"Vasina kuaze iha munisipíu hothotu atinje ona mais de pursentu 80, liliu Munisípu Maliana mais de pursentu 80, tuir kedan Vikeké e depos Díli, e Munisípu sira seluk Maioria primeira doze atinje ona pursentu só menus liu mak Ermera foin pursentu 69,5 ne'ebé hein katak iha loron hirak ne'e bele atinje primeira doze ba iha pursentu 80”, informa Bonifacio iha Salaun Novu Turizmu, kinta (20/01).
Dadaun ne'e iha Segundu Doze ne'ebé mak sidadaun sira simu atinje ona pursentu 60 resin no kontinua esforsu atu vasina segundu doze atinje pursentu 80.
Tanba ne'e, parte husi Ministériu Saúde kontinua halo mikro planu hodi prepara rekursu sira hodi kontinua halo kobertura Vasinasaun iha Munisípiu sira atubele atinje pursentu 80 ba leten.
"Atividade ohin ne'e assuntu ne'ebé mak importante haree liuba mikro planu atu prepara rekursu sira, liliu rekursu umanu, lojistika, nomós mekanizmu oinsá mak atubele hala'o filafali, to'o agora ema sira ne'ebé mak seidauk vasina primeiru no segundu doze ne'e mak agora planu diskusaun sira ohin, ne'e sei bele kontribui ideias, oinsá atu reforsa di'ak liután hodi nune'e bele hasa'e kobertura ba vasina nian”, afirma nia.
Nune’e Ministériu Saúde kontinua servisu hamutuk ho autoridade lokál sira atu kolabora ho komunidade iha área remota atu simu, vasina tuir rekomendasaun Organizasaun Saúde Mundiál.
"Autoridade lokál sira mak iha responsabilidade tanba povu ne'e sira mak ukun, sira iha responsabilidade morál oinsá atubele mobiliza komunidade, e aumezmu tempu suporta pesoál saúde sira, atubele kampaña maka'as liután”, dehan nia.
Esforsu sira ne'ebé mak Ministériu Saúde hala'o ne'e tanba mundu globál sei enfrenta problema tanba mosu vírus ne'ebé barak, mak primeiru Covid-19 tuir mak variante Delta, no dadaun mosu variante Omicron. (*)