Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Friday, 22 November 2019

Friday, 22 November 2019 19:52

Max Stahl Orgullu Ba Colar Orden TL

Tempotimor (Dili) – Jornalista Max Stahl sente orgullu no previleziu bele hetan Colar Orden Timor-Leste husi estadu Timor-Leste, atu bele rekoñese liután ninia kontribuisaun.

"Ha'u agradese ba Prezidente Repúblika nia inisiativa. Ha'u agradese mós  ba povu Timor-Leste, tanba ha'u mai iha ne'e buka istória no luta, konaba direitus umanus. Maibé, ha'u aprende buat barak kona-ba realidade liuhosi timoroan sira. Ha'u hetan previleziu bo'ot hodi hasoru sira," dehan Max Stahl hafoin simu kondekorasaun Colar Orden Timor-Leste iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Sexta (22/11/19).

Iha okaziaun ne'e, Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo iha ninia deskursu hateten, seremonia entrega prémiu ne'e nu'udar PR ninia inisiativa rasik. Ne'ebé ho responsabilidade tomak, ho povu no estadu Timor-Leste nia naran, kondekora Max Stahl ho Kolar Órden Timor-Leste.

“Ha’u halo ida ne’e, ohin, ho emosaun kle'an ba rekoñesimentu ba buat hotu ne’ebé belun ne’e halo to’o ohin loron ba nasaun no povu ida ne’e. Belun ne’e mós tulun  ita kore-an hosi dominasaun estranjeira kruel ida,” PR Lú Olo hatete.

Importante, tuir PR, hanoin hikas ninia aten brani boot atu filme iha loron ne’ebé hahalok aat oioin, akontese ba joven sira ne’ebé labele defende-an ho kbiit rasik.

Max Stahl, tuir PR, mai atu halo filme. Maibé, nia fó nia isin no klamar tomak ba Timor-Leste livre no independente. Ohin loron, PR hatete, Max Stahl hela iha Timor-Leste ho nia família no kontribui maka’as tebetebes atu hasa’e nível profisionál ba repórter sira.

“Estadu Timor-Leste, kondekora ona iha 2009  ho Ordem de Timor Leste, grau insígnia. Tinan ida ne’e, PR rasik deside kondekora ho Colar Ordem Timor-Leste. Tanba rekoñese nia servisu ho méritu estraordináriu ba Timor-Leste, iha ámbitu hakerek iha artigu 2 husi Dekretu-Lei númeru 20/2009, 6 maiu, ne’ebé define kondisoins elijibilidade atu fó Ordem Timor-Leste,” hatete PR.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Vigariu Jerál Episkopál Dioseze Metropolitan Dili, Padre Juvito do Rego konsidera Governu nia pozisaun ne'ebé kontratu asesór barak, hanesan moras kolonializmu ne'ebé seidauk lakon husi Timor-Leste.

"Ha'u lahatene, ita hanesan moras kolonializmu ne'ebé mak la remata iha ita nia vida. Kuandu iha asesoria demais ne'e, nova forma de kolonializasaun mental psikolojika. Ita nunka liberta ita nia an.  Husik povu ne'e livre," afirma Amu Juvito iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite hafoin partisipa iha serimonia entrega Colar de Ordem, Sexta (22/11/19).

Nia dehan, povu ne'e povu livre. Ne'ebé lalika hanehan. Sei hakarak aprende, tenke investe ba timoroan sira. Haruka ba eskola atu mai desenvolve Timor-Leste.

"Halo partidu, depois to'o ikus ita ba tau ema sira ne'ebé ukun ne'e, ema ne'ebé kompetensia no kapasidade laiha mós  tuur iha ne'ebá," nia tenik.

Tuir Amu Juvito, uza asesór kuandu nesesidade bo'ot tebes no haree katak ida ne'e, timoroan labele halo ona. Maibe, nia dehan, kuandu timoroan bele halo, la presiza alerjia ho maluk timoroan ou tauk tanba balun matenek liu. Ou tauk hodi bolu asesór sira iha liur mai tanba hatene liu.

“Sentimentu nasionalismu no patriotismu ne'e iha ne'ebé? Atu harii rai ida ne'e ho forma kolonializmu foun, ne'e ha'u  la konkorda. Ha'u hanoin maski  ita beik demais, beik demais maibé ita la presiza asesoria ida barak demais," nia esplika.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Atu halo konstrusaun ba Irigasaun Maliana II, Governu Timor-Leste presiza halo akordu hamutuk ho Governu Indonézia. Razaun, tanba bee ne'ebé atu tama ba irigasaun Maliana II mai husi mota ida ne'ebé baliza entre TL-Indonézia.

"Irigasaun Maliana II ne'e, iha loos mota ida ne'ebé baliza entre TL no RI. Bainhira ninia dezeñu kompletu, ami rasik haruka ba MNEK depois kopia mós ba Embaixada Indonézia iha Dili, para oinsá  iha koordenasaun ho parte Indonézia,” dehan Diretór Nasionál Irigasaun no Jestaun Bee (DNIJB), Martinho Laurentino Soares iha salaun João Paulo II, Comoro, Sesta (22/11/19).

Tuir Martinho, iha parte Indonézia nian, bee suli di'ak tebes. Maibé, parte Timor-Leste seidauk. Nia dehan, tanba atu halo barajem ida, presiza akordu ho parte Indonézia.

"Bainhira koordenasaun la'o loos ona, bee ba irigasaun ne'e sei fahe malu ho Indonézia," dehan Martinho.

Published in Ekonomia
Friday, 22 November 2019 15:19

Stok Foos Hela De'it Tonelada 600 Resin

Tempotimor (Dili) –  Prezidente Sentru Lojístika Nasionál (SLN), Augusto Junior Trindade katak, foos  Timor atualmente iha armazem SLN nian, hela de'it tonelada atus neen resin (600 toneladas).

"SLN, normalmente kuandu hasoru ona Novembru no Dezembru sempre preokupa ho stok. Entaun hakarak atu hatete katak atualmente iha CLN hela de'it tonelada 600 resin foos lokál," dehan Prezidente CLN, Augusto Junior Trindade iha Salaun João Paulo II Comoro, Sesta (22/11/19).

Nia dehan, maske stok foos hela de'it tonelada 600 resin, maibé CLN sei servisu hamutuk ho parte kompetente atu asegura.

"Ami servisu hamutuk ho seitór privadu no kompañia importadór sira atu garante katak situasaun ida ne'ebé daudaun ita preokupa bele la'o ho di'ak. Tanba estadu rasik, lakohi nia povu festeza Natal no tinan foun ne'e ho situasaun ne'ebé menus ai-han," tenik Augusto.

Nia dehan, maski ohin loron produsaun foos iha Timor Leste menus, maibé  CLN garante sei sai garantór di'ak ba merkadu.

"Ita haree dadus husi Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) rasik, katak ita nia produsaun foos  menus. Maibé, ho buat hirak ne'e SLN servisu hamutuk ho MAP, Sekretáriu Estadu Kooperativa no IGE para oinsá atu foku ba hasa'e produsaun iha rai laran," nia dehan.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili) – Koordenadora grupu to'os na'in Haburas Moris (KHM) Rince Nipu, husu ba Governu atu hadi'a sistema pagamentu ba to'os na'in sira. Saláriu ne'ebé simu tarde, hamosu konfuzaun iha familia laran. Inklui grupu.

"Bainhira pagamentu tarde, mosu violénsia iha to'os na'in sira nia familia no sira nia grupu. Tanba, sira simu osan tarde, iha sira nia grupu hirus malu. Sira duun malu no lori malu ba Governu. Gasta ona tempu tan atu hetan de'it pagamentu ne'e," dehan Rince Nipu iha salaun João Paulo II Comoro, Sesta (22/11/19).

Nia dehan, tan pagamentu tarde, to'os na'in lakon sira-nia konfiansa ba Governu. Tanba Governu la haree ba nesesidade to'os na'in sira nian.

"Lia fuan lakon konfiansa mosu, tanba pagamentu tarde. Tanba to'os na'in bainhira halo to'os no koleita presiza osan. Bainhira sira halo to'os ne'e, selu ema hodi halo to'os. Maibé, bainhira koleita hotu ona, sira simu osan tarde. Ida ne'e mak halo sira lakon fiar no triste," Rince tenik.

Alende ne'e, turi Rince problema seluk ne'ebé sira hasoru mak menus transporte.

"Bainhira produtu sira ne'ebé ami prodús ne'e koleita ona, ami labele lori to'o iha merkadu nasionál, tanba transporte laiha. Tanba, husi Maliana mai Dili, ret ida pelumenus $250 to'o $300 kada kareta," dehan Rince.

Published in Bobonaro
Friday, 22 November 2019 14:04

Elizário: "Ekonomia Rai Laran Monu"

Tempotimor (Dili) – Hahú Maiu-Outubru 2019, kondisaun ekonomia iha rai-laran monu. Alende ne'e, situasaun mós ladi'ak kompara ho tinan seluk liubá.

Prezidente Federasaun Kooperativa Kréditu Hanai Malu (FKKHM), Elizário Ferreira informa kestaun ne'e, hafoin hasoru Prezidente Repúblika, Sesta (22/11/19) iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Dili.

"Tinan kotuk liubá, situasaun la'o di'ak. Ekonomikamente di'ak. Maibé, tinan ida ne'e hahú husi fulan Maiu mai to'o fim Outubru ba Dezembru, bele dehan merkadu monu," dehan Elizário.

Eis deputadu ne'e dehan, merkadu monu tanba intermu kapasidade kompras menus tebes, no kauza ne'e rasik husi sirkulasaun moeda ne'ebé ladún too iha nivel baze.

Maski nune'e, kooperativa tenta hodi fó apoiu nafatin ba kliente ou koperante sira, atu nune'e bele dezenvolve ekonomia hahú husi baze.

“Momentu harii foufoun, FKKHM halibur 87 membrus. Agora iha ona membru ou koperante hamutuk 12.898 membrus no konsege halibur ona osan $5.6 Miloens ne'ebé akomoda iha koperativa,” nia esplika.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili) – Diretór Nasionál Irigasaun no Jestaun Bee (DNIJB), Ministériu Agrikultur no Peskas (MAP), Martinho Laurentino Soares rekoñese, irigasaun barak iha territóriu Timor laran, seidauk bele hadi'a hotu. Nia dehan, orsamentu ba manutensaun kiik mak sai obstaklu.

“Irigasaun barak. Bainhira ami nia diresaun hetan ona osan husi fundu infraestrutura, dalaruma projetu kiik sira, ami labele hetan ona. Tanba, diresaun seluk mós presiza osan," Martino informa iha salaun João Paulo II, Comoro bainhira partisipa semináriu ‘Hasa'e Produsaun Lokál no Partisipasaun Feto Nian’, Sesta (23/11/19).

Diretór ne'e dehan, kada tinan Governu tau atensaun nafatin, maibé servisu mak barak. Nune'e, Governu labele kobre dala ida de'it.

“Osan husi kapitál dezenvolvimentu la'ós ba irigasaun de'it. Maibé, atende mós Diresaun Jerál Peskas, Plenária no Florestas," dehan Martinho.

Nia akresenta, ba irigasaun sira ne'ebé seidauk hadi'a ne'e, iha ona dezeñu. Maibé, osan mak la sufisiénte.

"Husi 2012 mai leten, ami halo estudu no dadus kompleitu ona. No dezeñu ba irigasaun hirak ne'e seidauk halo, agora iha hotu ona. Maibé, kestaun orsamentu de'it. Kuandu Governu prontu atu tau osan, ami hein atu halo de'it," nia subliña.

Nia dehan, iha tinan fiskál 2020 laiha projeitu irigasaun. Tanba osan laiha. "Ba 2020 ami laiha projetu boot ba irigasaun. Tanba orsamentu laiha. OJE 2020 ne'ebé atu aloka ba MAP mínimu tebes," nia dehan.

Published in Ekonomia
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« November 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Tempo Timor Networks

Online Counter