Tuir rezultadu dadus ne’ebé hatudu liuhusi atividade peskiza iha tinan 2018 husi MS rasik hamutuk ho nia parseiru sira hanesan, Menzes School Resource, Maluk Timor, East Timor Heart Found no Kliníka Bairropite.
“Husi peskiza ida ne'e, deteta ka hetan mós ita-nia labarik sira ne'ebé mak sofre moras fuan, husi labarik sira menus de 6 anus, ho persentajen pursentu 2 (2%). Ida ne'e ita bele hatete katak, ida ne'e iha Munisípiu rua de'it”, deklara Diretóra Jerál Prestasaun Saúde, Odete Viegas, iha Otél JL Villa, Fatuhada, tersa (10/08).
Bainhira peskiza ne'e nakloke tanba Munisípiu sira seluk, iha posibilidade númeru ba labarik sira ne'ebé hasoru problema moras fuan sei aumenta.
Tanba ne'e mak Governu liuhusi MS, serbisu hamutuk ona ho parseiru sira hanesan Menzes School Resource, Maluk Timor, East Timor Heart Found no Kliníka Bairopite hodi haruka ona labarik hamutuk na’in-15 ba halo tratamentu moras fuan iha Austrália.
"Entaun, sé moras ida ne'e mak ita la halo prevensaun antes, iha futuru ita sei bele hetan labarik sira ne'ebé mak moris mai, moras ho fuan, e to'o boot sei nafatin dezenvolve ona moras fuan ne'e e sai mós preukupasaun ida ba estadu, liliu ba gGovernu Timor-Leste”, informa nia.
Maske Timor-Leste sei hasoru problema rekursu ema ne'ebé limitadu, maibé esforsu Governu nian hamutuk ho parseiru sira hodi hala'o esforsu koletivu ida, nune’e bele kura no prevene labarik sira atu iha futuru labele hetan moras ida ne'e.
Tuir planu, MS sei hala'o treinamentu ba profisionál saúde sira husi Médiku, Emfermeiru, Parteira ho Téknika Analista sira, oinsá sira bele iha kuñesimentu ida klean, nune'e bainhira iha pasiénte ruma mak sinál hatudu ho moras fuan, sira bele hatene ona halo jestaun hodi refere ba kazu hirak ne'e. (*)