Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Polítika Governu daualu ne'ebé promete atu kria kampu servisu ba Timoroan 60.000 kada tinan, ne'e bosok povu.

"Polítika kria kampu servisu 60.000 ne'e bosok. Ida ne'e bosok povu. Polítika kampaíña nian. La tuir realidade no laiha kálkulu ida atu ko'alia ba ida ne'e. Tanba ne'e, ita kuandu ko'alia tenke kálkulu halo didi'ak no halo estimasaun loloos mak ko'alia  ba públiku," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (25/09/19).

Nia dehan,  polítika AMP nian ne'e hato'o iha kampaíña. Maibé, atu atinje kampu servisu 60.000 nee ita bosok povu no bosok an duni. Tanba, realidade imposivel bele atinje.

Antes ne'e, Vise I Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento deklara katak, bainhira Governu la konsege atinje, di'ak liu halo mudansa ba polítika Governu nian.

"Ha'u hanoin, se Governu hanoin polítika ne'e la'ós ideál, bazeia ba promesas kampaíña eleitorál, bele revé. Ha'u hanoin la sala buat ida. Importante, mak oinsá la'o tuir nafatin programa Governu nian. Kona-ba númeru ne'e ita bele halo mudansa, bazeia ba realidade ne'ebé mak andamentu polítika ne'ebé mak ita infrenta," dehan Vise I PPN ne'e loron Tersa (17/09/19).

Tempotimor (Dili) – Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Manuel Leite Magalhães afirma, lista membru governu pendente nain 9, mantein.

“Pozisaun husi exelénsia Primeiru Ministru mak nafatin. Laiha razaun ruma atu muda kandidatu sira. Mantein nafatin lista kandidatu. Iha tempu besik ha'u hanoin exelénsia PM sei komunika kona-ba desizaun ruma. Lala'ok saida mak hola atu solusiona situasaun ida ne'ebé adapta to'o ohin loron," resposta MRLAP ba deklarasaun bankada KHUNTO iha plenária Parlamentu Nasionál, Tersa (24/09/19).

Fidelis afirma, laiha razaun étika ka morál atu troka kandidatu membru Governu. "Laiha razaun nein étika, morál, nein legál ida atu bele troka kandidatu na'in sia. Señor Primeiru Ministru mantein nafatin lista na'in 9. Tanba, laiha razaun ka kualker razaun atu bele justifika naran kandidatu nian.  Tanba haree ba konstituisaun, leis no prinsípiu fundamentais sira," Fidelis afirma.

Ho razaun hirak ne'e, tuir MRLAP, Primeiru Ministru sei la muda naran lista membru Governu, inklui aliansa ne'ebé mak sustenta parlamentu mós Governu. Nia dehan, desizaun la muda.  Tanba desizaun halo husi konsellu diretivu nasionál.

Antes ne'e, bankada KHUNTO iha uma fukun Parlamentu Nasionál deklara ona katak sei troka membru na'in rua ne'ebé la hetan pose husi Prezidente Repúblika iha loron 22 Jullu 2018, iha Palásiu Nobre, Lahane, Dili.

"Ba ami KHUNTO, preparadu ona atu troka ami nia ema na'in rua ne'e. Tanba ne'e liuhusi ha'u nia intervensaun ne'e, média sira mós rona hotu, ami prepara ona ami nia ema, karik PLP no CNRT prepara ona. Tanba, bainhira pedidu PR nian mai atu husu konfiansa ba rai liur ne'e nunka mais akontese, to'o mandatu tinan lima ne'e hotu mós Prezidente Repúblika la sai ba liur," deklara deputadu bankada KHUNTO, Olinda Guterres iha Plenária PN, Tersa (24/09/19).

Tempotimor (Dili) – Deputadu Parlamentu Nasionál konsidera, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Comoro, Segunda (23/09/19) ne'ebé rezulta joven nain rua mate, responsabilidade Governu nian.

"Juventude asaltu malu. Oho malu beibeik ne'e, tanba laiha kampu servisu. La'ós liga ba buat oioin. Tan ne'e Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu, para kria jestaun ho di'ak, para kria kampu servisu ba ita nia juventude sira, para sira mós bele partisipa iha dezenvolvimentu estadu," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).

Iha fatin hanesan, Prezidente Bankada Demokrátika Mariano Assanami Sabino katak,  konflitu mosu tanba ema la servisu.

"Konflitu ne'e kuaze ema la servisu, lanu. Ida ne'e problema kona-ba kampu servisu nian. Ita ko'alia kona-ba paz, estabilidade, dezenvolvimentu ekonomia, kampu servisu," dehan Assanami.

Assanami afirma, durante Timor-Leste ukun an, la dezenvolve sidadania. "Durante ne'e ita la dezenvolve sidadania. Tanba ne'e, mak ita nia dezenvolvimentu ba sidadania," afirma Assanami.

Tuir informasaun ne'ebé iha katak, iha maizumenus tuku 11.00 otl, Segunda (23/09/19) joventude sira asaltu malu iha parte Ai-mutin, ne'ebé rezulta joven na'in rua mate fatin.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Sabino Soares 'Guntur' konsidera jerasaun Timoroan agora ne'e lakon moral, iha era teknolojia.  

"Jerasaun agora ne'e, sira nia morál monu hotu iha era teknolojia, liuliu iha media sosiál," hatete Guntur iha Komisaun G, Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Nia dehan, Timoroan sira iha nia sivilizasaun kulturál husi bei-ala sira. Maibé, jerasaun foun agora, sira-nia morál monu badadaun.

"Ita Timor ne'e, iha sivilizasaun moral. Ida ne'ebé mak boot ne'e boot duni tuir nia ierarkia. Maibé, tanba de'it agora demokrasia to'o la respeita ida ne'ebé idade liu. Ida ne'e laiha ona. Respeita lider laiha ona. Insulta tuir ita nia hakarak. Jerasaun Timor nian ida ne'e, nia morál aat tebes," Guntur hatete.

Prezidente Komisaun G, Parlamentu Nasionál ne'e husu ba Governu presiza sensibiliza maka'as hodi bele hadi'a joven sira nia moral. Liuliu regulariza média sosiál ne'ebé dalabarak ema uza hodi insulta lider sira.

"Ita presiza halo edukasaun sivíka ba ita nia sidadaun. Inklui, kria mós kampu servisu ba ita nia joven sira. Selae ita abandona sira mós sai problema hotu," Guntur afirma.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál husu ba Governu presiza hadi'a liután CCTV ne'ebé estabelese iha fatin públiku. Presiza mós update dalan para iha koneksaun ho google map, hodi bele deteta grupu deskoñesidu sira ne'ebé estraga ema seluk nia vida.

"CCTV ne'e, esforsu ida ona husi Governu. Liuliu husi parte seguransa nian, para oinsá buka deteta situasaun ne'ebé bele fó informasaun hodi halo servisu seguransa ho di'ak. Maski nune'e, ha'u hanoin presiza mós update. Tanba, ita iha problema, dalan sira ne'e mós tenke tama iha google map. Para buat ne'ebé ita hakarak deteta ne'e, bele akapta husi CCTV," dehan Xefe bankada CNRT, Duarte Nunes iha nia bankada Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Deputadu ne'e informa,  bainhira situasaun CCTV ne'e mak seidauk apoiu ho di'ak ba servisu seguransa,  PN sei ko'alia ho Governu.

"Se ida ne'e mak seidauk apoiu ho di'ak, ami sei iha diskusaun para ko'alia ho parte seguransa para oinsá mak ita halo kontrola ba kapitál Dili ne'e. Tanba ha'u haree to'o agora seidauk bele, presiza hadi'a," nia afirma.

Tuir nia observasaun, CCTV ne'ebé iha seidauk bele kobre kapitál Dili laran. Inklui ahi sira iha estrada mós tenke naroman ho di'ak, hodi nune'e CCTV bele akapta ema autór krime sira nia oin ho klaru.

Iha fatin hanesan, deputadu Sabino Soares 'Guntur' katak, tékniku profesionál sira tenke haree no deteta falla husi CCTV hirak ne'e.

"Téknika profisionál sira ne'ebé servisu iha ne'ebá tenke deteta problema ne'e. Se ita monta tiha CCTV para abandona de'it, lakohi servisu, lakohi monitoriza, entaun nia konsekuésia mak nune'e. Ita fó nafatin espasu ba ema vandalizmu sira para halo asaun krime iha Dili laran," Guntur dehan.

Nia parte mós husu ba parte autoridade seguransa atu maksimaliza servisu seguransa nian atu atua problema sira ne'e.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Sabino Soares 'Guntur' konsidera, operasaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) durante ne'e la profisionál. Tanba, molok ba operasaun alerta uluk ona ba públiku.

"Tuir loloos polísia labele halo deklarasaun polítika iha públiku. Sira atu ba halo saida, ba nonok no halo de'it. O fó hatene tiha ona ba ema autór krime sira, konserteza sira mós antisipa. Tanba ne'e, PNTL looos nein atu halo deklarasaun polítika katak agora ne'e ha'u la fó fatin," dehan Deputadu husi bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) ne'e, iha Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Nia akresenta, autoridade seguransa tenke iha polítika di'ak para bele deteta autór kriminozu sira.

"Autoriedade seguransa tenke iha polítika di'ak, hodi deteta no kaer autór kriminozu. Labele aban ba halo operasaun iha fatin ruma, kalan fó sai ona husi média katak aban ba halo operasaun iha fatin ida ne'e. Ida ne'e halo ema kriminozu sira ses-an husi fatin ne'e," Guntur afirma.

Nia mós husu atu lider PNTL labele halo polítika iha sosiedade nian leet. Nia dehan, PNTL iha dever obrigasaun atu asegura povu.

"Komandante sira, ba halo fali kampaíña polítika. Autoridade seguransa nunka mais ba halo polítika iha sosiedade. Sira nia dever obrigasaun oinsá atu antisipa krime ne'ebé mak mosu. Tenke koopera ho autoridade lokál sira, hodi sensibiliza sasan hirak ne'e. Mas, tanba ne'e mak ita nia  polísia ne'e la profisionál. Kuandu sira nia lider mak la  profisionál ona,  satán ninia elementu sira," Guntur hatete.

Tempotimor (Dili) – Orsamentu Privativa (OP) Parlamentu Nasionál hetan ona aprovasaun ho rezultadu a favor 34, kontra 11 no abstensaun 5 iha dezisaun finál global. OP ba tinan 2020 ne'e, aprova ho montante millaun $16.486,896.

“Ha'u vota kontra ho sentidu responsabilidade. Governu fó envelope fiskál millaun $14, labele halo fali ba millaun $16,” afirma deputadu Antoninho Bianco, Kuarta (18/09/19) iha Parlamentu Nasionál depois plenaria.

Nia dehan, ida ne'e indisiplinadu. “Tanba, envelope fiskál Governu ne'e tuir loloos prevalese imi,” Bianco kestiona.

Husi bankada hanesan ho deputadu Bianco, deputadu José Soares deside vota abstensaun. Nia dehan, razaun vota abstensaun tanba presiza hadi'a. “Governu fó osan millaun $14, to'o iha Parlamentu Nasionál sa'e ba millaun $16. Ida ne'e, presiza hadi'a,” José esplika.

Tuir Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé de Jesus Amarál hatete, orsamentu totál ba Parlamentu Nasionál hamutuk millaun $16.486.896 ho nia diskrisaun fahe ba kategória lima: Saláriu  Vensimentu $5.945.229, Bens Servisu $8.271.276, Kapitál Menór $1.16,391, Kapitál  Dezenvolvimentu 80 mil no transferensia públika $1.174 mil.

Iha fatin hanesan, deputadu Luis Roberto haktuir ho orsamentu ne'ebé aprova ona hodi bele fasilita deputadu nain 65, inklui mós funsionáriu Parlamentu Nasionál sira.

"Bankada KHUNTO vota a favor ba Orsamentu Privativa Parlamentu Nasionál, hodi bele fasilita deputadu no funsionáriu inklui tékniku sira hotu hodi dezenvolve orgaun soberanu ne'e ba futuru," Luis dehan.

Rezultadu aprovasaun ba votasaun finál globál ne'e mak; afavor 34, kontra 11 no abstensaun 5.

Antes ne'e, Parlamentu Nasionál iha loron hirak liubá aprova iha debate jeneralidade Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasional hamutuk millaun $ 17.9. Maibé, iha finál global, PN aprova de'it millaun $16 resin.

Tempotimor (Dili) – Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto hatete ataka malu entre joven, nomos atu krime seluk ne'ebé durante ne'e akontese iha kapitál Dili, tanba menus kontrola husi autoridade seguransa no impaktu husi laiha kampu servisu.

"Akontesimentu joven sira oho malu ne'e, hanesan problema sosiedade. Tamba ne'e, Governo presiza kria kampu servisu para garantia ba estabilidade," deputadu Luis Roberto hatete iha Parlamentu Nasional, Kuarta (19/09/19).

Kazu hirak ne'e, nia dehan akontese beibeik. Tanba, impaktu husi problema ekonomia. Inklui kampu servisu ne'ebé laiha.

"Ida ne'e impaktu husi problema ekonomia no laiha kampu servisu. Realidade iha rai laran joven barak mak akaba tiha eskola iha sekundaria no ensinu superiór públiku no privadu, mas laiha servisu. Ne'e impaktu boot hodi hamosu problema," nia afirma.

KPK

Iha parte seluk, Fundasaun Mahein husu ba parte seguransa atu kontinua halo seguransa hodi evita problema iha komunidade nia leet.

"Autoridade seguransa, presiza halo operasaun iha ninia kontinuidade i regular. Labele operasaun hanesan projetu ba seguransa. Bainhira osan iha mak foin halo operasaun. Servisu sira hanesan ne'e mak ohin loron halo atu kriminal akontese beibeik," dehan Diretór Interino Fundasaun Mahein, João Almeida.

Kona-ba Konsellu Polisiál Komunitariu (KPK), ne'ebé agora lansa iha kada bairru, Almeida hatete seidauk bele garantia. Nia dehan, KPK la'ós atu halo operasaun. "Loloos, operasaun ne'e funsaun Polísia nian. Tanba, Polísia la hala'o nia funsaun ho di'ak kazu hirak ne'e kontinua akontese," Almeida afirma.

Tempotimor (Dili) – Impasse polítika iha rai laran seidauk hetan solusaun. Bankada Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) iha Parlamentu Nasionál (PN), firme ho sira-nia posizaun. Bainhira membru Governu pendente seidauk hetan pose, laiha a favor ba Prezidente Repúblika (PR) halo viajen ba rai liur.

“Bankada AMP la autoriza Prezidente Repúblika ba partisipa Asembleia Jerál UNO iha Novaiorke, bainhira membru Governu pendente seidauk hetan pose,” afirma Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Luis Roberto ba tempotimor.com, Kuarta (18/09/19) iha Parlamentu Nasionál.   

Tuir Luis, ida ne'e realidade. La'ós tan aspetu seluk. Nia dehan, tanba impasse polítika mak mosu impedimentu ida para oinsá PR ho VIII Governu, bele tuur hamutuk hodi rezolve impasse ne'e.

Deputadu Bankada KHUNTO ne'e katak, viajen ba estranjeiru ne'e buat seluk ida. Importante liu mak rai laran.

"Iha impasse polítika ne'e, viajen ba rai liur ne'e, buat seluk ida. Importante liu, mak rai laran. Ita viajen ba rai liur mós imposivel ita mai, halo buat hotu. Importante mak ita nia nasaun ne'e, kuandu buat hotu la'o ho di'ak," nia afirma.

Luis dehan, politikamente halo impedimentu. La fó autorizasaun ba Prezidente Repúblika halo viajen. “Lei mós hakerek. Ne'ebé, ita hotu-hotu bazeia ba lei ne'ebé prevé tiha ona, la'ós Parlamentu Nasionál foti tuir nia hakarak. PN mós foti tuir lei ne'ebé prevé tiha ona," Luis esplika.

Tempotimor (Dili) – Deputadu husi bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO), Luis Roberto husu Parlamentu Nasionál atu reduz osan Viajen ba estranjeiru no aumenta osan viajen iha rai laran nian.

"Di'ak liu aumenta orsamentu ba viajen lokál ne'e barak liu, para ita tuun ba kraik para haree povu nia moris, ba estranjeiru manan saida?" hatete deputadu Luis Roberto iha ninia intervensaun ba debate Orsamentu Privativa ba Parlamentu Nasionál, Tersa (17/09/19).

Tuir deputadu ne'e, kona-ba viajen estranjeiru ninian entre kooperasaun bilaterál Parlamentu Timor-Leste no parlamentu nasaun seluk nian, sei iha karta konvite.

"Kona-ba estranjeiru nian, kooperasaun bilaterál Parlamentu ida ho Parlamentu seluk ha'u fiar katak konvite sei mai para ita ba partisipa, no ita mós konvida sira para mai partisipa iha Parlamentu ne'e. Ita hotu akompaña," dehan Luis Roberto.

Nia afirma, tinan kotuk PN promete sei fó tempu ba deputadu foun sira hodi halo estudu viabilidade iha rai liur. Maibé, nia dehan, ida ne'e hanesan liafuan de'it. La akontese.

Entretantu, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus da Costa Amaral katak kona-ba ida ne'e, depende ba deputadu sira atu reduz iha item ida ne'ebé.

"Agora, plenaria iha kompetensia para reduz to'o tiha zero mós bele. Ida ne'e, kompetensia plenaria. Ne'e mak ohin ha'u dehan, se reduz to'o tiha zero ha'u fó parabens," dehan Arão.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter