Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Nelio Isaac Sarmento informa, iha orsamentu hamutuk millaun $4.5 atu fó apoiu ba komunidade ka grupu joven sira, hodi dezenvolve ekonomia iha sira-nia suku.

Nia subliña, Sekretáriu Estadu Igualdade Inkluzaun (SEII) iha millaun $1.5, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) iha Millaun $1.5 no SEJD iha millaun $1.5. “Entaun, orsamentu hamutuk millaun $4.5 atu implementa programa ba komunidade iha tinan 2020,” nia esplika.

Apoiu ba suku hirak ne'e, nia dehan, la'ós hanesan subsídiu ida hodi moris beibeik. Maibé, ne'e hanesan subsídiu la permanente ka temporaria.

"Orsamentu hirak ne'ebé apoiu ba grupu sira iha suku ne'e, uza hanesan kapitál ba dezenvolvimentu. Maibé, tenke fó fila. Se la fó fila mak sei simu responsabiliza i la hetan tan oportunidade hodi asesu ba oportunidade tuir mai, ne'ebé  Governu fó," esplika SEJD iha Palásiu Governu, Sesta (25/10/19).

Nia informa, koloka orsamentu atu apoiu ba grupu joven liuliu ba feto sira ne'e, subsídiu temporaria para sira bele uza hodi dezenvolve ekonomia iha sira-nia suku rasik.

Tempotimor (Dili) – Ministru Koordenadór Asuntus Ekonomia (MKAE) interino, Fidelis Magalhaes informa, to'o agora seidauk hatene kauza husi asidente ahi han kapela no ambientál iha Ramelau.

"Atu hari foun fali kapela ka oinsá, ida ne'e ekipa tékniku sira halo verifika didiak tiha lai mak foin mai foti desizaun. Se ita komentariu bainhira sem dadus, hanoin ladún diak," hatete MKAE iha Centru Convensaun Dili (CDD),  Kinta (24/10/19).

Iha fatin hanesan, asesor prinsipál  Ministeiru Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), Jacinto Rigoberto dehan, kapela Ramelau ne'ebé mak ahi han foin lalais ne'e, liu de'it loron hira depois nia no ekipa husi MTKI, selebra hela kontratu ba ema na'in 11 atu tau matan no servisu di'ak liután iha Ramelau. Alende ne'e, MTKI mós rekruta tan seguransa na'in 7 hodi fó seguransa ba ambiente Ramelau.

“Imfelizmente, simu fali relatoriu katak ahi han tiha kapela Ramelau. La'ós han de'it kapela, maibé ahi mós han haleu iha foho ramelau,” hateten Jacinto.

Nia parte, tuir Jacinto, horseik kordena kedas ho Sekretáriu Estadu Seguransa Protesaun Sivíl (SEPS) para haruka bombeirus imediatu hodi rezolve.

"Relasiona ho kapela Ramelau ne'ebé ahi han, ami iha ona enkontru ho diresaun relevantes para bele ba halo levantamentus hodi responde kedas. Tanba,  daudaun ne'e ami iha hela orsamentu $ 100 mill atu aloka ba rehabilitasaun Ramelau. Maibé, orsamentu ne'e la'ós husi Fundus Dezenvolvimentu Capitál Humanu (FDCH). Tanba ne'e, seidauk bele implementa," asesor prinsipál ne'e dehan.

Kona-ba akontesimentu ahi han kapela, tuir Jacinto, haruka ona ekipa tékniku para ba koordena ho Amlulik sira para oinsá bele hari foun fali kapela, inklui mós ba fatin lixu sira ne'ebé ahi han tiha ona," tenik Jacinto.

Tempotimor (Dili) – Maski kada tinan, Parlamentu Nasionál (PN) aprova Orsamentu Jerál Estadu (OJE), maibé povu halerik nafatin kona-ba dezenvolvimentu. Povu barak, liuliu iha área rurál seidauk sente dezenvolvimentu mosu iha sira-nia leet.

"Ha'u hanoin, parte ida sira iha razaun. Maibé, parte ida mós laiha karik. Tanba, ita iha Orsamentu Jerál Estadu, ne'ebé kada tinan ita halo implementa. Liuliu, orsamentu la'o hela. Ne'ebé, naturalmente atividade la'o," dehan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, Tersa (22/10/19).

Xefe Governu ne'e afirma, atividade dezenvolvimentu iha rai laran la'o hela. Nia mós halo komparasaun kona-ba kresimentu ekonomia ne'ebé iha tinan 2019 sa'e, kompara ho tinan kotuk.

"Se ita boot sira (jornalista) kompara 2019 ho 2018 no 2018 ho 2017, kompletamente iha mudansa. Ita boot sira haree prozesaun agora kresimentu (ekonomia) ba 2019 ne'e, pursentu 5.1," Taur afirma.

Nia dehan, iha 2018 no 2017 resesaun ekonomia iha pursente 3.5. “Entaun dehan atividade la la'o ne'e oinsá? Ha'u hanoin la'o ho di'ak," nia tenik.

Tempotimor (Dili) – Konsellu Konsultativu Fundu Petrolífeiru (KKFP), to'o agora seidauk bele tetu kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020, ho montante billaun $1.950.

"Osan ne'e atu barak ka oituan, ita tetu iha buat rua. Parte ida, mak ita nia nesesidade nomós ita nia osan rasik natón, para atu halo ita nia programa no atividade sira. Se ita nia osan la to'o ita hatún. Osan to'o ita mantein. Maibé, ne'e depende ba Parlamentu Nasionál, Governu no Prezidente Repúblika," dehan Prezidente Komisaun Konsultivu Fundu Petrolífeiru (KKFP), Julio Crispin iha PN, Kuarta (16/10/19).

Tuir Prezidente KKFP ne'e, OJE 2020 ne'e boot. Inklui mós tinan kotuk nian. Maibé, nia dehan, KKFP seidauk bele haree no tetu osan ida boot hanesan ne'e, atu aloka ba ne'ebé de'it.

“Ami só haree tiha lai katak orsamentu ne'e boot no alokasaun ne'e prioridade duni. Ami seidauk haree, maibé ami rona mak billaun $1.95, ne'ebé fahe ba despeza lubuk ida hanesan saláriu vensimentu, bens servisu, kapitál menór, kapitál  dezenvolvimentu no transferénsia públika," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Ministru Estadu Prezidensia Konsellu Ministrus (MEPKM), Hermenegildo Agusto Cabral Pereira informa, kona-ba sistema Autoridade Marítima Nasionál (AMN) ne'ebé sai matéria diskusaun iha Konsellu Ministru, Kuarta (16/10/19) iha Palásiu Governu, Dili.

Tuir MEPKM, Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno Paixao de Jesus rasik, aprezenta asuntu ida ne'e la'o durante tinan barak liubá kotuk no prosesu diskusaun mós la'o.

Governante ne'e afirma, iha diskusaun ne'e KM fó opsaun tolu ba Ministru Defeza no Seguransa hodi rona no hare pro no kontra. Nu fim KM rekomenda ba ministru defeza hodi kontinua halo abordazen ho entidades iha ita nia rain.

"Hodi hakle'an liután komprensaun iha ita nia setór defeza interiór, alfandega, elementu hotu-hotu ne'ebé integra iha setor ida ne'e bele intende kle'an ona, hodi filafali mai KM hodi simu aprovasaun final," esplika Agio Pereira.

Sistema Autoridade Marítima Nasionál konsidera mós tasi hanesan identifikasaun iha estratejia  nasionál  setór fundamentál ba dezenvolvimentu nasaun.

"Sei estuda mós kona-ba opsaun tolu ne'e ba Autoridade Marítima Nasionál (AMN), ho objetivu atu poteziar pozisaun geoestratejika nasionál ho jestaun ne'ebé efikaz husi valiozus rekursus ne'ebé  eziste iha espasu marítima no asumi responsablidade husi estadu kosteriu iha kapítulu seguransa marítima no protesaun iha meiu ambiente," deklara Agio.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun (MNEK), Deonísio Babo Soares rekoñese kona-ba funsionáriu timoroan ida, ne'ebé halakon osan Konsuladu TL nian iha Sydney, Austrália.

Notisia Relevante: Deskonfia Diplomata Na’ok Osan, Tusan Bobar Konsuladu TL

"Iha funsionáriu ida, ne'ebé hetan alegasaun katak halakon osan lubuk ida iha Sydney. Osan ne'ebé mak haruka ba atu halo servisu nian. Funsionáriu ne'e, halakon tiha osan to'o agora buka la hetan. Ne'ebé, problema uitoan mak atu funsiona konsuladu Timor-Leste iha Sydney ne'e," dehan Ministru MNEK Deonísio Babo Soares iha Palásiu Governu, Kuarta (16/10/19).

Nia dehan, semana ne'e ekipa inspesaun husi MNEK sei ba foti dadus iha Konsuladu Sydney.

Notisia relevante: Ministru Fidelis Husu KAK Investiga MNEK

"Semana ne'e, ami iha ekipa ida sei ba foti dadus iha Sydney. Foti tiha dadus, hafoin ita rona depois submete ba parte kompetente. Primeiru ba uluk Komisaun Funsaun Públika (KFP). Depois ba fali Inspesaun Jerál Estadu (IJE). Depois, haree hotu mak bele deside, hodi rezolve ka prosesa. Tuir mai ba hatan Prokuradoria Jerál Repúblika (PJR) no ba Komisaun Anti Korrupsaun (KAK)," tenik Babo.

Ministru Babo mós haruka ona karta ba Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), kona-ba asaun ne'ebé mak MNEK halo ona ligasaun ho funsionáriu ne'ebé halakon osan estadu ne'e.

Tempotimor (Dili) Uniaun Estudante Universitáriu Munisípiu Baucau (UEUMB), rejeita totál deklarasaun husi Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau (PAMB), Antonio Guterres ne'ebé deklara katak populasaun Munisípiu Baucau laiha problema ba infraestrutura báziku.

Tuir Portavoz II UEUMB, Gabriela Soares, rejeita tebes ho deklarasaun PAMB ne'ebé deklara informasaun liuhosi média online balu, katak populasaun Munisípiu Baucau kuaze %80 asesu ona ba bee moos.

"Hanesan estudante Baucau-oan ne'ebé durante ne'e observa dezenvolvimentu liga ba estetementu PAMB nian, ne'e so halo kontente dei't ba PAMB ne'ebé durante ne'e ukun ona Munisípiu Baucau periodu II. Maibé, populasaun nafatin halerik ba infraestrutura báziku sira hanesan estrada, eletrisidade, bee moos, saúde no edukasaun," deklara Gabriela liuhosi konferensia imprensa iha UNTL Sentrál, Kuarta (16/10/19).

Gabriela afirma, PAMB la haree katak iha komunidade barak mak sei lori masa hein atu kuru bee moos. Gabriela fó ezemplu iha Suku Gariuai, komunidade barak mak lalin masa ho gerobak husi Aldeia Bahamori ba kuru bee moos iha Loloria, Suku Gariuai.

Nia hatutan, iha Postu Saúde Venilale laiha karreta Ambulansia atu transfere pasiente ou inan feto sira ne'ebé atu partu, ba Hospitál Referál Baucau.

Iha fatin hanesan, Lazario Ximenes da Costa nu'udar membru UEUMB hateten, relasiona ho informasaun no dadus ne'ebé PAMB hato'o, ida ne'e la tuir realidade no faktus ne'ebé hatudu.

Nia informa, observasaun ne'ebé UEUMB rasik hala'o iha tereinu hatudu katak realidade povu Munisípiu Baucau seidauk atinzi %80 mak asesu ba bee moos.

Nia dehan, haree ba realidade iha munisipiu refere, iha Postu Administrativu Baucau Vila dei't mós  tuir observasaun UEUMB, populasaun barak mak seidauk asesu ba bee moos.

"Ami la sura ninia pursentu. Maibé, faktus no realidade ne'ebé hatudu momoos katak komunidade maioria mak seidauk asesu ba bee moos," esplika Lazario.

Lazario katak, PAMB bele nafatin mantein ho ninia dadus ne'ebé nia hato'o, UEUMB mós nafatin firme iha nia pozisaun, hodi rezita no kontra PAMB nia deklarasaun.

Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun FRETILIN sadik Bankada Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) atu hatama rekerimentu ba Komisaun Inkéritu Parlamentar (KIP) kona-ba Ró Haksolok para FRETILIN subskreve.

"Se imi dehan Ró Haksolok la mai, entaun ita sakrifika de'it estadu no osan estadu billaun $13 atu husik hela ka? Ha'u husu maluk Aliansa Mudansa ba Progresu hatama rekerimentu ba Komisaun Inkeritu Parlamentar (KIP) atu FRETILIN subskreve. Ita tenke hahú buka hatene prosesu kontratu inisiál ne'e. Kontratu konstrusaun ka kontratu kompra e venda ne'e, se mak halo ajustu direitu," deklara Prezidente Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres iha plenária PN, Tersa (15/10/19).

Entretantu, Prezidente Komisaun C Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay ne'ebé trata asuntu Finansas Públika dehan, osan ne'ebé estadu Timor-Leste lakon ona ba Ró Haksolok hamutuk millaun $16.

"Kalkulasaun osan ne'ebé mak gastu ona ba konstrusaun Ró Haksolok hamutuk millaun $16, ne'ebé selu tiha ona %70 ba Ró Haksolok. Nune'e mós ba pontoens %50. Ami hakfodak haree pontoins tanba momentu ne'e ha'u la hatene saida mak pontoins. Maibé, bainhira ami haree besi boot hanesan ho Ró ne'e tolu," dehan Fernanda Lay.

Nia parte afirma katak, kontrusaun fízika ba Ró Haksolok iha ona %70, inklui autoriedade RAEOA halo ona pagamentu.

"Iha konstrusaun fízika ba Ró-ahi Haksolok rasik, to'o ona %70 no pagamentu rasik halo ona husi RAEOA, estaleiru ne'ebé kuaze %90 ba kustu totál kontrusaun ne'e. Maibé, konstrusaun Ró-ahi Haksolok la tama iha aset estadu Timor-Leste nian, hanesan estaleiru Atlantic igel ninian seidauk rejistu iha aset Timor-Leste nian," dehan Lay.

Tempotimor (Dili) – Ministru Reforma Lejislativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Manuel Leite Magalhães hatete, lei fó dalan ba opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN) atu vota a favor ka kontra ba OJE 2020.

"Ne'e demokrásia. Vota a favór ka kontra konforme. Maibé, dezenvolvimentu la'o nafatin. Governu mai ho orsamentu, mai diskusaun no debate. Tanba, Governu tenke kumpri nia dever hanesan ezekutivu, para atu lori dezenvolvimentu," dehan Fidelis iha PN, Tersa (15/10/19).

Governu, iha Tersa loraik sei aprezenta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020, ba Parlamentu Nasionál (PN). Ba tinan 2020, Governu sei deskute no debate orsamentu hamutuk billiaun $1.95 ho PN para hetan aprovasaun.

"Agora, orsamentu ne'e mak opozisaun diskorda, ne'e direitu opozisaun nian. Ha'u husi Governu laiha komentáriu ruma. Atu konkorda ka la konkorda ne'e la'ós kestaun. Tanba, ha'u nia opiniaun ba asunte ne'e la importante. Tanba ne'e, pozisaun polítika bankada nian," nia afirma.

Governante ne'e hatutan, antes ne'e Bankada Demokrátika iha PN deklara katak sei vota kontra ba OJE 2020. "Bankada opozisaun liuliu Bankada Demokrátika proklama tiha ona atu vota kontra. Se sira hola pozisaun ida ne'e. Sira nia direitu tomak. Konstituisaun mak fó dalan," Fidelis dehan.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Deonisio Babo Soares hatete, agora daudaun ne'e iha timoroan na'in 60 ne'ebé kontinua hela sira-nia estudu iha Kuba.

“Kuba nu'udar nasaun aliadu ba Timor-Leste, iha sira-nia komprimisiu hori uluk to'o agora, atu forma timoroan sai mediku hamutuk 1000 pesoas. Daudaun ne'e, iha ema 60 mak halo hela sira-nia estudu iha Kuba. Na'in 17 estuda iha área espesialista mediku no balun iha área matemátika no siensias,” informa Babo iha Palásiu Governu bainhira remata enkontru ho Primeiru Ministru, Segunda (14/10/19). 

Tuir Babo, ninia sorumutu ho PM Taur mós atu relata rezultadu enkontru ne'ebé foin lalais nia partisipa iha Asemblea Jerál Nasoins Unidas.

"Iha pontus importante lubuk ida, ne'ebé ko'alia iha reuniaun Nasoins Unidas nian. Ko'alia ba dahuluk nian mak kestaun klimatika, dezenvolvimentu sustentável, asuntu jeneru nomós atividades relasiona ho ekonomia mundiál ne'ebe hala'o iha asembleia nasoins unidas nian," Babo esplika.

Nia subliña, intervensaun husi nasaun Timor-Leste nian iha asembleia jerál nasoins unidas foka liu ba mudansa klimatiku, emisaun de karbonu ou polusaun.  Tanba, tuir MNEK, bele ajuda nasaun ki'ik sira ne'ebé  envolve.

"Problema ne'ebé mosu iha Azia Pasifiku mak kestaun tasi sa'e no udan boot maka'as liu fó impaktu ba seguransa alimentar," nia esplika.

Nia afirma, relasiona ho problema hirak ne'e, Timor-Leste la'o hamutuk ho nasaun ki'ik sira iha mundu, tenta atu mobiliza para bele apoiu liuhosi nasaun boot sira, hodi sobrevive iha tempu naruk.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter