Mundu tomak partisipa iha kampaña anuál OMS nian “SALVA VIDA: Fase ita-nia liman” iha loron 5 Maiu, ne’ebé mak iha tempu hanesan hanesan Loron Internasionál ba Parteira, ida ne’e importante tebes ba Membru Estadu sira atu kontinua haforsa ijiene liman iha fasilidade saúde hotu. Bazeia ba estimasaun global hosi OMS/UNICEF nian Programa Monitorizasaun Konjuntu, fasilidade saúde kuaze 35% iha Rejiaun ne’e laiha fasilidade ijiene liman iha pontu tratamentu no sintina iha fasilidade saúde.
Medida ba kontrolu no prevensaun ba infesaun ne’ebé efetivu, inklui ijiene liman, ne’e importante tebes hodi garante fasilidade saúde sira la sai hanesan fatin ka sentru hodi hada’et COVID-19, no mós hodi hamenus infesaun iha fasilidade saúde ne’ebé asosiadu hosi mikróbiu seluk, ida ne’ebé tuir estimasaun kada tinan ema mate kuaze milliaun 8. Parteira no enfermeiru sira hotu tenki iha rekursu no hetan treinamentu atu sira bele implementa prátika ijiene liman hodi responde ba pandemia no mantein servisu saúde esensiál ho seguru.
VIDEO PUBLISIDADE APELU HUSI PM TAUR APLAUS BA FRONT LINE
Iha oportunidade barak ba Membru Estadu sira no lider saúde sira iha Rejiaun ida ne’e atu imediatamente aumenta sira-nia suporta ba enfermeirus, parteira no pesoál saúde liña-oin sira seluk hodi bele fornese kuidadu ka tratamentu saúde moos, ne’ebé maka hetan asisténsia tomak ba operasionál no tékniku hosi OMS.
Dahuluk, fasilidade saúde privadu ka públiku tenke halo sira-nia estasaun ba ijiene liman no disponivel bainhira presiza. Administradór ba fasilidade tenke tau estasaun ijiene liman iha pontu kuidadu saúde hotu-hotu, iha área ne’ebé utiliza hodi rai ka hasai ekipamentu protesaun pesoál, fatin ba jestaun fo’er hosi fasilidade saúde, no iha área metro 5 hosi sentina. Estasaun ijiene liman tenke asesivel iha kada entrada ka saída hosi fasilidade saúde, iha sala hein no sala han no fatin públiku seluk.
Segundu, fasilidade saúde hotu-hotu tenke harii ka haforsa estratéjia ijiene liman. Administradór ba fasilidade tenke fornese formasaun kona-ba ijiene liman ba enfermeirus, parteira no pesoál saúde sira seluk. Sira mós tenke halo akizisaun ba suprimentu ijiene liman ne’ebé iha kualidade no ho kuantidade adekuadu. Tenke enkoraja mós pesoál hotu atu halo tuir “momentu lima ba ba ijiene liman”, ida ne’ebé maka importante hodi proteje pasiente sira-nia seguransa.
No datoluk, lider iha fasilidade saúde sira tenki halo ijiene liman hanesan indikadór xave ba monitorizasaun ne’ebé ho kualidade. Halo tuir padraun ijiene liman ne’e tenke sai hanesan parte importante ida ba kada fasilidade saúde hotu-hotu nia rejimentu kontrolu infesaun, ho área risku ne’ebé identifika ona no solusaun ne’ebé iha hanesan prioridade ida. Nuudar parte hosi ida ne’e, fasilidade saúde hotu tenki partisipa másimu no implementa ho loloos OMS nia kampaña global “SALVA VIDA: Fase ita-nia liman”.
Iha Tinan Internasionál ba Enfermeirus no Parteira sira, Membru Estadu hotu iha Rejiaun ida ne’e tenki kontinua fó apoiu no haforsa enfermeirus, parteira, no pesoál saúde liña-oin hodi kombate hasoru COVID-19, enkuantu iha tempu hanesan empodera mós komunidade sira atu para hada’et no hamenus todan ba servisu saúde. Ita hamutuk iha luta ida ne’e no tenki ultrapasa ida ne’e hamutuk. Saúde no ben-estár ba ema besik biliaun 2 iha Rejiaun ida ne’e iha hotu ita-nia liman.
PUBLISIDADE