Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili) Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo husu ba governu atu tau atensaun ba veteranu sira ne’ebé fó sira-nia kontribuisaun ba luta ba ukun rasik an durante tinan 24 nia laran, maibé to’o ohin loron sira laiha fatin atu hela.

Comment

Tempotimor (Dili) Estadu Timor Leste laiha kbiit hodi husu Indonezia atu haruka fila fali kazal Timor-oan ne'ebé lori droga tama Indonezia tanba laiha akordu extradisaun entre nasaun rua ne'e.

Comment

Tempo timor (Dili) - Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hatete nia konkorda atu nia prima, Joana Veneranda Amaral, sai embaixadora Timor Leste iha Santa Sé, Vatikanu, tanba molok ne'e bainhira nia sei asumi kargu nu'udar Prezidente Repúblika nia veta nia prima ne'ebé naran tama iha lista embaixadór.

Comment

Tempotimor (Dili) - Maske Timor Leste sei atribui an nu’udar nasaun post konflitu, hasoru hela difikuldade lubuk, maibé povu Timor Leste tomak merese orgullu ba nia oan balun ne’ebé fó kontribuisaun boot ba pas iha mundu.

Ida mos mak, José Ramos Horta sai nu’udar Timor-oan ida ne’ebé hetan konfiansa husi mundu internasional hodi kontribui rezolve konflitu iha nasaun boot sira.

Iha tinan 2012, hafoin nia mandatu nu’udar Prezidente Repúblika remata, Horta hetan kontaktu husi Sekretariu Jeral ONU Ban Ki-moon hodi sai nu’udar Reprezentante Espesial Sekjer ONU nian iha Guine Bisau.

Atu bele hala’o misaun boot ne’e, dezafiu ba Horta mak oinsa atu halo relasaun di’ak ho nasaun sira seluk iha rejiaun Afrika ne’ebé haree malu la di’ak.

“Atu buka kontribui solusaun ba problema Guine Bisau, ha'u tenke halo relasaun di’ak i dala-barak mediasaun ba rai seluk-seluk iha rejiaun ne'e, tanba sira haree malu la di’ak, no sira-nia relasaun la di’ak, rivalidade (sai) impaktu negativa ba Guine Bisau,” deklara Ramos Horta.

Maske todan, Horta kontinua buka meius atu oinsa bele kria ponte entre nasaun hirak ne’ebé iha konflitu, no neneik-neneik Horta konsege kria ambiente ne’ebé di’ak entre nasaun viziñu sira ho Guine Bisau.

Ho susesu ne’ebé Horta hetan, hafoin nia mandatu iha Guine Bisau remata, nia hetan tan fiar husi Ban Ki-moon hodi sai nu’udar High Level Independent Panel UN Peace Operation ne’ebé ho knar atu halo avaliasaun no kontribui ba reforma Peace Keeping iha mundu tomak.

Ho konfiansa ne’ebé Horta hetan hatudu katak, maske Timor Leste rai ne’ebé kiik no ki’ak, maibé Timor-oan balun iha prestasaun ne’ebé aas no iha kontribuisaun boot ba pas iha mundu.

Tuir mai, jornalista Tempo Timor (JTT) halo intervista eskluzivu ho Premiadu Nobel da Paz no eis Prezidente Repúblika José Ramos Horta (JRH), foin lalais.

 

JTT: Señor Dr. ita bele dehan katak daudauk ne’e númeru konflitu iha mundu aumenta ba bebeik, saida mak Timor Leste bele halo hodi kontribui ba pas?

JHR: Timor Leste nia kontribuisaun hanesan ita-nia kontibuisaun kiik no limitadu tanba ita rai kiik, rai sei ki’ak, ita rasik defini ita-nia estatutu ka estadu nu'udar estadu frazil, neduni mak ita lidera grupu G+7, maibé maske nasaun ka rai ida ne'ebé bele kiik no ki’ak, sei iha lider ho vizaun ho koñesimentu polítika internasional ho esperiensia par rezolve kestaun konflitu, ne'e rai nia naran bele boot no influensia.

Hanesan uluk bainhira ha'u hasees-aan nu'udar Prezidente Repúblika iha 2012, ha'u simu kedas konvite husi Sekjer (ONU) Ban Ki-moon atu ba Guine Bisau ho estatutu sira bolu Under Secretary General, ne'e elevadu tebtebes, aas tebtebes, i nu'udar (Sekjer ONU) nia reprezentante espesial ha'u-nia mandatu iha Guine Bisau, la’os de'it Guine Bisau, tanba atu buka kontribui solusaun ba problema Guine Bisau, ha'u tenke halo relasaun di’ak i dala-barak mediasaun ba rai selu-seluk iha rejiaun ne'e, tanba sira haree malu rasik la di’ak, no sira nia relasaun la di’ak, rivalidade (fó) impaktu negativu ba Guine Bisau.

Entaun buat ida ha'u halo todan teb-tebes, ha'u buka halo ponte entre Senegal ho Angola, Nigeria ho Angola, Nigeria ho Africa do Sul, Uniaun Africana ho CPLP, CPLP ho rai sira viziñu Guine Bisau nian. Ha'u ba to'o Europa, ba to'o Washington, halo ponte par hotu-hotu bele hetan lia-fuan ida de’it, hanoin ida de’it ba rezolve problema Guine Bisau, se lae ida-idak dada entaun ha'u labele susesu.

Kuandu ha'u to'o primeiravez iha ne'ebá, ha'u tama iha primeira reuniaun ho korpu diplomátika tomak, Nasoens Unidas nian, ha'u sente tensaun ne'e boot loos, ha'u bele kaer tan tensaun ne'e, maibé neneik-neneik ha'u kria ambiente di’ak loos entre korpu diplomátiku sira, rai viziñu sira, kria ambiente di’ak ho Guine Bisau sira, militar sira, entaun ha'u-nia papel sai importante ba sira to'o ohin sira la haluha. Bainhira ha'u remata ha'u-nia mandatu, ha’u simu elojia boot ida husi Prezidente Senegal, Ministru Negosiu Estranjeiru França telefone ba ha'u (hodi) agradese.

Tanba ne’e ha'u remata iha Guine Bisau, Ban Ki-moon konvida ha'u ba kaer orgaun seluk ida High Level Independent Panel UN Peace Operation ke ne'e boot liu tán ha’u-nia mandatu iha Guine Bisau, ne'e atu halo avaliasaun no kontribui ba reforma Peace Keeping iha mundu tomak. Ne’e mós ha’u halo, rezultadu di’ak tebtebes, ha’u simu elojia husi PM India, Brazil, Uniaun Europeia, NATO, sira hotu fó parabéns.

Pur-ezemplu bainhira ha'u kuandu remata ha'u-nia mandatu nu'udar panel ne'e ha'u ba reuniaun iha Konsellu Seguransa. Baibain, reuniaun Konsellu Segunsa ne'e ema embaixadór sira mak iha ne'ebá mais ha'u kuandu tama ha'u hakfodak, ha'u haree xefi estadu lubuk ida mak iha ne'ebá, Prezidente Fransesa rasik, Xina Ministru Negosiu Estranjeiru, Rusia Ministru Negosiu Estranjeiru, Italia PM, Ingaleta PM, Amerika VP, i ha'u hakfodak ho boboot sira nu'udar vise prezidente, primeiru ministru mak mai rona ha'u-nia diskursu iha Konsellu Seguransa bainhira ha'u aprezenta relatóriu final kona-ba operasun ba paz.

Bom, ne’e par hatete de’it katak ita bele rai ki’ak, kiik, maibé depende ba kredibilidade, kompetensia téknika ema nian bele. Pur-ezemplu ita-nia embaixadór Amerika iha Nova Iorke halo serbisu di’ak tebtebes. Primeiru Sofia Borges ema hotu gosta nia, depois nia sai sub xefi gabinete prezidente Asembleia Jeral. Depois mai Dra. Milena Pires la kleur iha ne’ebá ema hotu-hotu respeita nia tanba nia seria tebtebes ho integridade ho kalma, ho matenek, halo atraisaun ba ema, ko’alia ho ema ho hamnasa i ema hotu-hotu gosta nian, nia diplomata ida, diplomasia mós nune’e tenke iha relasaun pesoal, se sira gosta o tanba o nia atetude, o nia simplisidade no o nia matenek, ne’e o husu buat ruma sira halo, Timor presiza buat ruma, sira iha Nasoens Unidas halo.

Purtantu, maibé ita bele kontribui mós liu husi forsa da paz, ne’e ita seidauk preparadu ho di’ak mais tinan ida mai ne’e ha’u ba dala hira loos ba PNTL tanba ho Portugal nia apoiu, Australia nia apoiu sira halo namanas kursu ba peace keeping, entaun ha’u ba koalia dala-barak kona-ba papel Timor nian ba peace keeping.

Uluk ha’u Prezidente (Repúblika) ha’u mak foti ideia, inisiativa atu haruka ba Libanon, peace keeping iha Libanon, unidade enjeñaria F-FDTL nian iha Libanon. I ha’u halo parseria ida inovadór, kreativu, ha’u koalia ho Xefe Estadu Maior Jeneral Portugal nian par sira simu unidade F-FDTL iha Portugal par halo treiña enjeñaria hamutuk ho batallaun Portugal enjeñaria. Sira gosta ideia ne’e i simu, entaun ita-nia unidade ida ba Portugal halo kursu enjeñaria militar, depois iha ne’ebá hamutuk ba Libanon, Timor ba serbisu hamutuk ho batallaun Portugal iha sul de Libanon i agora daudaun ha’u buka nafatin, liu husi Nasoens Unidas haree oinsa Timor bele partisipa boot liu ho pelotaun ka máximu ona mak ita bele mak kompaña no operasaun da paz ONU nian.

Iha Nova Iorke sira hatete katak sira prontu, balun uluk ne’e ita partisipa ona mais iha Cosovu, iha Sudaun do Sul, observadór militar Timor mak iha ne’ebá maibé la’os sistemátiku devezenkuandu. Agora ha’u hanoin Timor tenke prepara aan didi’ak i ne’e lori tempu par tinan lima nune’e ita bele iha kompaña ida kompleitu 100% stanby, prontu hodi hakat ba konflitu ruma ke Nasoens Unidas presiza, bele lori ita-nia enjiñeiru, ita-nia médiku, ita-nia enfermeru, ita-nia tekniku oioin tanba hanesan unidade ida par nia autónomu, independente, tenke iha elementus hotu-hotu inklui médiku sira ne’e.

Timor bele iha ida ne’e, nune’e ita hetan prestijiu, nune’e ita hakarak sai membru Konsellu Seguransa bele, ita hakarak sai membru Konsellu Direitus Umanus iha Zenebra ita konsege, purtantu ida ne’e mak ha’u-nia hanoin kona-ba Nasoens Unidas nian.

Problema boot mak ne’e, Nasoens Unidas ohin fraku liu duké antes, Nasoens Unidas laiha poder influensia Whasington ho Rusia, Xina, França, Inglaterra ho India. Nasoens Unidas nia influensia limitadu tebtebes. Depois poder boot hanesan Estadus Unidus (Amerika) halo ONU rasik fraku liu tanba Prezidente (EUA) Donald Trump ema ida unilateralista siginifika nia la gosta serbisu parseria ho rai hotu-hotu tuir sistema multilateral, nia koko osan lubuk ida ba o mezmu ke politika esterna Amerika nian, sira nia Over Sea Development Systems ba rai barbarak tuun. State departement nia orsamentu rasik sira hatun tiha 30%, agora primeiravéz ita haree iha istória Amerikanu nian ke prezidente ida koa orsamentu ba state departement, konfia liu poder militar Amerika nian duke diplomasia Amerika nian. Tanba ne’e, Sekretáriu Jeral ONU hanesan frustrasi, sente fraku. Relasaun di’ak par Sekretariu iha relasaun di’ak ho Rusia, Xina, França, Inglatera, rai sira ne’e maibé Estadus Unidus Amerika mak potensia global, mak superpotensia. Prezidente Amerikanu ema ida ke la fiar ONU, la gosta ONU, ne’e susar ona.

Papel Xina, ema barak ohin kadavés konfia liu tan iha Xina, tanba sira haree prezidente Amerika ke la’os estavel, koalia maka’as kontra Korea do Norte, Iraun, asoens boot liu tán kontra Kuba, buat sira ne’e hotu ema tauk ate pais aliadu Amerika nian mós arsaka hanesan Alemaña, França, Kanada, Japaun, sira hanesan atrapailladu uitoan, konfuzu ho lideransa Amerikanu.

Maibé, sira hateke ba Xina, sira haree Prezidente Xina ema ida kalmo tebtebes, Xina nia vizaun no estratejia klaru, o lalika buka sik tun-sa’e para hatene sira hanoin saída i Xina mak sai fali hanesan ankor ida ba paz, estabilidade, ezemplu projetu boot Xina lansa ne’e one belt one road, buat ne’e boot tebtebes par halo kamiñu de komboyu, rota marítima, husi Xina, liu husi Asia Sentral tomak ba iha Europa. Auto estrada kamiñu de fero, komboyu nian, ro-ahi, modernizasaun portu ne’e envolve Afrika mós.

One road one belt la’os Asia de’it maibé Asia i Afrika no buat ne’ebé uluk imperador sira nian tinan rihun ida liu bá, ida sira bolu sail world ne’e, dalan ne’e uluk ita la’o ho kuda, la’o ain, la’o ho kamelo, husi Xina to’o Europa, Xina sira faan sira-nia buat seda ne’e, Europeu sira faan sira nia produtu ba Xina, tanba ne’e mak Xina, Europa simu buat ruma, Xina simu buat ruma ne’e 1.000 anus liu bá tiha ona. Agora nia halo konseitu foun ida rota da seda, one belt one road ne’e estrada, auto estrada, kamiñu de fero, komboyu modernu la’os ida antigu ne’e, no marítima, tanba ne’e nia mós ajuda rai barbarak par moderniza sira-nia portu.

Vizaun ida ne’e potensia mundial ida só Xina mak bele halo, tanba sa? Ne’e vantajen ida, partidu úniku sira la muda governu tuun-sa’e ka muda arbiru, ka partidu ida hetan maioria absoluta halo koligasaun lahun ladikin, hotu-hotu tenke kontente entaun fahe kadeira ba partidu ida ne’e, kadeira ba partidu ida ne’e, entaun hein haan-malu iha komisaun laran no iha governu laran.

Iha Xina sira la haan-malu, la obriga fahe kadeira ba malu no líder ne’e nia hatene ona, nia mak manda, hotu-hotu ezekuta entaun signifika saída? iha prezibilidade o hatene, o prevé tiha, o hatene ba oin ne’e nune’e no firme, la muda tuun, la muda sa’e, kalmu tebtebes buka serbisu hamutuk ho rai hotu-hotu, entaun prezidente Xina hanesan imperador ida, foin dadauk reuniaun boot ida iha Beijin one road one belt maun Xanana mós ba, pais 100 resin primeiravez ke halo reuniaun ida, rai hotu-hotu iha mundu 100 resin partisipa. Xefe Estadu 40, tanba sá? Tanba ha’u hanoin faillansu lideransa Prezidente Trump nian no susesu lideransa Xina.

Mais ha’u hatete tan, Xina mesak mós labele, tanba problema iha mundu ne’e boot demais, Amerika mesmesak mós labele entaun Xina buka duni halo parseria, tanba ne’e mak rai 100 resin ba partisipa iha reunian one belt one road i rai boot ka kiik, Timor ida rai kiik mós sira konvida, maun Xanana halo diskursu iha ne’ebá, apoiu inisiativa Xina.

Maibé dezafiu seguransa iha mundu ne’e barak tebtebes, problema ISIS ne’e seidauk hotu, prezidente Trump tinan ida liu bá tiha ona hatete... ha’u hatete o bele manan batalla ida, batalla balun mais sira la halo funu hanesan o halo, o ataka, sira subar, sira halai depois sira organiza aan, sira halo rendesaun, ISIS halo rendesaun, rihun ba rihun mak halo rendesaun, o fiar ne’e? há’u la fiar rendisaun, ne’e organizasaun, siginfika sira finze rendesaun par bele ba organiza aan iha sidade, iha aldeia. Iha Europa ne’e mak perigozu tebtebes, signifika funu bele muda husi kampu batalla ba sidade, aldeia, inkluidu Europa.

Ne’e mak problema boot, ha’u aviza tiha ona iha há’u-nia diskursu foin dadaun iha Rejian Asean Forum (RAF) iha novu turizmu ho tetun, ISIS iha estratejia ida ne’e sira atu halo War of attraction ne’e hanesan war desgaste, ne’e gerilla nia estratejia mak ne’e, ezerse boot, gasta osan lubuk boot ida, o tenke fó hahaan ba o nia ema, gasta osan sosa kilat, kada gerilla funsiona ema na’in neen, sanolu, ataka o tanba grupu kiik-oan ne’e konsege halai no konsege subar, o la hetan nia, depois nia fila fali, entaun ISIS halo ida ne’e, ita uluk halo ne’e tanba ita hatene, ne’e mak ha’u hatete ami mós uluk halo ona redisaun, mais redisaun ne’e halo husi lideransa polítika, halo redisaun mai Dili depois organiza Frente Klandestina, purtantu dada luta husi foho mai sidade laran, mais luta oin seluk ona, uluk ita halo asaun hanesan ISIS halo, ita-nia asaun iha Dili laran, fatin hotu hotu pasífiku, mais ISIS la preokupa ida ne’e, nia ataka dadaun ona ema sivil sira.

Entaun situasun paz, seguransa sei komplikadu liu, iha fulan no tinan sira mai ne’e preokupa tebtebes, triste haree Europeu sira sei sofre, ka la’os Europeu de’it, rai sira seluk mós foin dadauk Srilangka, igreza ida sira halo atake tolu, haat ka lima kedas, iha Ejiptu kristaun hira mak mate, pois ita haree rai besik Indonezia dala hira ona so’e bomba iha Indonezia, bomba ne’e la’os hanesan uluk sira halo, agora pai, mae, oan partisipa hotu, sira prontu sakrifika sira-nia oan kiik hotu, sira tau bomba ne’e mós ba nia oan feto, nia oan mane no sira ba ho motor, foin dadauk ne’e akontese dala hira ona, ne’e sei akontese barak liu tan.

JTT: Señor Dr. atu husu kona-ba Konsellu Seguransa ONU nian ne’ebé harii hafoin Funu Mundial daruak, tuir ita-boot KS ONU ne’e sei relevansia ho situasaun agora ka presiza mudansa?

JHR: Tanba problema iha mundu ne’e problema global, tanba ne’e ita presiza instituisaun global, vontade polítika, korajen hotu-hotu ninian, líder mundial sira nian, buka hetan estratejia ida, luta kontra estremizmu, estremizmu ne’e la’os islam de’it, estremizmu nasionalizmu iha Europa, no la’os iha Europa de’it, foin dadauk ita haree iha Brazil, prezidente foun Brazil ne’e, uluk Brazil apoiante maka’as tebtebes númeru um ba ONU, agora lae ona, Brazil mós alina de prezidente Trump no la fiar Nasoens Unidas, tanba ne’e ONU fraku liu.

Ita bele halo, bele reforma ONU, reforma ba Konsellu Seguransa, maibé reforma ne’e la akontese tanba membru Konsellu Seguransa permanente lakohi lakon poder, entaun o aprezenta ideia ruma ida ka rua veta, pur-ezemplu atu aumenta númeru permanente, India nasaun ne’ebé proteze nuklear, populasaun 1.2 bilaun liu fali Afrika tomak, dala rua Europa nia populasaun, populasaun Europa nian dala rua la to’o India maibé Fransa, Inglaterra ida-idak populasaun hanesan 60 miloens membru permanente. India 1.2 biloens la’os membru permanente, ida fali Indonesia 270 milloens, tanba saída mak Indonezia labele sai membru permanente Konsellu Seguransa, Mexiko, Brazil, Nigeria, Afrika do Sul, Egito no Afrika tanba saída labele?.

Tanba ne’e ita hatete konsellu seguransa ladun iha lejitimidade, tanba hanesan ita hatete kriadu depois II guerra, sira halo duni reforma ida iha 1961, aumenta husi 11 membru ba 15. Iha 1961 hanoin iha membru 9 ka 11 ne’e mak aumenta ba 15 agora, dezde tinan 50 ona la book tan konsellu seguransa, ne’e mós halo fraziliza konsellu seguransa tanba rai bar-barak, boot ne’e laiha ne’ebá, maibé mezmu ke aumenta númeru, la signifika sira bele sai efikasia liu, bele rezolve problema, konflitu, tanba sa? se lider sira ohin la hetan dalan konsensu, estratejia, asaun konjuntu atu rezolve problema iha mundu oinsa o aumenta 15 membru ba 30 karik, derepente sira bele hetan konsensu, unidade, lae, bele pior liu tán, barak liu tán iha konselu seguransa defisil hetan tan konsesu no asaun konjuntu.

Purtantu ita fila ba kestaun ida lideransa, lideransa se fose lider sira mundial, ita haree Amerika, Rusia, Europa, Xina, ha’u hatete ona, lideransa ne’e matenek, tanba matenek mak sira konsege muda sira-nia sistema, husi kiik iha 1970-1980 sei kiak hela, ohin segunda ekonomia mundial, ne’e tanba lideransa matenek. Ita aumenta membru permanente konsellu seguransa jerál, maibé se líder mundial sira fraku iha mundu, laiha karizma, laiha vizaun, laiha forsa polítika par propoin no determina estratejia ida, laiha kapasidade atu infrenta dezafiu boot ne’ebé agora atu akontese, pior liu tán iha fulan no tinan ruma mai ne’e.

JTT: Se hakat ba reforma, tuir Senor nia hanoin reforma total ka reforma parsial de’it?

JHR: Ha’u hanoin ita bele haree de’it mak reforma, Sekretáriu Jerál buka hatene atu reforma, reforma parsial iha unidade balun, departementu balun iha Nasoens Unidas nian, ke ne’ebé hanesan nia kompetensia, nia mandatu, nia bele halo tanba reforma balun la depende ba sekretariu jerál, ne’e tenke mai husi konsellu seguransa no sembleia jerál ONU nian.

Buat ne’ebé iha nia kompetensia rasik nu’udar sekretáriu jerál ne’e nia halo, signifika reforma funsionamentu nasoens unidas nian tanba nia mak sekretariu jerál, oinsa nasoens unidas nia accuntability di’ak liu, oinsa produtividade ONU nian bele di’ak, oinsa peace keeping bele sai efisiente liu, papel mediasaun ONU nian bele di’ak liu, ne’e desizaun sekretáriu jerál nian.

Maibé, buat barak nasoens unidas tenke liu nafatin husi esforsu husi konsellu seguransa no asembleia jerál tanba iha implikasaun estratéjika no implikasaun finanseira, ne’e asembleia jerál no konsellu seguransa tenke autoriza. Ne’e bolu kinta komisaun, komisaun ne’e administrativa no finanseiru, se la liu husi kinta komisaun entaun la liu husi asembleia jerál, entaun tenke halo lobby iha kinta komisaun depois mak ba asembleia jerál. Portantu, reforma, sekretariu jerál nia bele halo tuir nia termu referensua nu’udar sekretáriu jerál, mais nia laiha kompetensia par reforma konsellu seguransa, ne’e la pertense ba sekretariu jerál nia kompetensia, ne’e pertense ba estadu no membrus mak tenke halo.

Comment

Tempotimor (Dili) - Prime Minister Taur Matan Ruak, who led the VIII Constitutional Government began to implement a policy of sharing power and giving family privileges, this policy was in fact a policy in which the former President of the Republic, Taur strongly refused.

Comment

Tempotimor (Dili) - The government is asking the Pelican Paradise Company to identify an empty place in the Tasi-Tolu area so that it can start construction on a Touristic Building according to the proposal submitted.

Comment

Tempotimor (Dili) - Mundu ne'e nu'udar uniku fatin ba kriatura hotu hodi moris ba. Laiha tan ona fatin seluk. Umanu nu'udar kriatura ida ne'ebé iha responsabilidade boot ba ambiente, tantu estraga no kuidadu.

Comment

Tempotimor (Dili) - Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun Maria José da Fonseca hatete, nia buka razaun forte hodi hasai Luisa da Silva husi nia kargu nu’udar Xefe Departamentu Media no Komunikasaun SEII, tanba bainhira husu de’it ba Komisaun Funsaun Públika (KFP), dala ruma KFP sei rejeita.

Comment

Tempotimor (Dili) - Iha 27 Marsu 2019, Gabinete Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) hato’o karta pedidu ba Komisaun Funsaun Públika atu hasai Xefe Departamentu Komunikasaun no Media iha SEII.

Comment

Tempotimor (Dili) Sekretária Estadu Ambiente (SEA)  realiza Konferensia Nasionál  (KN) Alterasaun Klimatika hodi redefini asaun prioridade estadu Timor Leste hodi kontribui ba asuntu klimatika nian.

Comment

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter