Print this page

Espoza PR Sosializa Prevensaun Moras Susun ba Feto iha Likisá

By December 17, 2021 1560
Espoza Prezidente Repúblika (PR), Cidália Nobre Mouzinho. Espoza Prezidente Repúblika (PR), Cidália Nobre Mouzinho. Foto Suplay

Tempotimor (Likisá)-Espoza Prezidente Repúblika (PR), Cidália Nobre Mouzinho, halo sosializasaun ba komunidade sira, liliu feto potensial iha Suku Maumeta, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Likisá kona-ba prevensaun moras kankru susun ne’ebé lori risku ba inan feton sira-nia vida.

"Planu sosializasaun ba revensaun moras kankru susun iha munisípiu Likisá lolos realiza ona iha tinan kotuk liu ba, maibé tanba pandemia, nune’e adia no ikus mai foin bele realiza aproveita ho Prezidente Repúblika nia diálogu ho komunidade sira iha Likisá", dehan Espoza PR ba feto potensial munisípiu Likisá iha suku Maumeta, kinta (16/12).

Tanba ne’e, servisu hamutuk ho komité nasionál moras kankru susun nian halo sosializasaun ba komunidade sira.

"Haree ba númeru mate kauza husi moras kankru susun no serviks ne’ebé as, tanba ne'e ha'u hola inisiativa halo sosializasaun atubele halo redusaun ba iha númeru mortalidade kauza husi kankru susun", hatete nia.

Haree ba prátika iha komunidade nia leet dala barak hetan sintomas, hanesan fisur iha parte susun halai liu ba kurativu tradisionál no la hakbesik-an ba fasilidade saúde hodi hetan tratamentu dignu no hetan diagnostika husi doutor sira hodi halo prevensaun.

“Liuhusi sosializasaun sira hanesan ne’e ita hakarak hasa'e komunidade sira-nia konsiensia hodi hakbesik ba fasilidade saúde atubele hetan tratamentu dignu, hodi bele prevene moras kankru susun iha komunidade nia leet", haktuir nia.

Doutora Maria Adaljiza Mesquita, ne’ebé servisu iha gabinete primeira dama ba prevensaun moras kankru susun hatutan, sosializasaun prevensaun kankru susun atubele hasa'e komunidade nia koñesimentu kona-ba moras kankru susun atu wainhira komunidade sira hetan sinal ruma, sira bele ba ospitál hodi halo konsulta atu hetan tratamentu ne’ebé di'ak.

“Husu atu komunidade sira hetan sintomas tenke ba halo tratamentu sedu iha ospitál atu salva sira-nia vida", informa doutora.

Tanba husi tinan  2015 to'o iha 2019 parte seruzia Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), rejista kankru susun hamutuk 400-resin no husi númeru ne’e maioria iha ona etapa finál no maluk feto sira ne’ebé sofre kankru susun maioria idade 19 to'o 50.

Komunidade feto potensial, Adelaide L. M. dos Santos hatete, orgullu tanba liuhusi sosializasaun ne’e bele fahe ho komunidade sira informasaun kona-ba perigu husi moras kankru susun, tanba kankru ne'e moras ida ne'ebé la di'ak ba feto.

“Ami feto sente hela, maibé ho ami-nia moe ami subar no la dehan sai. Tanba ne'e liuhusi programa primeira dama nian ne’e bele enkoraza ami no feto maluk sira hotu bele nakloke ba públiku hodi prevene moras at ne’e", afirma nia. (*)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Friday, 17 December 2021 09:38
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items