Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

HAMETIN DEMOKRASIA HADIA DESENVOLVIMENTO EKONOMIA BA POVU

By Eugenio Xavier Alberto March 20, 2019 13809

Husi: Eugenio Xavier Alberto
Fakuldade Ekonomi Geral, Universidade Sanata Dharma, Jogyakarta, Indonesia

Introdusaun

Timor-leste sai hanesan nasaun foun ida iha mundu hahu 20 de maio de 2002 no halo adopsaun husi sistema demokrasia. Demokrasia mai husi lian Gregu no tuir ninia sentidu liafuan demokrasia mai husi liafuan demos no cratos. Demos katak povu cratos katak forsa ou poder. Etimolojia-mente demokrasia katak forma governu ida hodi servi povu/servisu ba povu. Demokrasia korelasaun ho kondisaun social, ekonomia, no kultura ne’ebe halo posibilidade hodi hamosu pratika lia-los iha politika. Demokrasia mos sai hanesan linia opiniaun no prinsipiu konaba freedom no nia pratika tomak konaba lia-los. Demokrasia mos iha sentidu ne’ebe korelasaun ho umanidade hametin esistensia humanu nian. Timor-Leste hanesan nasaun ida, presija hadia sistema demokrasia ne’ebe agora dadaun ita pratika hela iha ita nia nasaun ne’e. Demokrasia laos atau halo povu sai atan, maibe demokrasia halo povu livre ho objektivu katak hadia no lori povu ba moris diak (iha ekonomi uma laran). Tuir Adam Smith, iha ninia livru the wealth of the nation, hateten katak nasaun ne’ebe diak hare husi desenvolvimentu ekonomia rai laran. Oinsa atau hadia desenvolvimentu ekonomi rai laran maka hanesan tuir mai ne’e: primeiro, governu tenki iha idealismu ne’ebe fudamentu atau regula sistema ekonomi rai laran liu husi lei ne’ebe mak forsa. Segundo, kria kampu trabalho ba sidadaun no hodi hamenus negosiu husi ema extrangeiru la uza visa emprego maibe sira didika sira nia aan hanesan ema negosiu ida iha Timor. Terseiro, hapara importasaun sasan husi rai liur ne’ebe povu Timor rasik bele produs hanesan; kafe, fos, ai-fuan, no seluk-seluk tan atu nune’e ita nia produsaun lokal bele uza rasik. Iha artigo 53 hatete katak (Consumidor sira-nia direito) Consumidor sira iha direito ba bens no serviços nia qualidade, ba informação loos no ba proteção ba saúde, ba segurança no ba sira-nia interesses económicos, no mós ba reparação ba danos.

Hadia Desenvolvimento: Grantia Moris Diak ba Povu

Desenvolvimento ekonomia iha Timor sai hanesan problema fundamental ba povu no mos governu hahu husi colonial Portuges no to’o mai ukun a’an. Ho dia ne’e, hamosu polelemika politika iha ita nia nasaun Timor-Leste. Oinsa atu hadia desenvolvimento iha Timor presija lider politika sira tenki iha unidade no fo liman ba malu atau kria “rule of the game”. Rule of the game katak sistema lei politika ne’ebe vigora iha nasuan demokarasia tenki tuir regulamentu ne’ebe los ou honesto. Desenvolvimentu sai hanesan konseptu multidimensional adopsaun husi ekonomia rai laran. Desenvolvimentu ekonomia siknifika katak, atau hadia infrastuktur ne’ebe seidauk diak iha nasaun Timor.

Hanesan humanu ida tenki kria desenvolvimentu rasik iha rai laran labele husu deit ba guvernu. Dala ruma hanesan humanu ida seidauk senti desenvolvimentu ne’ebe governu kria ona iha rai domen Timor. Aat liu tan maka, ita rasik destroi fali desenvolvimentu ne’ebe kria ona iha nasaun Timor-leste. Artigo 142 koaliah (Sistema financeiro) Lei sei organiza sistema financeiro nia estrutura atu garante formação, captação no segurança ba poupanças, no mós aplicação ba meios financeiros ne’ebé precisa ba desenvolvimento económico no social. Nudar nasaun demokarisa desenvolvimento ekonomia sai hanesan basiku fundamental ba povu no governu.

Tuir matenek nain Davit Rikardo nia hanoin konaba desenvolvimento ekonomia katak kresimentu populasaun aumenta maka sei sai risku boot ba povu atau hetan servicu no sei mosu impaktu salario bensimentu ba trabalharores sira. Wainhira Desenvolvimento ekonomia aumenta hare husi produs rasik sasan, ekonomia uma laran diak, Saude diak, Edusaun formal, Nonformal no kultura. Iha Artigo 57 hatete katak (Saúde) Ema hotu iha direito ba saúde no ba assistência médica no sanitária no iha mós dever atu defende no promove saúde no assistência ne’e. Artigo 59 (Educação no cultura) Estado reconhece no garante ba cidadão ida-idak direito ba educação no ba cultura no iha obrigação atu cria sistema público ida ba ensino básico universal, obrigatório no, conforme possibilidade ne’ebé iha, gratuito, tuir lei. Ema hotu iha direito atu hetan oportunidade hanessan ba ensino no formação profissional.

Hametin Demokrasia: Kria Unidade Ba Povu

Demokrasia tuir Abraham lincon hatete katak sistema estadu realija husi povu ba povu. Quer dizer que, atu hari estadu iha governu nia laran prejisa povu nia votus. Ho ida ne’e, povu sai hanesan poder ne’ebe boot ba estadu. Idak-idak iha nia poder ne’ebe hanesan atu moris livre no hadok an husi “moris terus”. Artigo 72 (Poder local) Pessoa coletiva ho território ne’ebé iha órgãos representa-tivos atu organiza cidadão nia participação hodi buka solução ba nia comunidade nia problema rasik no promove desenvolvimento local, sem prejuízo ba Estado niaparticipação, maka constitui poder local. Sistema demokarisa nia meio fundamental maka mane ho feto sira-nia partesipa direita no aktiva iha vida moris desenvolvimentu ekonomia rai laran.

Rate this item
(8 votes)
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter