Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Thursday, 29 April 2021

Tempotimor (Dili)-Estudante Timoroan hamutuk 212 durante ne’e kontinua estudu iha nasaun Indonézia labele halo viajen, tanba dokumentu balu liu ona prazu iha Timor-Leste.

Koordenadór estudante Timoroan iha Repúblika Indonézia (RI), Junito da Silva Ximenes hatete, sira hanesan estudante neebé eskola iha indonézia, maibé tanba covdi-19 ho estadu emerjénsia iha RI, nune'e sira deside fila provizóriu mai TL.

Haree ba situasaun iha RI atividade balu hahú normaliza, nune'e hakark atu filafali ba Indonézia hodi kontinua estudu. Maibé dokumentu viajen hanesan Kitas (Kartu Izin Tinggal Terbatas) mate, inklui mós ho situasaun serka sanitária.

Tanba ne’e, difikulta sira labele viajen ba Indonézia atu hala’o estudu ho normal, nune’e audiénsia ho komisiaun G Parlamentu Nasional (PN) hodi buka solusaun.

"Ami agora iha hela Timor, maibé dokumentu mate, kitas mate, ne'ebé labele fila bá Indonézia atubele halo ami-nia graduasaun, atu ba halo peskiza, estajiu, tanba ne'e mai iha komisaun G atu hato'o ami-nia preukupasaun", hatete estudante ne'e hafoin audiensia ho Prezidente komisaun G, kinta (29/04).

Hanesan timoroan hotu ne'ebé halo estudu iha Indonézia, bainhira fila mai TL, susar mós atu asesu eskola iha liuhusi online, tanba rede internet sempre problema.

Ho ida ne’e, husu ba Ministériu Ensinu Superior no Kultura (MESSK) atu komunikator ba Diktek Jakarta, atubele halo prosesu, normliza fali prosesu izin belejar nomós telex fixa estudante timoroan bele fila kontinua estudu.

Prezidente Komisaun G, António Verdial dehan, estudante timoroan ne’ebé eskola iha RI, dadaun iha Timor-Leste presiza atu fila ba kontinua estudu.

"Tanba bainhira sira hela iha ne'e, maibé agora daudaun ne'e sira presiza ijin belajar no telexe viza. Ne'e tuir saida mak sira hatete ohin mai iha komisaun G", informa nia.

Tanba ne’e, komisaun G sei halo komunikasaun ba governu liliu Ministériu Ensinu Superior Siensia no kultura atu bele trata. (*)

Published in Edukasaun & Kultura

Tempotimor (Dili)- Deputadu Bankada Congresso Nacionál de Reconstrução de Timorense (CNRT), Arão Noe de Jesus Amaral rejeita informasaun ne’ebé espalla iha mídia sosiak katak, deputadu CNRT 21 simu vasina AstraZeneca ne'e laloos (Falsu).

"Deklarasaun dehan deputadu CNRT simu hotu ne'e ami hakarak dehan katak informasaun ne'e falsu”, dehan nia ba www.tempotimor.com iha Parlamentu Nasionál (PN), kinta (29/04).

Tanba, vasina AstraZeneca ne'e la'ós obrigatóriu, maibé depende ba ema idaidak nia setimentu atu simu vasina ka la simu.

Maibé, pozisaun husi bankada CNRT to'o agora sei mantein seidauk bele tuir vasina, tanba CNRT kaer ba deklarasaun governu nain, ne’ebé hatete atu fó prioridade uluk ba ema sira iha lina frente, no katuas-ferik inklui sidadaun ne’ebé mak hela iha fronteira.

Aleinde, CNRT problema ida seluk mak tuir analizasaun ne’ebé iha mundu, nasaun tolu ne’ebé hapara tiha vasina AstraZeneca, no nasaun barak la oferese de'it ba ema ho idade boot.

"Hanesan iha portugal 60 anos ba leten mak bele simu vasina AstraZeneca, Austrália ne’ebé fó ajuda vasina mai ita Timor, mós sira hasa'e tiha 30 (idade) ba leten mak bele simu vasina, e 29 (idade) mai kraik labele simu”, hatete nia.

Tanba ne'e, pozisaun CNRT hakarak governu presiza konsidera preokupasaun ida ne'e.

"Ita-nia Timor fó kedan komesa 18 (idade) ba leten simu hotu, análiza sira iha mundu ne'e vale ka lae, ida ne'e ita presiza iha konsiderasaun”, afirma nia. (*)

Published in Politika
Thursday, 29 April 2021 13:45

PN Aprova Planu Anuál ba Tinan 2022

Tempotimor (Dili)- Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi Komisaun C (trata asuntu Finansa públika, iha loron kinta (29/4), hahú hala'o aprovasaun planu anuál ba tinan 2022.

Prezidente Komisaun C, deputada Maria Angelica Rangel hatete, komisaun C halo aprovasaun ba planu anuál tinan 2022, no sei submete ba meza prezidente parlamentu nasionál.

"Rezultadu votasaun afavór 8, kontra 2 abstensaun 1, ita aprova ona ita-nia planu anual 2022, no depois doutora margarida ho ita-nia tékniku sira, hodi bele submete ita-nia planu ne'e ba parlamentu nasional nomós ba ministériu finansa”, hatete nia, iha ambitu diskusaun komisaun C iha plenária PN, kinta (29/04).

Iha fatin hanesan deputada bankada CNRT, Maria Fernnda Lai, deklara nia parte fó votu kontra tanba aprezentasaun planu anual ida ne'e viola lei.

"Ha’u vota kontra tanba ita viola lei maibé lejislador kontinua vota afavor, ida ne'e mak ha’u vota kontra”, deklara nia.

Entretantu tuir observasaun www.tempotimor.com iha terenu nota katak, hafoin aprovasaun kontinua kedan ho diskusaun ba kalendariu tentativa komisaun C nian, kona-bá diskusaun lei enkuadramentu jestaun finanseira iha Parlamentu Nasionál. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili) - Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, husu ba Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Alfonso Lopez atu labele permite intervensaun Politika mosu iha servisu justisa.

Prezidente Repúblika ne’ebé fó posse ba dirijente as liu iha estrutura Ministériu Públiku, tuir estatutu obrigatóriu ida ne'ebé marka loron dahuluk emposadu hahú nia kna’ar.

Haree ba artigu 86, alínea k) husi artigu 133, númeru 3, Konstituisaun Repúblika, konjuga ho artigu 12, númeru 1, númeru 2 husi Lei númeru 14/2005, 16 setembru, altera husi Lei númeru 11/2011, 28 setembru (Estatutu Ministériu Públiku) mak dekreta hodi nomea Alfonso Lopez nu’udar Prokuradór Jerál Repúblika foun

"Majistradu Ministériu Públiku no autór sira seluk ne'ebé halo parte sistema justisa formal la bele permite intervensaun polítiku-partidária iha sira-nia lala'ok. Sira-nia lala'ok la bele mós politiza (la pior liu, partidariza fali) atu sastisfáz de'it forsa polítiku-partidária ruma maibé la bele kahur gostu pesoál ho lala'ok profesionál”, dehan Prezidente Repúblika Lú Olo iha Palasíu Prezidensiál Bairopite, kinta (29/04)

Tanba Nú. 3 artigu 132 Konstituisaun RDTL hatete, majistradu sira iha Ministériu Públiku, bainhira hala'o sira-nia knaar, sira submete ba kritériu sira kona-ba legalidade, objetividade, izensaun no tenke haktuir direta ho orden sira iha lei laran.

"Ha'u husu nafatin ba hothotu atu halo esforsu atu hadi'ak liután instituisaun sira ne'ebé hala'o justisa formal estadu nian”, afirma Lú Olo.

Husi Prokuradór sira hotu iha nível sub-nasional no husi interveniente no koloborador sira seluk, hein katak sei kontinua kolobora ho forma di'ak liu ho Prokuradór Jerál foun atu instituisaun ne'e bele hala'o ninia kna’ar ho rigor liután, efisiénsia, lais liu, ho kualidade no kredibilidade as liu, nune’e konkista liután no ba beibeik konfiansa husi povu. (*)

Published in Politika

Tempotimor(Dili)-Xefe Bankada Uniaun Demokrátiku Timorense (UDT), Francisco David husu ba Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Alfonso Lopes, tenke hala'o servisu ho imparsiál ba povu tomak, atu nune'e hatuur lei ho lolos.

“Pozisaun ne’ebé husi bankada UDT husu para nia tenke ser inparsial, labele parsial”, hatete nia ba www.tempotimor.com iha Parlamentu Nasional (PN), kinta (28/04).

Maibé, bankada UDT fiar katak, Alfonso Lopes sei halo servisu ne’ebé di’ak liu kompara ho Prokurador Jerál Repúblika antigu.

"UDT akompaña bebeik nia background, ho ida ne'e ita espera nia sei halo buat barak ne’ebé sei di’ak liután ho kompara ho PJR antigu ne'e”, hatete nia.

Aleinde, Deputadu bankada CNRT, Arão Noe Amaral, husu ba orgaun judisiál sira iha Timor-Leste, kuandu hasai desizaun ba prosesu ruma, tenke foti desizaun di’ak no justu.

Tanba fatór determinante ba prosesu judisiál ne'e la'ós depende ba Prokuradór Jerál Repúblika, tanba PJR so kaer de'it prosesu no desizaun ne'e sei define husi Juiz sira.

"Tanba ne'e orgaun sira ne'e tenke iha desizaun di’ak ho justu, atubele garantia ba ema seluk liuliu ba povu Timor-Leste ne’ebé mak hakarak justisa”, hatete nia. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Bankada Uniaun Demokrátiku Timorense (UDT) no Congresso Nacionál de Reconstrução de Timorense (CNRT) iha Parlamentu Nasional (PN) konkorda desizaun Prezidente Repúbliku (PR) ne’ebé estende mandatu Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo do Santo ba tinan lima.

Xefe Bankada UDT, Francisco David Carlos hatete, husi UDT sempre fó apoiu desizaun xefe estadu hodi taur fiar nafatin ba Deolindo atu lidera prezidente Tribunal Rekursu.

Tanba presteasaun servisu ne’ebé mak Prezidente Tribunal rekursu halo iha nasaun ne'e kumpre lei no konstituisaun no la kria hela konfuzaun ba bankada UDT iha PN.

"Husi bankada UDT rasik konkorda, uma ves que preste ita-nia servisu ne'e hanesan imarsial, labele sipihak, labele apoiu husi partidu ida tanba ema menagakkan hukum, hatur lei lolos ne'e ema hanesan Deolindo do Santos ne'e kapas. E desde inisiu to'o mai iha nia mandatu ne'e, husi bankada UDT la kestiona buat ida, tanba nia halo nia servisu profisional, ida ne'e hau louva teb-tebes”, hatete nia ba www.tempotimor.com iha PN, kinta (29/4).

Iha fatin hanesan Deputadu bankada CNRT, Arão Noe de Jesus Amaral konsidera, desizaun Prezidente Republika hodi halo renovasaun ba mandatu Prezidentu TR ne'e laiha problema.

Tanba prezidente tribunal rekursi ninia mandatu ne'e so prezidente republika mak bele desidi bazeia ba konstiruisaun ne'ebe vigór.

"Prezidente Republika hakarak estende mós bele, e bele hili ema seluk mós bele, ne’ebé laiha problema ida”, hatete nia. *)

Published in Politika
Thursday, 29 April 2021 11:35

PNTL Prende tan Viatura Hamutuk 60-resin

Tempotimor (Dili) - Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), liuhusi udadei un Tránzitu Nasionál prende tan motorizada hamutuk 60 resin, tanba vióla kódigu estrada.

Polísia Tránzitu nasionál hala'o husi Servisu Operasional PNTL, Departamentu Nasionál Trânzitu no Seguransa Rodoviária, halo ativitidade pasa revista ba karreta no motorizada sira ne’ebé halo movimentu ho atu kontrola jestaun veìkulus iha estrada publiku no nesessidade hodi kria ambiente kondusaun seguru ne’ebe efikas no efisiente.

Komandante Polísia Tránzitu Nasionál, Superintendente Polísia, João Belo hatete, atividade ne’e hodi dezenvolve kampaña Dili hakmatek inklui atu eduka sidadaun sira hodi respeita lei traázitu.

“Ohin ami hala'o tuir diretiva operasaun ne'ebe mak ami-nia komandu fó mai katak, operasaun ida ne’e atu eduka sidadaun sira hodi respeita kodigu estrada nomós iha relasaun ho operasaun “Dili Hakmatek”, hodi garante katak ema hotu ne’ebé mak uja estrada públiku tenke kompleta rekezitu hahú kedan husi karta kondusaun nomós asesores transporte nian”, informa João Belo ba jornalista sira iha Kuartel Jerál PNTL oin, kuarta (28/04).

João Belo hatete, infratór sira ne’e maioria laiha karta kondusaun no laiha asesóres hanesan xapa matrikula, lampu no ispellu laiha.

“Ohin ita foku liu ba motorizada no transporte ne’ebé la iha asesores ezemplu hanesan plat oin kotuk no karta kondusaun. Maibé ba dokumentu ne’ebé invalidu durante periodu Estadu Emerjénsia ita konsidera vale nafatin”, haktuir Belo.

Ba infrator sira ne’ebé antes ne’e viola ona kódigu estrada no kontinua viola nafatin sei aplika koima máximu.

“Infratór sira ne'ebe maka ohin ami prende motorizada hamutuk 60 resin no karreta hamutuk 4 mak ami konsege rejista ona, inklui karreta pezadu ne’ebé númeru matrikula laiha no tula sasán pezadu ne’ebé bele kauza ba perturbasaun públiku no asidente”, dehan nia.


Tanba ne’e, sei foti medida ba motorista sira ne’ebé hetan ona infrasaun husi seksaun Tránzitu Munisípiu Dili nian, tanba tuir lolos sira tenke kompleta lai rekezitu antes kontinua halo movimentu iha estrada públiku.

Nune’e, Polísia Tránzitu sei regularmente hala’o pasa revista ba transporte públiku, privadu, Governu inklui motorizada ne’ebé mak movimenta iha kapital Dili, hodi asegura mós regra serka sanitária ne’ebé Guvernu dekreta ona to’o loron 2 fulan-maiu 2021. (*)

Published in Seguransa Defesa

Tempotimor (Dili)-Deputadu Bankada KHUNTO iha Parlamentu Nasional (PN), Luís Roberto, ezije governu atu responsabiliza estudante sira ne’ebé hamlaha iha kapitál Dili.

Maske, Governu halo esforsu oioin hodi husu Parlamentu Nasional autoriza Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guteres "Lú Olo" dekreta Estadu Emerjénsia (EE) ba dala 12, inklui sekra sanitária no konfinamentu domesiliáriu obrigatóriu, hodi kombate propagasun surtu covid-19.

Governu kria ekanizmu oioin, sidadaun hotu kolabora no koopera, atubele prevene moras Covid-19, maibé medida prevensaun ninia atendimentu falla.

“Ha’u dehan falla, tanba maluk sira iha Baukau iha ema na’in-55 tan de'it hamlaha, sira la'o husi Díli tama to'o Baukau, ha’u iha evidénsia no relatóriu. Ne'ebé husu ita-hotu nia responsabilidade, liuliu governu”, afirm nia iha Parlamentu Nasionál (PN) kuarta (28/04).

Governu iha kbi’it atu responde emerjénsia ida ho urjente ba populasaun no estudante sira iha situasun ne'e. Enkuantu deputadu no entidade sira mós fó apoiu maibé ida ne'e apoiu ne’ebé naton hela.

"Ha’u agradese ba ita-nia deputadu partidu polítiku balun, no entidade hotu ne’ebé mak kontribui antes ona ba ita-nia maluk estudante sira inklui komunidade. Husu ajuda ba ita mai ita mós ajuda tuir kbi’it ne’ebé ita iha, kbi’it ne’ebé atu forsa liu mak estadu no governu”, hatete nia.

Ba kestaun ne'e Vise Pimeiru Ministru (VPM), Jose Reis hatete, governu rekoñese iha implementasaun medida estadu emerjénsia durante ne'e mosu fallansu barak, ne’ebé sita mós iha relatóriu Sentru Intergradu Jestaun Krize (SIJK).

Tanba ne'e nia espera ho lamentasaun no krítiku sira ne’ebé mak levanta husi deputadu, governu esforsu liután oinsá mak bele hadi’a kestaun ne'e. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili) - Grupu Knua Indústria Kreditu no Formasaun (KIK & F) dadaun ne’e tuir hela formasaun hodi bele hakarak hodi hari’i kooperativa produsaun iha futuru.

Mehi Joventude kreativu hamutuk na’in-21 iha Knua Kréditu ne’e iha hodi reforsa ho formasaun no kapasitasaun bele hamosu grupu kooperativa ida ajuda governu transforma produtu lokál ho teknolójia modernu.

Koordenadór grupu Knua Industria Kréditu no Formasaun (KIK & F), Octaviano da Costa dehan, ho matéria kona-ba kooperativa ne’ebé simu iha formasaun mak sira planeia ona atubele hari'i kooperativa.

"Ami atu aprende klean liután kona-ba lala'ok kooperativa nian. Ami sira ne'e kompostu husi joven hotu kedas, ami iha inisiativa rasik atu hari'i kooperativa ida ho ramu bá kooperativa produsaun nian", hatete nia iha Bairopite, kuarta (28/04).

Kooperativa produsaun foku liu oinsá halo produsaun hanesan transforma produtu lokál ruma ba ho teknolojia atu sai produtu ne'ebé ho kualidade di'ak liután.

"Atu nune'e ema bele konsumu di'ak e ninia tempu durasaun ne'e mós bele kleur liután. Produtu lokál ida ne'e, ita transforma tiha, ita bele rai iha longu prazu", dehan nia.

Maske, durante ne'e sira hala'o ona produsaun, maibé seidauk iha baze legál ida atu hetan legalidade husi governu hodi kontinua produsaun ba oin bele la'o ho di'ak.

"Produsaun kripik. Ami transforma batar ba kripik ho kualidade ne'ebé di'ak liu, atu nune'e ema hothotu bele konsumu ida ne'e", afirma nia.

Ho formasaun ne'e, sira bele hetan informasaun klaru kona-ba valor no prinsipiu sira kooperativa nian, nomós kuñesimentu ba sistema foun kooperativa nian.

"Ami-nia maluk sira ne'ebé seidauk hetan servisu karik, ami bele ajuda sira bele servisu iha fatin ne'e, bele halo produsaun no sira bele hetan atividade ne'ebé sira hala'o", nia argumenta.

Diretora Nasionál bá Kooperativa Produsaun Integrada (DNCPI- sigla Portugés), Jacinta dos Santos dehan, SEKoop nafatin enkoraja katak, joven ne'ebé iha potensia no iha kapasidade ba kreatividade no innovativu, bele hari’i kooperativa rasik.

"Ami fó korajen motiva para sira tenke aprende, tenke la'o di'ak duni, nune'e sira bele hari’i kooperativa ida ne'ebé mak uniku no loos iha sustentabilidade", hateten nia. (*)

Published in Ekonomia
Page 2 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2021 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Tempo Timor Networks

Online Counter