Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

 
Tempotimor (Díli) – Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak afirma, Governu Timor-Leste naturalmente lamenta ho prosesu judisariu ba belun di'ak Timor-Leste nian, Witness K no Bernard Coalery ne'ebé la'o hela iha tribunál Austrália.
 
"Ida ne'e prosesu interna. Prosesu justisa iha sira-nia rai. Ita hanesan Governu naturalmente ita lamenta. Mais, ita la mete iha asuntu ida ne'e," deklara PM Taur Matan Ruak iha Palásiu  Prezidensiál Bairru-pite, Kinta (15/08/2019).
 
Maski nune'e, Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima Xanana Gusmão, eis Prezidente Ramos Horta no sosiedade sivíl hatudu ona sira nia preokupasun kona-ba justisa ne'ebé hasoru Witness K no Colaery. Tanba Australianu nain rua ne'e, defende soberania Timor-Leste.
 
"Oras ne'e, na'in rua iha hela prosesu judisiariu. Ita nia lider nasionál hanesan señor Ramos Horta mós preokupa, Maun boot Xanana Gusmão mós preokupa ba kestaun ne'e. Katak, ema na'in rua ne'e Timor-Leste nia belun boot," dehan ativista husi ONG La'o Hamutuk, Celestino Gusmão  iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (08/08/19) semana liubá.

Comment

Tempotimor (Dili) – Tribunal Rekursu ohin (14/08) fó sai ona rezultadu katak dekretu Parlamentu Nasionál Número 6/V (Primeira Alterasaun Lei Número 3/2014, 18 Juñu) kona – bá Lei Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) ne’e la hetan norma ruma mak inkonstitusinal nune'e lei refere konstitusionál, maibé eis Prezidente RAEOA atual Sekretariu Jeral partidu FRETILIN, Mari bin Amude Alkatiri konsidera katak prosesu dezenolvimenu iha Oe–Kusi Ambeno sei hakiduk ba kotuk. 

Comment

Tempotimor (Dili) - Violence against children in Timor-Leste is ‘exceptionally high.’ A staggering 87.4 percent (612,539 children) of the Timorese children is victim at home of physical and emotional violence, according to the study ‘Unseen, Unsafe’ by Save the Children, ChildFund, Plan International and World Vision. This percentage is higher than in neighbouring countries such as Papua New Guinee and other Pacific nations.

Comment

Tempotimor (Díli) – Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentár (MRLAP), Fidelis Leite Magalhães konsidera lori ‘lia bosok’ ba públiku relasiona ho auzénsia Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), iha seremonia tomada pose embaixadór Timor-Leste na’in tolu, Tersa (13/08/19) iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pite.

Comment

Tempotimor (Dili) – Kompañia internasional HEINEKEN oras ne’e preokupa maka’as kona – bá sirkulasaun no movimentu serveza illegal sira iha Timor – Leste. Nune’e HEINEKEN hato’o ona pedidu eskrita ba governu hodi halo atuasaun no intervensaun ba problema ne’e. 

Comment

Tempotimor (Díli) – Governu Timor-Leste fó ona konfiansa ba Ministru Obras Públiku atu lidera negosiasaun TL no Indonézia kona-ba oinsá TL bele fa'an ninia eletrisidade ba Timor Osidentál. 
 
"Eletrisidade ne'ebé ita produz iha sentru eletrika Hera ho Betano, barak liu tiha ka superfull. Iha ita-nia estasun rua ne'e produz ona 50 Mw. Agora, ita-nia demanda eletrisidade ne'ebé ita uza 8 Mw. Ho ida ne'e iha 2004 liuhosi  Memorandum of Understanding (MoU) entre EDTL, PLN no Banku Mundiál halo estudu viabilidade ne'ebé Governu Timor-Leste husu atu halo interkonesaun entre TL no Timor Osidentál," dehan Ministru Obras Públiku (MOP), Salvador Pires iha Palásiu Governu, Kuarta (14/08/2019).
 
MOP afirma, bainhira aprezenta estudu refere ba Konsellu Ministru (KM), iha posibilidade sei iha interkonesaun eletrisidade TL-Indonesia.
 
"Estudu ne'e, ohin aprezenta nia rezultadu ne'ebé hatudu katak iha posibilidade duni. Ekonomikamente no tenknikamente iha viabilidade atu halo interligasaun ne'e sei di'ak. Tanba iha Indonesia, sira nian demanda ba eletrisidade sa'e. Signifika sira tenke halo investimentu ho kapitál boot hodi harii fali sentru eletrisidade foun," tenik MOP.
 
Nia dehan, TL iha sentru rua ne'e superfull. Ne'ebé, TL bele fa'an  ba Timor Osidental para lori retornu ekonomika mai TL. Tanba ne'e, KM fó ona kompetensi ba MOP hodi hahú iha negosiasaun ona.

Comment

IHA loron 11 Marsu 2019, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál (PN) halo votasaun ba rezolusaun ida ba Ministériu Públiku (MP), hodi loke investigasaun ba rezultadu auditoria projetu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM), ne’ebé fó prejuizu maka’as ba estadu. 

Comment

By Oki & Monty Jacka

Tempotimor (Dili) - According to the President of the Timor-Leste Chamber of Commerce and Industry (KKI-TL), Oscar Lima, the government is currently set up in a way which hinders local entrepreneurs.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prezidente – Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo husu ba embaixador nain tolu (3) ne’ebé foin simu posse atu haluan liutan kooperasaun Timor – Leste nian iha Brasl, Estadus Unidus Amerika no Nova Zelándia. 
 
“Prezidente no Governu nomeia Ita-Boot sira tanba fiar katak ita-boot sira sei koopera ho governu Brazil, Estadus Unidus no Nova Zelándia, atu haforsa liután relasaun entre ita-nia rain no sira-nian. Prezidente Repúblika fiar katak Embaixador sira ne’ebé foin simu pose iha kapasidade. Ha’u fiar katak sira bele hasa’e no loke liután nível no ámbitu kooperasaun entre ita-nia Estadus,” hatete PR Lu Olo hafon seremóna posse ba embaixador nain tolu ne’e iha Palásiu Prezidensial Bairro Pite, Dili, Tersa (13/08). 
 
Kona-ba Brasil, PR Lú Olo aproveita oportunidade ida ne’e atu fó-hanoin katak iha simeira CPLP, hala’o iha Brasil, mak Timor-Leste tama ofisialmente  nu’ udar membru CPLP nian. 
 
“Ita simu ona Chefes Estadu Brasil nian, Fernando Henrique Cardoso no Luís Inácio Lula da Silva, iha ita-nia país. Kooperasaun entre ita la’o di’ak, liuliu iha área edukasaun, iha formasaun ba kuadrus universitárius. Timor-Leste mak lolo prezidénsia rotativa CPLP nian ba Brasil, iha tinan 2016,” nia fó hanoin. 
 
Nia konsidera, embaixador Olímpio Branco, ne’ebé foin simu pose, iha karreira naruk ona. Hahú servisu kedas ba Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun bainhira instituisaun ida ne’e harii, molok restaura formalmente Independénsia Timor – Leste. Kaer horiuluk knaar nu’ udar Sekretáriu-Jeral iha Ministériu ne’e. Embaixador Olímpio Branco hala’o ona knaar nu’udar Embaixador Timor-Leste nian ba Repúblika Popular China no ba Repúblika Cuba. 
 
“Ha’u konfia iha nia kompeténsia no dedikasaun no ha’u deseja susesus ba Embaixador ne’e,” nia hatete. 
 
Kona-ba Embaixador Isílio Coelho, importante hatete katak, nia  hanesan  rin ida Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun nian. Hahú kedas servisu ba Ministériu ne’e bainhira instituisaun ida ne’e harii formalmente, molok ita restaura formalmente ita-nia Independénsia. Embaixador Isílio hala’o knaar oioin, inklui Sekretáriu Jeral MNEC nian no Embaixador ba Japão. Susesus ba ninia knaar foun nu’ udar Embaixador. 
 
Husi kedas loron ita restaura ita-nia independénsia, tanba ita estabelese relasaun diplomátika iha nível embaixador rezidente, kooperasaun ho Estadus Unidus hala’o iha sektor oioin, liliu iha área defeza.
 
Ikus liu, señor Embaixador Lisualdo, quadru ida husi MNEC, diplomata karreira nian, sei hala’o knaar iha país viziñu ida, país ida ne’ebé hamutuk ho ita iha momentu difísil sira ne’ebé ita hasoru horiuluk.  
 
“Ha’u fó-hanoin katak Nova Zelándia integra mós INTERFET (forsa internasionál  ne’ebé tun iha Timor-Leste, iha 20 Setembru 1999). Ita haree militar sira-nia profisionalismu no nain ida mate iha períodu tranzisaun,” nia hatete.  
 
PR Lú Olo mós hare katak, iha mós momentu difísil seluk ida, iha períodu  istória foin liubá,  nu’udar Estadu, ne’ebé komunidade internasional mós rekoñese, iha 2006, Nova Zelándia mai mós tulun Timor-Leste. 
 
“Kooperasaun ne’e sei boot babeibeik no ha’u fiar diplomata ida ne’e, katak Embaixador Lisualdo, sei hatene loke no haklean liután kooperasaun ho Nova Zelândia,” nia fiar. 
 
Ikus liu, ha’u aproveita okaziaun ida ne’e atu hatete ohin katak, bainhira presiza, ha’u sei fó apoiu tomak ba embaixador sira. Ita-Boot sira iha ha’ u-nia konfiansa.
 
 
 
 
 

Comment

Tempotimor (Dili) – Partidu Dermokrátika iha Parlamentu Nasionál husu Governu no Estadu atu dignifika povu Timor-Leste nia sakrifísiu iha loron Konsulta Populár ne’ebé sei selebra ba dala ruanolu.
 
“Povu Timor-Leste atu selebra loron 30 Agostu, tinan ruanolu referendu iha Timor-Leste. Ita hotu sei hanoin ho neon fresku referendum ne’e nia objetivu no oinsa mak ita realiza referendum,” hatete Prezidente Bankada Demokrátika, António da Conceição, Tersa (13/08/2019) iha Parlamentu Nasionál. 
 
Tuir Antonio, iha momentu ne'ebá, iha duni opsaun ne’ebé Timoroan sira hili liuhosi dalan Unidade Nasionál no mobiliza povu hodi fó desizaun polítika, hodi hasai duni povu husi okupasaun militár Indonézia nian. Deputadu ne’e mós afirma, TL hetan nia ukun rasik an, tanba povu nia kontribuisaun no vontade boot.
 
“Ita konsege independensia, tanba vontade povu nian. Bankada PD iha uma fukun ida ne’e, husu atu polítika sira dignifika povu nia sakrifísiu hodi hala’o selebrasaun ida ne’e, la'ós de’it serimoniá komemorativa. Maibé, sai eventu ida atu dignifika povu nia determinasaun, eroi no mártires sira nia luta no sakrifísiu hodi fó sentidu kle'an ba ukun rasik an nian, ne'ebé ema hotu inspira dezenvolvimentu,” tenik António.

Comment

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter