"Moras ne'ebé mak rejistu aas liu iha sentru saúde Komoro ne'e mak moras Infeksaun Sistema Respiratoriu Aguda (ISPA), moras kulit nomós moras diárea maibé kazu sira ne'e la halakon pasiénte sira-nia vida, no pasiénte sira la'ós moras gravé liu, tanba ne'e sira mai halo konsulta baibain de'it", dehan nia iha kna’ar fatin sentru saúde Komoro, kinta (23/09).
Tanba moras ISPA hamutuk 23.788,(49.09%), moras kulit hamutuk 7063,(14.57%) nomós moras diárea 5950.
"Pasiénte sira ne'ebé mak ho moras ISPA, moras kulit no moras diárea mai halo tratamentu iha ne'e ho númeru ne'ebé aas, maibé ami-nia ai-moruk ba pasiénte sira sufisiénte hela hodi atende sira, pasiénte ne'ebé mak mai ho kondisaun la dun di'ak ka kondisaun ne'ebé mak presiza duni ba emerjénsia ne'e lori lansung ba sala emerjénsia”, informa nia.
Iha tinan 2021 ne'e, pasiénte sira mai halo tratamentu iha sentru saúde Komoro menus liu kompara ho tinan kotuk, tanba pasiénte sira tauk atu mai halo tratamentu, bainhira atu ba halo tratamentu presiza swab, entaun halo pasiénte sira tauk atu mai halo tratamentu.
"Iha sentru saúde ne'e tuir lolos pasiénte sira ho moras ISPA ne'e ami tenki halo swab hotu kedas, maibé tanba deit pasiénte sira tauk, entaun sira mai halo tratamentu iha ne'e ami presiza husu ida ne'ebé mak hakarak swab mak hafoin ami halo swab ba sira, no ida ne'ebé lakohi swab ami la bele obriga sira, maibé iha kazu emerjénsia ka maternidade nian ne’e tenke swab”, informa nia. (*)