Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Items filtered by date: Monday, 23 September 2019

Hosi : Raimundos Oki

Tempotimor (New York) – Emisaun global oras ne’e atinje ona level a’as no la hatudu menus. Tinan 4 ikus ne’e sai manas tebes, no temperatura iha Ártiku aumenta ba 3 0 C desde tinan 1990. Nivel tasi mós sa’e, ahu ruin sira komesa mate barak ona, no ita hare ona katak impaktu mudansa klimatika hahu ameasa ema nia moris, saúde liuhosi polusaun anin, no risku ba seguransa alimentar.  

Impaktu mudansa klimatika sente ona iha fatin hotu-hotu no iha konsekuensia ne’ebé real ba ema nia moris. Mudansa klimatika ekonomia nasional, estraga ita ohin loron no bele estraga ita barak liutan iha aban bain rua.

Analize foun hatudu katak se ita halo asaun agora, it abele hamenus emisaun karbonu iha tinan 12 nia laran no mantein aumenta temperature média global menus ba 2 0 C, bazeia ba solitisaun siensia ba 1,5 0 C iha nivel industria.

Sekretariu Jeral ONU, António Guterres bolu ba leader hotu iha mundu atu mai iha New York iha loron 23 Setembru ho konkretu, planu realistiku hodi hametin liutan sira nia kontribuisaun determinasaun nasional iha 2020 hodi bele hamenus emisaun gas greenhouse hosi 45% ba 0% iha tinan 2050.

“Ha’u hakarak rona kona-bá oinsa ita bele hapara aumenta emisaun iha tinan 2020, no dramatikamente hamenus emisaun hodi atinje emisaun moos zero iha sékulu klaran”.

Lider mundial tomak halibur hamutuk iha sesaun Asembleia Jeral ONU ba dala 74. Enkontru ne’e mai hafoin tensaun iha Médio Oriente ba atake resente ba Saude Arabe nia fasilidade mina no gas, ne’ebé Estadus Unidus Amerika (EUA) akuza Iraun mak sai autor, maibé Tehran rejeita akuzasaun ne’e.

Assembleia Jeral ONU mós hahu hafoin joven ativista sira rihun-rihun ba iha mundu tomak halo demostrasaun iha sidade sira iha mundu tomak hodi husu tenke halo boot liutan ba mudansa klimatika.

Debate jeral hala’o iha loron 24 – 30 Setembru ho prezensa lider mundial tomak.

Greta Thunberg (16) ativista ambiental Sueca (Swedia) ne’ebé akreditadu hodi aumenta conscientizasaun global ba risku sira ne’ebé hamosu hosi mudansa klimatika no husu ba politika nain sira tenke responsabiliza ba sira nia asaun ne’ebé menus ba mudansa klimatika.

“You have stolen my dreams,” ativista klimatika Swedia hatete ba lider mundial sira iha seremonia abertura konferensia ONU Segunda (23/09) katak sira na’ok tiha ona nia otas labarik ho “liafuan mamuk”. 

"You have stolen my dreams and my childhood with your empty words," Thunberg hatete iha simeira ONU ba Mudansa Klimatika no kontinua husu ba foinsa’e sira atu proteze ambiente.

 

Published in Politika
Tuesday, 24 September 2019 01:00

Konfrontu Aimutin: 1 Mate, 1 Kanek Todan  

Tempotimor (Dili) – Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo afirma, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Segunda (23/09/19) rezulta joven 1 mate no 1 fali kanek todan.

“Joven ida mate, agora iha hela mortuáriu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), para submete ba autopsia. Ida fali kanek todan iha hela sala ICU-HNGV,” Euclides hatán ba perguntas tempotimor.com liuhosi liña telefone.

Nia dehan, kazu ne'e akontese bainhira grupu lubun boot arte-rituál ida fila husi selebrasaun misa inagurasaun Gruta Sagrado Coração de Jesus iha Taibesi, Dili. Grupu lubun boot ne'e liuhosi área Aimutin, besik fatin fa'an roupa obralan.

"To'o iha área Aimutin, dehan iha grupu ida mak sadik fali sira. Entaun sira tuun fali iha obralan nian ne'e baku fali ema. Ema mós halo auto-defeza ba nian an. Ne'ebé rezulta vitima ida mate fatin no ida kanek todan," dehan Euclides.

Xefi Suku Comoro, Eurico de Jesus ba jornalista katak vitima ne'ebé mate ne'e, la'ós populasaun husi área Aimutin. Nia deskonfia mai husi fatin seluk.

Published in Seguransa Defesa
Monday, 23 September 2019 20:14

Konfrontu Aimutin, Responsabilidade Governu  

Tempotimor (Dili) – Deputadu Parlamentu Nasionál konsidera, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Comoro, Segunda (23/09/19) ne'ebé rezulta joven nain rua mate, responsabilidade Governu nian.

"Juventude asaltu malu. Oho malu beibeik ne'e, tanba laiha kampu servisu. La'ós liga ba buat oioin. Tan ne'e Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu, para kria jestaun ho di'ak, para kria kampu servisu ba ita nia juventude sira, para sira mós bele partisipa iha dezenvolvimentu estadu," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).

Iha fatin hanesan, Prezidente Bankada Demokrátika Mariano Assanami Sabino katak,  konflitu mosu tanba ema la servisu.

"Konflitu ne'e kuaze ema la servisu, lanu. Ida ne'e problema kona-ba kampu servisu nian. Ita ko'alia kona-ba paz, estabilidade, dezenvolvimentu ekonomia, kampu servisu," dehan Assanami.

Assanami afirma, durante Timor-Leste ukun an, la dezenvolve sidadania. "Durante ne'e ita la dezenvolve sidadania. Tanba ne'e, mak ita nia dezenvolvimentu ba sidadania," afirma Assanami.

Tuir informasaun ne'ebé iha katak, iha maizumenus tuku 11.00 otl, Segunda (23/09/19) joventude sira asaltu malu iha parte Ai-mutin, ne'ebé rezulta joven na'in rua mate fatin.

Published in Seguransa Defesa
Monday, 23 September 2019 19:10

SEFOPE Husu Sentru Formasaun Apoiu Governu  

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Julião da Silva husu sentru formasaun hirak ne'ebé hetan subsidiu husi Governu, atu apoiu Governu liuhosi prepara juventude ho kualidade.

"Sentru formasaun hirak ne'ebé hetan ona subsidiu husi  Governu kada tinan, atu ajuda Governu hodi prepara ita nia joven sira ne'e ho kualifikadu, para bele kompete iha merkadu indústria," afirma SEFOPE, Julião da Silva iha Sentru Formasaun SDVJ Camea, Dili, Segunda (23/09/19).

Governante ne'e dehan, prezensa sentru formasaun ninian importante tebes. Tanba ne'e, husu ba formadór sira atu hanorin joven sira ho matenek no valór ba moris nian.

Iha fatin hanesan, jestór estratéjiku ba programa WDPTL, Geraldo Sarmento Ximenes katak, sentru formasaun sira ne'e atu haforsa formasaun sira.

"Programa ida ne'e, atu haforsa formasaun sira hadia sira nia jestaun no planu oinsá atu sujere ba sentru formasaun sira, para bele responde ba kampu indústria," hatete Geraldo.

Published in Ekonomia

Tempotimor (Dili) – Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto Amarál laran-kraik ka triste ho realidade ne'ebé akontese iha Timor-Leste, kona-ba feto foinsae sira ne'ebé iha Ensinu Sekundaria de'it, hahú kous ona.

"Realidade iha rai laran, labarik feto sira iha ensinu sekundária de'it, kous ka hola mane ona. Tanba ne'e, presiza tau atensaun. Husi situasaun ne'e, Governu presiza haka'as ou tau regulamentu ida maka'as ba estudante tantu mestre atu halo tuir. Se lae, mak nune'e hela de'it," dehan Dom Norberto ba jornalista, Segunda (23/09/19) iha edifísiu Ministériu Finansas.

Alende ne'e, Dom Norberto mós kestiona kona-ba regulamentu agora ne'ebé nia dehan, la klaru. “Mestre sira kuandu hakaas estudante sira, parte husi seguransa no Polísia ba halo kedas intervensaun. Oinsá mak estudante bele avansa,” nia esplika.

Nia hatete, presiza sistema permanente ida ne'ebé di'ak hodi bele servisu tuir. Labele Governu ida ukun halo tuir nia hakarak no interese. “Tanba edukasaun ne'e la'ós fasil. Tenke iha kontinuidade,” afirma Dom Norberto Amarál.

Tuir Prezidente Episcopál Timor-Leste ne'e, Governu presiza determina loloos no define didi'ak. “Labele sekundária kompara fali ho universidade. Maibé, presiza tau regulamentu ida ba sekundária sira atu vigora ema hotu-hotu. Labele fó livre fali ba sekundária sira hanesan hotu universidade,” nia dehan.

Published in Edukasaun & Kultura
Monday, 23 September 2019 17:57

PR Hatama Pedidu Foun Ba Estranjeiru    

Tempotimor (Dili) – Pedidu Prezidente Repúblika atu desloka ba Novaiorke, fulan liubá, hetan blokeia husi bankada Governu iha Parlamentu Nasionál (PN). Iha semana liubá, Prezidente Repúblika hatama tan pedidu foun atu desloka ba estranjeiru.

Vise II Prezidente Parlamentu Nasionál (VPPN), Luis Roberto rekoñese kona-ba pedidu ne'e. Nia dehan, pedidu ne'e tama tiha ona iha PN atu husu autorizasaun ba exelénsia Prezidente Repúblika desloka ba Indonézia no Japaun.     

"Sim, pedidu husi exelénsia Prezidente Repúblika nian mai iha Parlamentu Nasionál para fó autorizasaun ba señor Prezidente Repúblika ba iha nasaun Indonézia no Japaun. Ida ne'e, orsida plenária mak sei deside," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).

Tuir deputadu bankada KHUNTO ne'e, pedidu foun ne'e sei ajenda. Plenária mak sei deside. Tanba plenária mak aas liu. Tan ne'e, nia dehan, atu autoriza ka lae so plenária mak foti desizaun.

"Maske iha orgaun balun no ema hotu fó hanoin ba Parlamentu Nasionál para fó autorizasaun ba ita nia nai Prezidente Repúblika para halo nia viajen ba estranjeiru, maibé filafali ba plenária. Kuandu bazeia ba Artigu 80 Konstituisaun RDTL, plenária maioria la autoriza, entaun ida ne'e mós Konstituisaun mak haruka. Maibé, karta PR nia sei lori ba iha plenária para hanoin lisuk," dehan Luis Roberto.

Alende ne'e, Parlamentu Nasional (PN) halo ona kanselamentu ba viajem PR nian ne'e hamutuk dala lima tuituir malu. Nune'e, pedidu viajen PR nian to'o de'it PN.

Published in Politika
Monday, 23 September 2019 14:56

PD Husu Rekoñesimentu Ba Amu João de Deus  

Tempotimor (Dili) – Bankada Demokrátika iha Parlamentu Nasionál husu Governu atu konsidera amu João de Deus Pires, SDB nia partisipasaun ba luta libertasaun povu no nasaun Timor-Leste.

"Ita nia luta ne'e maka'as liután. La'o di'ak liután, bainhira igreja Katólika tama iha laran.  Hahú amu na'in rua, ne'ebé mak fasilita hanesan amu Afonso no amu Luis ne'ebé fasilita para Dom Martinho bele hasoru malu ho maun boot Kay Rala Xanana Gusmão iha liurai Miguel nia fatin iha Mehara," deklara Prezidente Bankada PD Mariano Assanami Sabino iha Plenária, Parlamentu Nasionál, Segunda (23/09/19).

Nia afirma, bainhira ita akordu ona katak igreja Katólika partisipa tomak iha luta libertasaun ne'e, maibé estadu iha de'it dalan úniku mak rejistu naran.

"Ita haree katak estadu iha de'it mak ema tau naran.  Entaun, ema balun husi igreja Katólika lakohi tau naran. Tanba nia sente nia kontribui, komite omenajem, Sekretáriu estadu veteranus, atu identifikasi sira duni. Partisipasaun maka'as liu iha funu ne'e mak amu João de Deus ne'ebé mak horseik laiha ona ita nia leet. Amu Locatelly ne'ebé oras ne'e sei moris. Inklui iha kongregasaun salezianu ne'ebé kontribui amu barak," Assanami afirma.

Tuir Assanami, estadu durante ne'e la rekoñese kontribuisaun husi amu sira nian iha situasaun defisíl nia laran.

"Estadu ne'e la rekoñese, la respeita no la melloria ba ninia ema ne'ebé mak involve. Dehan ema hotu tenke mai tau naran, só rejistu, se la rejistu prontu estadu mós haluha ona nia. Madre Guelhermina nomós amu barak ne'ebé mak katuas ona, ita halo saida? Governu mós tenke tau espesiál," dehan Assanami.

Assanami husu ukun na'in sira atu ukun estadu ne'e ho nakloke tanba estadu ne'e la'os partidu polítika nian, inklui Governu mós la'os partidu polítika nian. Nia dehan, ukun ne'e hanesan instrumentu ida para hetan konfiansa husi povu para ba kaer ukun.

Nia sujere fó fatin ba matebian Amu João de Deus Pires,SDB hodi haloot iha Jardín Dos Erois Metinaru.

Published in Politika

Tempotimor (Dili) – Prezidente Episcopal Timor-Leste, Dom Norberto Amarál hatete, Governu ho igreja Katólika Timor-Leste, asina ona  akordu anuál daruak nian ba tinan 5. Governu mós aloka ona orsamentu ho montante Millaun $10 ba Igreja katólika.

"Asina akordu ba dala uluk entretantu VII Governu Instituisionál ho igreja Katólika ne'ebé asina ho orsamentu ho totál Millaun $15. Maibé, iha krize polítika VII Governu la avansa, entaun ita VIII Governu mak avansa fali. Entaun, orsamentu ne'ebé ba igreja Katólika hamutuk millaun $6 la'ós Millaun $15. Tamba ne'e, fó hatene ba sarani sira hotu atu hatene i depois orsamentu ne'e gastu tiha ona," dehan Prezidente Episcopál  Timor-Leste Dom Norberto Amarál iha edifísiu Ministériu Finansas, Aitarak Laran, Segunda (23/09/19).

Prezidente Episcopál ne'e afirma, iha tinan 2019 mak Governu ho igreja halo fali akordu anuál ba daruak nian. "Agora, iha tinan 2019 ne'e mak Governu no igreja Katólika halo fali akordu anuál ida ba daruak ninian. Nune'e, Governu iha disponivél dispoen ba suvensaun ho totál orsamentu millaun  $10ne'ebé ohin asina ona," dehan Dom Norberto.

Parte igreja Katólika, tuir Dom Norberto agradese ba esforsu ne'ebé Governu halo ona, hodi kontribui ba orsamentu ba igreja Katólika iha Timor-Leste.

 

Published in Politika
Monday, 23 September 2019 14:18

Timoroan 46 Dezloka Tan Ba Korreia  do Sul  

Tempotimor (Dili) – Ohin, Segunda (23/09/19) Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE) haruka tan Timoroan hamutuk ema na'in 46 ba Korreia do Sul.

Diretór  Jerál SEFOPE, Aniceto Leto Soro katak, liuhosi formasaun ne'ebé SEFOPE halo atu reduz númeru dezempregu iha rai laran, mak SEFOPE kontinua haruka traballadór Timoroan ba rai liur.

"Governu sei kria kampu servisu ba Timoroan hotu, hodi bele reduz númeru dezempregu iha ita nia rai laran," Dehan Aniceto Leto Soro iha salaun SEFOPE, Kaikoli, Segunda (23/09/19).

Nia dehan, traballadór sira ne'ebé desloka ba Korreia do Sul ne'e maoria iha área peskas.

"Ohin ita haruka ona traballadór hamutuk 46 ba Korreia do Sul. Nain tolu iha área fábrika no 43 iha peskas nian. Traballadores sira ne'e, sei aranka ba Korreia ohin no nain tolu sei aranka iha loron Tersa," dehan Aniceto.

Iha fatin hanesan, reprezentante traballadores Timor-Leste, Nicolau de Araújo Ramos sente orgullu bainhira bele servisu iha Korreia.

"Ha'u kontente tebes bainhira servisu iha Korreia. Tanba bele hetan konfiansa no tuir regra ne'ebé sira fó mai ami. Tanba ne'e, hakarak sujere ba maluk juventude sira tenke esforsu an, badinas estuda bainhira ba servisu iha rai liur," Nicolau afirma.

Published in Ekonomia
Monday, 23 September 2019 14:09

DEP Amu João de Deus, SDB  

MÉDIA sosiál iha Timor-Leste, hahú maizumenus tuku 16.50 OTL iha Domingo (22/09/19), kuaze hakerek mensajem badak hanesan titlu ne'e.

Status iha Facebook (FB), story iha Whatsapp (WA), twitter no sosiál média seluk, hato'o sentidu kondolénsias ba Amu João de Deus Pires, SDB ne'ebé Aman Maromak bolu hikas ba Nia Kadunan Santu, iha Domingo tuku 16.40 OTL, iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Bidau, Dili.

Tiur Diretór Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku HNGV, Doutór Mendes Pinto, moras ne'ebé mak Padre João de Deus sofre mak hanesan multiple organ failure (falência de múltiplos órgãos) iha parte Pulmaun, Fuan, Riins, Sibilites Kronik (kanek iha ain), depois liga mós ho padre nia idade ne'ebé avansadu ona (91 anos). Padre João de Deus baixa ikus nian iha Hospitál Nasionál Guido Valadares iha loron 31 Agostu 2019.

Ba sarani Katóliku Dioseze Baucau, liuliu iha Kelikai, Laga, Ba’agia, Fuiloro, Lospalos Amu João de Deus Pires, SDB hanesan aman ida ne'ebé nakonu ho domin iha ninia etapa evanjelizasaun. Liuliu ba labarik orfonatu sira iha Kelikai, Laga no Fuiloro.  

Tempu Indonézia hahú invazaun iha 1975-1999 nu'udar períodu ida terus boot no naruk.  

“Ha'u moris iha Timor iha etapa haat dinastia evanjelizasaun nian. Dinastia dahuluk mak ida ho prezensa ema-portugés sira-nian husi 1958-1974. Ha’u pasa tinan haat iha Dili no restante iha zona Baucau nian, menus tinan 1969-1970 mak ha’u ba hela iha Fuiloro ba fulan sanulu, hafoin ba fali zona Baucau nian to’o tinan 2008. Dinastia daruak mak invazaun, konfuzaun, hahú partidu sira, preparasaun no kombinasaun entre Governu Portugés ho Indonéziu to’o loron invazaun. Pratikamente tinan rua de’it, husi tinan 1974, bainhira mosu revolusaun kravu sira-nian iha Portugál to’o bainhira Indonézia tama iha Timór. Ne’e períodu ida terus boot. Dinastia datoluk mak tempu invazaun Indonézia husi tinan 1975 to’o 1999 ne’ebé lori terus naruk. Dinastia ikus mak tempu independénsia Timor-Leste nian,” hatete Amu João de Deus iha ninia intervista ida ho média FMA TIN TATOLI edisaun Marsu-Abril 2013.

Tan nia dedikasaun ba povu Timor-Leste iha tempu susar nia laran, iha 26 Marsu 2018, nu'udar eis Komandante Supremu FALINTIL no eis lider Komisaun Nasionál CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hasai karta deklarasaun ida hodi fó rekonesementu ba Amu João de Deus Pires.

Iha karta ne'e Xanana hakerek, depois base de apiou rahun, Pe. João de Deus halo meius oioin para bele ajuda populasaun sira, ne'ebé hetan kaer nomos sira ne'ebé rende iha situasaun hamlaha no hetan moras perigozu, entre tinan 1979-1980.

Amu João de Deus moris iha 15 Abril 1928 iha Aldea Morais, Suku Mirandela, Munisípiu Bragança, Portugál. Amu João hahú ninia misaun iha Timor-Leste hori 1958. Liu de'it tinan rua, depois nia simu ordenasaun nu'udar amululik iha 8 Jullu 1956.

‘Cala-te a Vai’ (nonook no ba de'it), lia fuan esperansa ne'ebé iha tinan 1963, padre provinsiál SDB Portugál, Padre Armando Monteiro, hatete ba Amu João bainhira mai iha Timor. Bele mós, tanba lia fuan ‘Cala-te a Vai’ mak halo susar uitoan atu buka lalatak dijitál kona-ba Amu João de Deus iha google. Liuliu kona-ba nia papél durante nia moris.

Bainhira rona Amu João de Deus nia iis kotu, Amu Eligio Locatelly, SDB hakerek ninia status FB nune'e: “Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia. Amen!

Published in Edukasaun & Kultura
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« September 2019 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tempo Timor Networks

Online Counter