ami la konsege partisipa tanba ami labele sai iha dia 19, loron votasaun nian, entaun to'o tarde oituan delegasaun Timor nian”, dehan Aniceto iha salaun VIP Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolao Lobato, Komoro, sesta (25/03).

Ekipa delegasaun Timor-Leste nian kompostu husi Vise-Prezidente Grupu Uniaun Interparlamentar, Parlamentu Nasionál, Adireto Hugo no reprezentante Grupu Joven Parlamentár Elvina de Souza ho Isabel Ximenes, akompaña husi Prezidente PN, Aniceto Longuinhos Guterres, ba partisipa iha reuniaun importante ida ne'e.

Iha reuniaun ne'e, partisipa husi delegasaun parlamentar iha mundu hamutuk 150, no tema prinsipál ne'ebé mak sai prioridade ba reuniaun UIP ne'e mak mudansa ba alterasaun klimatika.

Durante reuniaun, mosu mós ajenda urjente sira, ligadu ho situasaun funu invazaun husi Rusia ba Ukraina nia, ne'ebé mak membru asemblea Jerál iha mundu mós hola desizaun ba situasaun ida ne'e.

“E tuir mai rezultadu prinsipal mak rezolusaun sira ne'e, rezolusaun sira ne'ebé Timor-Leste adere ba, e restu ne'e hanesan atividade liga ba Parlamentu mundu tomak ninian”, hatete nia.

Vise Prezidente Grupu Uniaun Interparlamentar Parlamentu Nasionál Timor-Leste, Adireto Hugo esplika, kona-ba Grupu Nasionál ba Uniaun Interparlamentar ninian hala'o desde Parlamentu Nasionál ejiste no sempre ativu iha reuniaun UIP.

“Mesmu ke nasaun ki’ikoan, e perturba tiha oituan iha ultimu tinan 2 tanba pandemia maibé nafatin partisipasaun Timor-Leste nian iha Asembleia UIP ninian, iha pais sira”, hatete nia.

Maibé tinan ne'e, nasaun hamutuk 144 ne'ebé mk asembleia Indonézia, ho ajenda tema sentrál hanesan públiku hatene nasaun hothotu iha ninia kompromisu atu kontribui ba kualker polítika globál ninian ba reduz emisaun.

“Iha Timor-Leste hanesan imi hotu hatene iha ultimu anu, Governu sira produz lejislasaun sira ho politika ne'ebé halo full up ba kualker desizaun sira liuhisi asembleia Uniaun Interparlamentar ninian iha nia andamentu ida-idak nian, pais halo nusa”, esplika nia.

Ho ida ne'e, Timor-Leste ba tuir reuniaun asembleia jerál ho membru-144 iha mundu, halo mós akompanamentu hanesan ema hothotu haree iha asemblea 143 iha Madrid-España, tinan hirak liubá iha item emerjénsia ida ne'ebé mak pais membru sira hotu ba ne'ebá, hasai atu husu ba pais avansadu sira atubele produz vasina ba pais sira ne'ebé laiha kapasidade.

“Hanesan ita hotu hatene Timor-Leste mós benefisiu ba deliberasaun ida husi asembleia 143 ninian, ne'ebé ita hetan apoiu vasina marka oioin husi pais avansadu sira kuandu ita enfrente pandemia Covid-19”, haktuir nia.

Tanba ne'e, iha parte emerjénsia nian, Timor-Leste nia delegasaun ba reuniaun ne'e akompaña item ida emejénnsia ninian kona-ba invasaun Rusia ninian ba pais soberanu Ukraina.

“Hanesan ita hotu hatene ita-nia misaun diplomatika Nova Iorke desde fevereiru inisiativa hamutuk ho pais membru ONU ninian, aprezenta proposta rezolusaun ONU ninian ida ke pasa tiha ona maioria iha Asembleia Jerál Nasaun Unida ninian, e ita kontinua ita-nia pozisaun ne'e iha grupu asembleia uniaun interparlamentar Timor-Leste nian”, afirma nia.

Tanba ne'e, iha loron lima ikus ne'e, Timor-Leste marka mós prezensa iha item emerjénsia ninian kontinua nafatin ho pozisaun konsisténsia ba kualker pais ne'ebé mak ho ninia poder militar ka poder politika bele halo invazaun ba nasun sira ne'ebe laiha kbi'it iha mundu.

"Ita-nia goza altu tebtebes nafatin tanba ita hotu hatene katak pozisaun Timor-Leste nian atu hetan independensia mos liuhusi respeita ba diretu universal ne'ebé parte UNO ninian deklara ho klaru e ita konstituisaun mós define ho klaru, ita-nia istória 24 anos mós ita luta ho solidaridade internasionál ninian”, esplika nia.

Ho ida ne'e, mak mesmu ukun-an ona, Timor-Leste nia partisipasaun iha forum rejionál nomós internasionál liliu iha uniaun interparlamentar, reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál liuhusi Grupu Uniaun Interparlamentar Timor nian, hamutuk ho Prezidente PN nafatin lori mandatu konstituisaun RDTL atubele partilla iha kualker desizaun iha rejionál nomós iha mundu ho politika ba relasaun internasionál no pozisaun atu nafatin defende diretu universal pais idai-dak nian iha mundu. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter