Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Friday, 17 June 2022

Tempotimor (Dili)-Sekretáriu Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE) konsege haruka ona traballadór timoroan hamutuk rihunualu-resin (8) ba servisu iha Korea Sól no Austrália.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)-Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, husu komunidade atubele apoiuimplementasaun programa prezervasaun udan-been iha mota ulun Ailok-Laran.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina MOP, kuarta (15/06) katak, Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, akompaña husi Prezidente Autoridade Nasionál Água no Saneamentu Institutu Públiku (ANAS.IP), Domingos Pinto, no tékniku sira husi Diresaun Nasionál Estrada, Ponte no Kontrollu i Seias (DNEPCC) inklui tékniku ANAS.IP rasik halo survey ba mota husi mota Maloa to’o mota uluk Ailok-Laran nian hodi rona informasaun no haree direita parte hirak ne’ebé ba implementasaun programa prezervasaun udan-been ka halo barazen iha mota-ulun.

“Nia huun ne’e iha inundasaun dala hira iha ne’e, ita hothotu hatene, akontese iha 2020 inundasaun, 2021 boot liután, iha Marsu liubá mós akontese inundasaun entaun kada insidenti ida kria estragu barak, estragu iha 2021 de’it kuaze millaun $300 estragu ba estrada, ponte, estrutura kontrolu e seias, lubuk ida, populasaun nia uma mós hetan estragu entaun ita bele hanoin, see kontinua tinan-tinan rezolve impaktu husi inundasaun iha kraik ou mai ita ba leten, halo esforsu prevensaun tanba ne’e mak agora daudauk ne’e ha’u agradese tebes ba Sr. Prezidente ANAS ho ekipa tomak iha ne’e.”, dehan nia.

Tanba ne’e ho objetivu rua, ida prervasaun udan-been no prespetiva kontrollu seias, prevensaun ne’e sei halo husi kedas foho tutun ne’ebé envolve husi komunidade sira, halo debu artefisiál.

“Ita halo para reduz propriedade rua husi bee ne’ebé mak bele estraga, primeiru velosiadade, segundu kuantidade. See kuantidade boot ho velosidade maka’as hanesan foin daudauk akontese ne’e bee sai inimigu, maibé see ita bele reduz kuantidade sai ki’ik ho velosidade ki’ik oan bee sai amigu hanesan ita tuur iha ne’e, bee-moos, matak furak tebes, ida-ne’e mak ita hakarak halo”, informa Ministru Obras Públikas.

Bainhira bele halo prezervasaun udan-been iha foho leten entaun estrutura infraestrutura sei la naksobu, sei la sobu uma, estrada no ponte sira sei la naksobu, maske nune’e, presiza esforsu barak.

Ho ida ne’e, ekipa prezervasaun udan-been iha mota sira ne’ebé lidera husi Prezidente ANAS.IP hala’o ona survey daurante fulan ida ho balun ona.

“Ha’u mai akompaña atu haree no sente esperiénsia direitamente dezafiu ne’ebé mak sira enfrenta, ne’ebé ha’u agradese tebes ba ekipa nia servisu tomak, besik hotu ona, falta tan mota Manleuanna nian, prontu ona ita tuur hamutuk, halo dezeñu para parte leten envolve joven sira, komunidade no ONG (Organizasaun Naun Governamentál) sira”, hatete nia.

Ho esforsu ida prezervasaun bee-moos atu antisipa no hamenus risku inundasaun kria mós servisu ba joven sira, kria mós servisu ba komunidade sira, nune’e benefísiu sei barak, bee-matan sira sei barak ho esforsu, tinan 2023 mai tan bee-matan sei di’ak, sei barak liután maibé mós fó servisu ba joven sira, ba populasaun sira, ne’ebé sei iha rekrutamentu depois de faze dezeñu, sei halo rekrutamentu kada mota ulun, husi joven sira ne’ebé mak hela besik atu halo servisu.

“Ha’u hanoin pruvolta 1000 pesoá resin, Dili laran tomak, sei envolve mós husi joven sira”, afirma nia.

Liuhusi peskiza mak sei identifika fatin ne’ebé presiza halo intervensaun husi mota-ulun to’o kraik estrutura barazen ne’ebé mak sei tau husi parte leten mota-ulun nian to’o kraik.

Iha estrutura oioin tékniku sira mak sei haree, importante mak dadus hotu tiha halo dezeñu hotu, tanba bazeia ba dezeñu bele haree presiza osan hira, maibé momentu tama primeiru iha ministériu husu kedas orsamentu hira mak bele ezekuta to’o fulan-dezembru, hirak ne’ebé seidauk realístiku mak labele implementa ka ezekuta.

“Entaun ita muda hotu mai esforsu ida-ne’e, ne’ebé ami identifika pelumenus millaun $3, ba esforsu ida-ne’e, ne’ebé millaun $1 parese ba leten, millaun $1 ba klaran, millaun $1 mai okos parte klaran, ha’u hanoin ba tinan oin ka tinan ida, tinan rua tan ne’e ita bele haree ona ninia benefísiu ne’e, udan bele oras ida, oras rua mós dalaruma bee latuun to’o kraik, dalaruma, mais ne’e esforsu han tempu, presiza ema hotu ninia partisipasaun no ami fiar katak ho orientasaun husi ita-nia nai Primeiru Ministru Jenerál Taur Matan Ruak, ita bele ezekuta ida-ne’e ho di’ak, atu nune’e udan mai tan, tinan ida ou rua mai tan ne’e ita-nia komunidade sira la presiza hader ona, ne’e ba longu prazu”, haktenik nia.

Bainhira Ministru ho ekipa halo peskiza iha mota Maloa komunidade husi Ailok-Laran hato’o preokupasaun kona-ba moru protesaun ne’ebé hetan ona estragus husi mota no sai ameasa ba komunidade nia hela fatin, maibé sei rezolve maske presiza lori tempu oituan no husu komunidade atu apoiu atividade prevensaun ne’ebé Governu sei halo iha mota sira Maloa nian.

“Agora ami la’o husi ne’e ba to’o leten, ami mai haree atu rezolve, oinsá mak ita reduz bee ne’e, ami presiza apoiu husi ita-boot sira”, katak Ministru.

Prezidente ANAS.IP, Domingos Pinto informa, iha planu jestaun ba rekursu bee nian oinsá mak halo intervensaun iha parte leten Dili nian hodi reduz udan-been.

“Ohin Sr. Ministru mai partisipa iha ne’e atividade survey ne’ebé ami halo kuaze fulan ida ho balun ona, objetivu husi survey ida-ne’e mak atu identifika área hotu iha Dili parte leten para Ministériu Obras Públikas bele halo intervensaun, atu haree oinsá bele redús bee ninia movimentu bai iha kraik nomós sedimentasaun ba kraik husi prespetiva jestaun rekursu bee ninian, tanba hanesan ita hatene katak udan-been ne’ebé tinan-tinan tuun tanba ita-nia kondisaun topográfia ne’ebé maka’as, sadere liu, udan-been mai nia halai lalais ba hotu tasi, entaun iha planu jestaun rekursu bee ninian, ita haree alternativa e servisu hamutuk ho Señor Ministru ne’ebé fó apoiu maka’as ba atividade ide-ne’e”, dehan Domingos.

Prezervasaun udan-been ne’e, objetivu prinsipál bele reduz dezastre impaktu husi inundasaun no halo jestaun di’ak ba rekursu bee, hodi konserva bee-moos iha laletek sira, inklui benefísiu seluk mak sei fó servisu ba komunidade liliu joven sira. (*)

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Prezidente Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão, hakuak malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha Aeroportu Prezidente Nicolao Lobato, hodi halo vizita ba estranjeiru durante loron 26 iha estranjeiru.

Published in Politika

Tempotimor (Dili)-Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKOOP) liuhusi Diresaun Nasionál Aprivizionamentu no Lojistíka anúnsiu ona Kompaña sira ne’ebé manán na’in ba konkursu públiku fornesimentu produtu Sesta Bázika (SB) ne’ebé antes ne'e konkore.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili)-Organizasaun Naun Governamentál Fundasaun Mahein (FM) husu ba Parlamentu Nasionál (PN) atu halo aprova lei investigasaun iha final hodi fasilita orgaun investigasaun sira hala'o servisu tuir kompetensia.

Published in Justisa

Tempotimor (Dili)-Komunidade sira ne’ebé hela iha sentru Mulia-Auaka ne’ebé iha ligasaun ho Postu Administrasaun Laga, no Kelikai iha Munisípiu Baukau liliu husu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) atu kria suku ida iha Sentru Mulia-Uaiaka.

Published in Politika
Page 2 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« June 2022 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Tempo Timor Networks

Online Counter