Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Kandidatu Horta ho Lú Olo Hamosu ‘Kontra Ataka’ iha Kampaña

Kandidatu Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’ (karuk) ho José Ramos Horta (los) ko’alia hela ba malu. Kandidatu Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’ (karuk) ho José Ramos Horta (los) ko’alia hela ba malu. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Kandidatu Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta ho Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hamosu deklarasaun kontra ataka iha kampaña elitorál ne’ebé hala’o durante loron rua nia laran.

Kampaña Komisiu ne’ebé Kandidatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husi Partidu Congresso Nacionál de Reconstrução de Timor (CNRT) hala’o iha Munisípiu Lautein, kuarta (02/03), konsege fó sai deklarasaun “Ha’u ko’alia simples ba ida ne'e, krize iha rai ida ne'e la’ós ema seluk mak hahú, maibé krize ne'e hahú wainhira Prezidente Repúblika iha kontestu ita nia konstituisaun, sistema semi prezidensiál, no viola konstituisaun ne'e bainhira la fó pose ba membru Governu CNRT ho KHUNTO, problema hahú iha ne'ebá”.

Durante tinan rua resin krize la’o, ho prezidente repúblika nia halo-halok imapktu boot ba dezenvolvimentu iha rai laran, tanba membru Governu na'in-8 husi CNRT no na'in-rua husi KHUNTO la hetan pose.

Tuir loloos, desizaun la fó pose la’ós kompeténsia Prezidente Repúblika nian, iha sistema semi prezidensialista, maioria iha Parlamentu mak hili Governu, ka viabiliza Governu.

“Prezidente hili Primeiru Ministru ne'ebé mai husi partidu ne'ebé hetan votu liu ou hetan maioria iha Parlamentu laran, e Prezidente fó pose, e fó pose ne'e ba Priemiru Ministru, fó pose ba membru Governu, mak ne'e de'it”, dehan nia.

Tanba ne’e hamosu reasaun maka’as husi Reprezentanteba Kandidatu Númeru 6 ba Prezidente Republika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, Fernando Gusmão, iha Sede Nasionál Luz Clarita, kinta (03/03) katak, sai Prezidente Repúblika ne’e tenke sai Prezidente ba ema hotu. Kandidatu ba Prezidente Ramos Horta, iha nia kampana, dahuluk iha Lospalos, loron 2 marsu, halo atake ba Prezidente Repúblika Fransisco Guterres ‘Lu Olo’, nu’udar kandidatu ba Prezidente Repúblika ba períodu 2022-2027.

Ba Komisiu dahuluk José Ramos Horta hatete: Krize la hahú husi Lesidere Ramos Horta nia uma, Xanana nia uma, maibé hahú husi Lú Olo wainhira la fó posse ba membru CNRT nian na’in-8 no KHUNTO nian na’in-2.

“Deklarasaun ida ne’e falsa no laiha baze. Ko’alia loos, tuir faktu, krize   hahú husi inkapasidade CNRT nian atu jere no mantein sira-nia kompromisu ne’ebé kesi sira nu’udar Aliansa Maioria Parlamentar (AMP), molok eleisaun antesipada, halo iha 12 maiu 2018. Ho Aliansa, entre CNRT, PLP no KHUNTO, mak sira manán eleisaun antesipada no hetan direitu atu hili Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hodi lidera Governu daualu”, esplika Fernando Gusmão iha Sede Nasionál Kandidatu Lú Olo, kinta (03/03).

Nu’ udar Primeiru-Ministru indijitadu husi AMP, Jenerál Taur Matan Ruak hato’ o proposta lista naran ho ida-idak ninia kna’ar iha Governu daualu. Tuir Konstituisaun haruka, Primeiru-Ministru tenke hato’ o proposta ne’ e ba Prezidente Repúblika, hafoin simu proposta husi Primeiru-Ministru, Prezidente Repúblika iha kbi’it konstitusionál atu tetu no deside nomeia ka la nomeia membru sira ne’ebé propoin husi Primeiru-Ministru. Bainhira nomeia ona, Prezidente Repúblika haruka publika Dekretu nomeasaun iha Jornal Repúblika no fó posse.

Tanba Reprezentante Ekipa Kandidatu Lú Olo mós hakarak haklaken ba mídia no públiku tomak katak, mosu polémika tanba lia fuan “proposta” temi iha Konstituisaun. Lia fuan ne’ e siknifika katak Primeiru-Ministru hato’o naran maibé ne’e la’ós ona desizaun atu Prezidente simu de’ it.  Prezidente la’ós atu tau de’it karimbu, la nomeia membru ruma ne’e, mandatu konstitusionál Prezidente nian. 

Tuir Artigu 86, no númeru 2 artigu 106 Konstituisaun nian, hatete Prezidente Repúblika mak iha kompeténsia nomeia no ezonera membru Governu tuir proposta husi Primeiru Ministru.

Iha enkontru dahuluk ho AMP ba formasaun Governu daualu, hafoin Tribunál Rekursu fó-sai rezultadu eleisaun antesipada, PR fó mensajen klaru katak sei defende integridade estadu nian. Tuir loloos, se AMP mak iha intensaun di’ak no defende boa governasaun, tetu kedas mensajen PR nian iha selesaun membru Governu hodi la inklui membru Governu ne’ebé públiku kestiona maka’as kona-ba sira-nia kredibilidade.

Buat ne’ebé PR labele mak halo nomeasaun bainhira laiha proposta husi PM. Maibé iha kazu, bainhira PR no PM la konkorda malu kona-ba proposta nomeasaun husi PM, Konstituisaun fó dalan ba PR no PM atu uza  sira-nia relasaun polítiku-institusionál hodi hakotu sira-nia diverjénsia. Solusaun ba diferensa hanoin la’ós depende ba partidu polítiku sira iha PN. Se la rezolve, PR iha kbi’it atu la halo nomeasaun ba kandidatu membru Governu propostu husi PM.

Prezidente la simu proposta ba membru Governu husi Primeiru-Ministru la’ós akontese de’it iha mandatu Prezidente Lú Olo nian maibé akontese tiha ona iha Prezidente Republika Taur Matan Ruak nia mandatu. Karik kandidatu Ramos Horta haluha ona, Prezidente Taur Matan Ruak la simu proposta husi  Primeiru-Ministru  Xanana atu nomeia no fó pose ba Domingas Fernandes Alves, nu’udar Ministra Defeza.

Formasaun Governu daruak, Fretilin mai ho proposta Primeiru Ministru, maibé Prezidente Repúblika, Xanana Gusmão la nomeia Primeiru Ministru ne’ebé propoin husi Fretilin. Fretilin kumpre de’it tanba nomeia no ezonera nu’udar kna’ar Prezidente Repúblika nian.

“Krize ne’ebe Ramos Horta refere horseik laiha fundamentu. Krize instutusionál ne’ebé hahú bainhira Orsamentu xumba iha Parlamentu Nasionál la sai grave tanba Prezidente Repúblika buka dalan liuhsi diálogu no Primeiru-Minstru rasik dada filafali ninia pedidu rezignasaun. Sira na’in-rua tetu hamutuk situasaun impase polítiku, impaktu husi krise sanitária nomós husi kalamidade. Sorte boot Timor-Leste iha Prezidente Fransisco Guterres Lú Olo, Prezidente ida mak hatene jere situasaun krize ne’ebé akontese no konsege mantein paz no estabilidade polítika no governativa, nomós garante serbisu públiku sira Governu halo nafatin hodi atende públiku nia nesesidade iha momentu ita hasoru pandemia nomós dezastre naturál”, afirma nia.

Iha mós deklarasaun ne’ebé Kandidatu Ramos Horta hatete, “Loloos Primeiru Ministru hatama rezignasaun Prezidente Repúblika (PR) tenke aseita, halo koligasaun foun no disolve PN”.

Maibé Reprezentante Kandidatu Lú Olo, Fernando Gusmão hatete, Kandidatu José Ramos Horta nia hakarak Prezidente boneku ida mak lidera RDTL atu halo tuir de’it ka tau karimbu de’it ba proposta Governu nian.

“Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo la’ós ema nia boneku no nunka hakarak sai ema ida nia boneku. Prezidente Lú Olo halo tuir de’it saida mak konstituisaun no lei husu no halo tuir no respeita vontade Povu nian no tenke garante funsionamentu instituisaun Estadu nian”, dehan nia.

Ba Koligasaun AMP ne’ebé naksobu la implika katak Governu hari’i ona tenke monu. “CNRT baku mate AMP” ne’ e lia fuan husi Primeiru Ministru Taur matan Ruak, rasik bainhira orasamentu xumba iha Parlamentu Nasionál.  Depois harahun kompromisu ho AMP, partidu CNRT hakarak forma fali Governu foun liuhusi koligasaun foun. Tanba CNRT mak baku mate AMP, laiha garantia ba PR atu fó konfiansa ba koligasaun foun ne’ e.

Kondisaun ba Governu atu monu mak hakerek tiha ona iha Konstituisaun artigu 112: Lejislatura foun foin hahú, PM inkapasidade permanente/mate, PR aseita PM nia pedidu rezignasaun, rejeisaun programa Governu dala rua tutuir malu, votu konfiansa la hetan aprovasaun iha PN, votu konfiansa passa iha PN. 

Iha konstituisaun la hatete, PR tenke aseita pedidu demisaun Primeiru Ministru nian no la fó prazu ba PR atu foti desizaun kona-ba pedidu demisaun husi PM. Tanba PR laiha obrigasaun atu aseita pedidu demisaun PM ninian.

Realidade iha PN akontese katak votasaun ba estensaun Estadu Emerjénsia ho votu afavor 35, ne’e hatudu katak iha mudansa koligasaun foun iha PN. KHUNTO rasik deklara firme ho pozisaun polítiku fó apoiu tomak ba Taur Matan Ruak kontinua sai Primeiru Ministru.

Momentu ne’eba Prezidente Repúblika Lú Olo simu rezignasaun PM nian siknifika demite Governu. Iha tempu hanesan hasoru hela dadaun pandemia COVID-19. “Ita hotu bele iha serteza katak PM foun bele fasil atu hili iha koligasaun laran no koligasaun foun sei garante katak sei iha estabilidade no funsionamentu normál instituisaun Estadu”.

Nune’e mós, Kandidatu Horta Ko’alia mós kona-ba Meja rahun iha Parlamentu Nasionál ne’e harahun demokrasia tanba José Ramos Horta moe haree hahalok sira ne’e.

“Se mak halo rahun meja Prezidente Parlamentu Nasionál?. CNRT nia deputadu mak halo rahun meja Prezidente Parlamentu Nasionál. Bele haree vídeo sira mak espalla lemo-lemo iha mídia sosiál. Ramos Horta tenke moe duni tan ida halo rahun meja Prezidente Parlamentu Nasionál ne’e mak agora apoiu Ramos Horta hodi kandidata-an ba Prezidente da Repúblika”, esplika Fernando Gusmão.

Tanba tuir Konstituisaun artigu 99 númeru 4, Prezidente PN iha obrigasaun atu konvoka reuniaun bainhira deputadu sira liu 1/3 hato’o pedidu reuniaun nian, maibé Arão Noe nunka konvoka reuniaun ne’e no uza de’it artigu 99 númeru 3, reuniaun ordinária PN nia hala’o bainhira Prezidente Parlamentu Nasionál konvoka hodi ignora artigu 99 númeru 4 ba reuniaun estraordinária sira.

Rejimentu PN, artigu 16-B, númeru 2, pedidu destituisaun, ho justifikasaun loloos, aprezenta husi deputadu pelumenus na’in-10 no halo ajendamentu ba votasaun pedidu destituisaun iha prazu másimu loron-lima nia laran. Arão Noe la konvoka reuniaun viola Konstituisaun no Rejimentu PN nian.

Tanba semana hirak antes ne’e, Bankada PLP, KHUNTO no FRETILIN hatama ona rekerimentu atu halo plenária kona-ba destituisaun, maibé Arão Noe la aseita rekerimentu destituisaun nian.

Deputadu na’in-33 husi Vise Prezidente Parlamentu Nasional, Angelina Sarmento no Luis Roberto da Silva konvoka plenáriu PN. Plenáriu hahú no deputadu hamutuk na’in-36 aprova sesaun plenária ba 19 maiu 2020. Liuhusi votu sekretu deputadu na’in 36 aprova destituisaun Prezidente Parlamentu Nasional Arão Noe no liuhusi votu sekretu deputadu na’in-40 hili PPN foun Aniceto Guterres.

Iha19 maiu 2020, iha lokraik, Arão Noe husu fiskalizasaun abstrata ba konstitusionalidade destituisaun no eleisaun Prezidente Parlamentu Nasional foun.  Iha data hanesan, hafoin destituidu, Arão Noe hakerek karta ba Prezidente Republika ho kargu  Prezidente Parlamentu Nasional husu Prezidente Republika atu dissolve Parlamentu Nasional.

Iha loron 28 maiu 2020, Tribunál Rekursu rejeita pedidu Arão Noe nian tanba bainhira husu fiskalizasaun abstrata la’ós ona Prezidente Parlamentu Nasionál no destituidu ona. Tribunál Rekursu mós hatete katak konfiansa polítiku husi deputadu mak sai baze ba eleisaun Prezidente Parlamentu Nasionál.

Tanba iha 12 juñu 2020, Tribunál rejeita petisaun no hatete katak alterasaun aliansa maioria foun sai baze ba kompoziasaun meza no Prezidente Parlamentu Nasioná.

Tribunál Rekursu la hatete destituisaun no eleisaun Prezidente PN viola Konstituisaun. Termu violasaun konstituisaun ne’e CNRT mak fabrika. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter