Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Kandidatu Anacleto “Mehi’ Normaliza Konstituisaun RDTL

Kandidatu Prezidente Republika, Anacleto Bento Ferreira Kandidatu Prezidente Republika, Anacleto Bento Ferreira Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Kandidatu Prezidente Repúblika (PR) períodu 2022-2027, Anacleto Bento Ferreira, mehi sei halo normalizasaun ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) bainhira eleitu ba Prezidente Repúblika iha loron 19 fulan-abril.

“Primeiru ho intensaun katak atu halo fali normalizasaun ba norma konstituisionál ne'ebé mak públiku haree ho matan katak violadu, tanba ne'e mak ha'u tau iha ha'u-nia borsura ne'e ‘Mai Hamutuk ho Ha’u Ita Tane As no Halulik filafali ita-nia lei inan” ne'e prinsipál mak ne'e”, dehan nia ba www.tempotimor.com liuhusi telefone, sesta (25/02).

Tanba ne'e, nia parte prepara ona programa lima ne'ebé mak sei aprezenta ba eleitorál sira iha munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Epesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) durante kampaña husi 2 to'o 16 fulan-marsu.

“Ha’u-nia programa sira ne'e aprezenta, ne'ebé mak lori ha'u atu aprezenta kandidatura, purtantu ida ne'e mak ha’u fó no oferese ba rezolusaun konflitu polítiku ne'ebé mak oras ne'e sei la'o hela”, esplika nia.

Programa ne'ebé prepara, dahuluk mak kuandu sai Prezidente Repúblika, tenke halo normalizasaun ba norma konstituisaun sira ne'ebé públiku haree ho matan, mosu violasaun, no politiku barak taka realidade ida ne'e.

Ho ida ne'e, sei fó konsikuénsia negativa ba nasaun ohin loron, tanba ne'e mak sai hanesan pontu importante atu halo iha mandatu prezidente repúblika 2022-2027.

Aleinde iha mós programa seluk bainhira asume kompeténsia nu’udar Prezidente Repúblika, sei influénsia Governu liliu orgaun judisiáriu atu halo interpretasaun loloos ba norma konstituisaun no ba lei sira tuir interpretasaun jurídika no labele tuir interpretasaun polítika.

Bainhira interpretasaun lei no konstituisaun mak tuir fali interretasaun politika mak sei hamosu konflitu interese ka defende de'it konflitu partidu ka privadu.

Iha programa datolu, sei fó apoiu maka’as ba servisu relasaun externa nian, liliu oinsá hadi'a vizibilidade internasionál maibé tenke bazeia ba kondisaun Timor-Leste nian atubele hadi'a hanesan kondisaun vida, relasaun instituisionál soberanu sira ne'ebé mak ejiste iha Timor-Leste.

Tanba hanesan orgaun soberanu Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál, tenke fó kompeténsia rasik, independénsia iha sira-nia atuasaun, no interdependénsia mós iha sira nia respeitu entre ho instituisaun sira.

Nune'e, instituisaun sira bele iha kondisaun nasionál ne'ebé di'ak, aseguradu, no bele hatudu ba internasionál katak Timor iha ona konvensaun demokrátiku ida asegurada no bele favorese ona ba ema ne'ebé mak hakarak mai vizita inklui bele hamosu mós konfiansa internasionál mai Timor-Leste.

Maibé ko'alia kona-ba relasaun internasionál nian, sei fó apoiu ba Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun atu hala'o servisu ida ho intesifikadu ba ema sira, migrate ho traballadór, ne'ebé mak dadaun espalla hela iha mundu, oinsá mak atu fó mós oportunidade ba sira, loke kanál ida ba sira atu halo intervensaun direta mai prosesu dezenvolvimentu masál iha Timor-Leste.

Tanba estadu tenke rekoiñese, kria fatin ba sira, hodi fó biban ba sira atu kontribui prosesu dezenvolvimentu indiretamente, tanba durante ne'e traballadór sira iha estrajeiru mós hatama reseita mai Estadu, ne'e hanesan buat ida ne'ebé mak di'ak.

“Sira ba iha liur, buka moris, buka rendimentu maibé osan sira-nia rezultadu, sira-nia buka moris, konserteza sira haruka mai sira-nia família barak e purtantu osan ne'e bele kanaliza mai nasaun”, dehan nia.

Ba parte seguransa sei eleva kapasidade defeza no seguransa no sei profesionaliza no moderniza sira-nia preokupasaun.

“La'ós tanba la profesionál iha tempu ohin loron nian, maibé atu muda buat hirak ne'ebé mak seidauk di'ak, pontu de vista profesionál, ne'e ha'u hakarak ho maneira ida ser, maneira ida atuasaun profesionál no liliu ba sira-nia karaktér atubele sai amigu ka sai besik liuba povu, no la'ós atu halo povu tauk ka trauma ba sira”, hatete nia.

Iha mos preokupasaun liga mós ba tribunál militar, maske Timor-Leste ukun-an liu tinan 20 ona maibé seidauk iha tribunál militar. Tanba tribunál militar kuandu iha, parte orgaun judisiáriu bele julga ga bele tau matan ba krime ka hahalok dezorientadu ne'ebé mak membru sira halo iha sira-nia atuasaun.

“Ha’u hanoin, ha’u-nia programa hirak ne'e mak di’ak iha relasaun ba interna nian, unidade interna ho nu’udar simbolu nasionál, ha'u sei garante kada orgaun soberanu sei hala'o nia kompeténsia independentemente sei evita halo interferensia ba kualker saida de'it mak kada orgaun soberanu halo”, promote nia.

Dadauk ekipa susesu mós aprezenta ona proposta ajenda ba CNE no agora iha hela faze verifikasaun no bainhira aprova mak hahú prepara hodi hala’o kampaña atu informa programa ba komunidade. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter