Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Profesionalismu Polisia iha Festa Demokrasia 2022

Husi; Arquimino Ramos, S.Sos, B.Bus, MM

Atuasaun membro polisia sempre sai hanesan problema nebee publiku kestiona iha Timor Leste liu-iu konaba kestaun uza forsa nebee esesivu ka makaas liu, atendedimentu la ho neutru maske atuasaun barak nebee halao atu re-establese fali seguransa nebee individu ka grupo balu estraga no halo sidadaun sira moris ho ameasa no tauk. Tuir mai hakerek nain hakarak hatoo papel instituisaun polisia nia iha seguransa. Liafuan seguransa mai husi Lingua Latina:  Securus, Se;Laiha, Curus; tauk, signifika la tauk ka laiha tauk. Seguransa katak; Abilidade atu mantein soberania no independensia ho Kondisaun moris nebee laiha ameasa no tauk. Signifika estadu bele garante rasik soberania no la depende ba nasaun seluk atu garante seguransa iha teritoriu tomak no sidadaun sira moris la ho tauk no ameasa.

Profesionalismu militar tuir Samuel huntinton; iha Badaen (Expertice), badaen no skill sira sei hetan husi edukasaun no formasaun nebee membru idak-idak iha durante nia kareira tomak, edukasaun no formasaun maka responsabilidade estadu nian atu investe atu militar ka Polisia ida iha abilidade diak atu halao knar ho professional. Prosesu Formasaun atu muda mentalidde sidadaun sivil ba military ka Policia presija liu husi sistema no politika formasaun no kurikulu ida ne’ebe diak no relevante ho situasaun no kondisaun nebee Timor Leste iha ho la haluha norma sira nebe aplika universal (Think globally and act locally).Espirito de corpo (team work), espiritu de korpu maka membru idak-idak iha karakter servisu equipa atu misaun hotu-hotu lao ho susesu. Servisu militar ka polisia presiza iha espiritu kamaradajem nebee metin halao knar laiha impedimentu. Responsabilidade sosial(social responsibility) no livre husi Politika no Bisnis.   Konstituisaun RDTL artigu 146 no 147 hakerek momos konaba instituisaun Forsa armada no Polisia laiha partidu ka apartidaria.  Konseitu ida nee responsabilidade individu membro atu halao knar tuir lei nebee vigora no iha mos responsabilidade governu atu halo investimentu nebee diak ho profesionaliza instituisaun defesa no seguransa.

Iha mos Farouk Muhamad nia hanoin maka polisia professional katak Polisia nebee iha disiplina, efisiensia no efikasia. Polisia profesional katak Polisia nebe halao knar tuir lei jeral nasaun nian, Sistema no prosedimentu  intituisaun nian no hetan konfiansa husi nia komunidade atu garante sira nia seguransa no stabilidade.

Iha sorin seluk Tuir Padraun ONU ba Law enforcement agencies 1979; atu profesionaliza instituisaun seguransa presiza iha investimentu iha area Edukasaun, Treinamentu, equipamentu, motivasaun no salariu ka babain temi  5W (Well Educated, well Trainning, well Equiped, well-Motivated, well Sallary).

 Fator lima iha leten iha interdependensia ba malu atu ema halao servisu ho professional, tanba edukasaun no formasaun nebee diak la ho apoiu equipamentu nebee adekuadu mos sei la produz rezultadu nebee maximu. Iha parte seluk motivasaun no salariu mos foo impaktu ba kualidade prestasaun servisu.

Atinjimentu balu nebee hetan ona maka hanesan tuir mai, Iha resultadu survey nebee Funsaun Asia halo iha 2013 hatudu katak maioria populasaun 96,8% sente seguru wainhira hela besik polisia ka posto polisia sira. Iha sorin seluk Relatoriu New Deal G7+ hatudu katak instituisaun defesa no seguransa iha ona fase transformasaun nebee sukat husi fajil (fragile), risku (risk) transformasaun (transformation) no resiliensia (resilience),  Impase politika no eleisaun antisipada sai hanesan teste ida mos ba instituisaun polisia nia profesionalismu nomos ensinamentu ka hanorin ida ba jerasaun foun sira atu bele ultrapasa situasaun sira nee iha futuru oin mai, tanba krize nebee boot tinan 2006 inklui kazu petisionariu ita hakat liu, kazu ex-gueriliro Mauk Moruk ita hakat liu, kazu CPD-RDTL no arte marsiais sira nian ita komesa reduz ona ho intervensaun ho apoiu lider istoriku ho veteranos nian, intervensaun  polisia nian iha prevensaun no mitigasaun moras covid-19 inklui hakerek nain rasik hanesan mos artista nebee halo kompozisaun muzika Corona iha tinan 2020 hodi konsiensializa ita nia populasaun iha teritoriu laran tomak hodi kombate virus nee.

Hahu husi tinan 2012 wainhira Polisia ONU husik hela Timor-Leste, PNTL maka responsabiliza ba seguransa interna inklui garante eleisaun sira lao ho livre no demokratiku maske akontese kazu kiik oan sira nebee akontese iha Oecusi akotese ema deskonesidu sunu uma populasaun nian ida, estraga uma populasaun nian no kareta Polisia nia vidru rahun iha Watulari-Viqueque, insidente deskuidu ida iha Sentru votasaun-Dili nian iha loron votasaun 19 fulan abril.

Ho hanoin sira iha leten atu konklui katak demokrasia iha Timor-Leste hahu ona buras ba bebeik no atuasaun polisia iha festa demokrasia ho maneira professional no diak tebes tuir konferensia imprensa husi kandidatu nain rua Dr Fransisco Guterres Luolo atual Presidente no Dr Jose Ramos horta presidente eleitu parabeniza povu nia partisiapasaun ho diak no parabeniza PNTL nebee halao knar ho diak tebes hahu husi kampanha no eleisaun primeira ronda too segunda ronda lao iha ambiente nebee seguru inklui observasaun pozitivu husi observador internasional sira.

Polisia nia atuasaun iha festa demokrasia sira lao ho maneira professional, atendimentu ba kazu arte marsial sira ho diak, mantein neutralidade ho la haliis ba partidu ka grupo ruma iha situasaun impase politika to agora iha situasaun kalma no hakmatek.

Hanesan nasaun foun ita mos bele merese orgulhu ba atinjimentu ida nee nebee bele foo biban ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian hodi alkansa planu dezevolvimentu nebee ita iha maske iha limitasaun barak no bele ona hatete ba ema seluk katak ita mos bele, hanesan ita apoiu ona Guine Bissau iha sira nia eleisaun.

Antes konklui iha rekomendasaun balu maka hakerek nain hakarak hatoo, Ida Presiza iha mos balansu ida entre investimentu nebee estadu halo ona no profesionalismu nebee ezizi ba instituisaun sira nee, tuir teoria no konseitu profesionalismu nebee matenek nain sira hatoo iha leten nomos padraun ONU nian ba profesionaliza instituisaun polisia. Rua maka responsabilidade individu membru sira nian atu komporta didiak tuir  lei no regulamentu sira nebee sai mata dalan hodi halao knar lor-loron Tolu maka responsabilidade instituisaun nian atu hola medidas nebee rigorosu atu labele husik liu hahalok ladiak nebee estraga imajem diak instituisaun nian no define tarefa saida maka konstituisaun atribui ba instituisaun atu bele orienta ho lolos. Rua maka responsabilidade estadu atu halo investimentu nebee diak atu melhora profesionalismu nebee ema hotu hakarak liu husi formasaun, edukasaun, equipamentu, motivasaun no salariu. Iha sorin seluk haree mos ba interese nasional (National interest) ho halo planeamentu bazeia ba geopolitika nebee Timor-Leste iha haree ba geografia, demografia no kondisaun ekonomia rai ida nee nian.

Artigo ida nee hanesan reflesaun badak no la representa instituisaun nebee hakerek nain haknar aan ba.  Parabens…Parabens…Parabens

Hakerek Nain,

Estudante Programa Doutoramentu Jestaun Estratejiku, Diploma iha Jestaun executivu Policia, Posgraduado iha Estudo Estrategico e Resiliensia Nascional- ISCSP-Universidade Lisboa,  Alumni APCSS Hawaii-Estados Unidos America no Alumni ILEA Roswell. Numeru kontaktu 77653510, e-mail; arquiminor@yahoo,com.au

 

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter