Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

MS ho OMS Komemora Loron Mundiál Ai-hán iha Timo-Leste

Ekipa Ministeriu Saude no Organizasaun Mundial Saude hamutuk ho labarik sira iha selebrasaun loron mundial ai-han. Ekipa Ministeriu Saude no Organizasaun Mundial Saude hamutuk ho labarik sira iha selebrasaun loron mundial ai-han. Foto Suplay

Tempotimor (Dili)-Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho Organizasaun Saúde Mundiál (OMS) Komemora Loron Mundiál Ai-hán Seguru, ne’ebé hala’o iha Largo Lesidere Dili, tersa (07/06).

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina Palásiu Sinza, sesta (10/06) katak, Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis ho Reprezentante Organizasaun Mundial Saude, Arvind Mathur partisipa iha serimónia ba Selebraasaun Loron Mundiál Ai-hán Seguru ho Tema global dedikadu ba tinan ne’e mak “Ai-hán Seguru, ba Saúde Ida Di’ak Liu”.

Ba selebrasaun ne’e nu’udar eventu ba da-haat hafoin Assembleia Jerál Nasaun Unidas adpota iha loron 20 fulan-dezembr tinan 2018.

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis hatete, ai-hán seguru nu’udar nesesidade báziku no esensiál ba ema nia moris katak ai-hán sira-ne’ebé nutritivu, saudável, livre no la kontaminadu ho ajente patojéniku sira hanesan bateria, vírus, parazita ka substánsia kímiku perigozu sira.

“Ai-hán seguru mós bele refere ba oinsá ka’er, prepara, prosesa no rai ai-hán ho maneira ida ne’ebé di’ak atu reduz risku ba kontaminasaun atu nune’e ema, família, komunidade no sosiedade la bele hetan moras bainhira komsumu ai-hán’, dehan nia.

Tanba iha kontestu natureza, ai-hán seguru no nutrisaun buat rua ne’ebé la bele haketak malu hanesan, inseguransa ka ai-hán la seguru katak ai-hán la di’ak, laiha kualidade nutritivu no la tuir padraun saneamentu no ijiéne ne’ebé tuir mai hamosu mánutrisaun no moras.

Maibé la’ós kabe ba kompeténsia Ministériu Saúde mesak de’it, no inter-ligadu ho Instituisaun Governu nian seluk sira hanesan Ministériu seluk ne’ebé iha ligasaun ho ai-hán no nutrisaun hanesan Ministériu Agrikultura no Peskas liga ba sustentabilidade, disponibilidade no prontidaun ba ai-hán ba komunidade, Ministériu Edukasaun kona-ba merenda eskolar no promosaun ai-hán saudavel.

Nune’e ekipa servisu sira-nia esforsu ba durante ne’e hodi realiza atividade oioin hanesan edukasaun ba ai-hán seguru relasiona ho xave lima ba preparasaun ai-hán ba vendedór no konsumidór sira.

Iha ne’e mós loke feira kampaña ai-hán seguru liuhusi atividade kompetisaun oioin, ezersisiu saudável, realiza inspesaun konjunta, hala’o kobertura iha mídia sosiál no eletróniku no advokasia ai-hán seguru liu husi semináriu no workshop ba estudante, Autoridade Munisípiu Díli no grupu emprezariu sira.

Tanba ne’e, envolvimentu setór hothotu aleinde Instituisaun Governu nian, iha mós Ajénsia Nasaun Unidas (FAO, Fundu Internasionál ba Dezenvolvimentu Agrikola, UNICEF, WHO no WFP), setór Privadu hanesan loja-na’in ka supermerkadu, vendedór Ambulante, Organizasaun Naun Governamentál (Internasionál no Nasionál), Sosiedade Sivíl, Konfisaun Relijioza, estrutura Governu lokál iha Munisipiu, Líder Komunidade, Suku no Aldeia hothotu importante tebes atu hamutuk dezenvolve ai-hán seguru ho kualidade, saudável no nutritivu iha komunidade nia leet.

“Ita tenke iha kompromisu no konsensu komun ida oinsá iha seguransa ai-hán no nutrisaun iha ita-nia rai doben Timor-Leste ne’e, liliu fó hanoin fali mai ita katak ita presiza promove ita-nia produtu agrikóla liuhusi diversifikasaun ai-hán tuir funsaun 3 hanesan grupu ai-hán hanesan Fó Forsa, Fó Protesaun no Kontribui ba Kresimentu no Dezenvolvimentu”, informa nia.

Tanba ne’e, hakarak bolu atensaun ba parte relevante, lejisladór, distribuidór, manufatura, akademista, vendedór no konsumidór sira, katak idak-idak nia kontribuisaun, kolaborasaun no halo tuir ka implementa padraun ba prátika ai-hán seguru ho di’ak sei asegura, nia emar, ekonomia no planeta ne’ebé saudável.

Nune’e apela hothotu haforsa ai-hán seguru ba saúde ida di’a liuhusi asegura ho seguru, tanba Governu iha papel importante hodi asegura ema hothotu bele asesu ba ai-hán ne’ebé seguru no nutritivu, hamoris ho seguru.

“Agrikultór no produtór ba ai-hán sira presiza adopta prátika ne’ebé di’ak no sustentável, mantein seguru. Operadór negósiu tenke garante ai-hán seguru nafatin, hatene saida mak seguru. Konsumidór sira presiza aprende kona-ba ai-hán seguru no saudável, servisu hamutuk ho seguru. Governu, ajénsia, operadór negósiu, produtór no konsumidór sira servisu hamutuk ba ai-hán seguru no saúde ne’ebé di’ak”, dehan nia.

Vise-Ministru mós ho esparansa katak, loron Mundiál Ai-hán Seguru hafanun no fó-hanoin mai ema tomak atu ho kompromisu globál, rejionál no nasionál sei hamosu estratéjia no pakote ida ne’ebé komprensivu no adekuadu: oinsá promove diversidade no diverifikasaun ba konsumu ai-hán ne’ebé produz lokalmente; hadi’ak prátika kuidadu nutrisaun ba grupu vulneravel; hadi’ak kualidade no asesu ba servisu nutrisaun; promove advokasia, mobilizasaun sosiál no komunikasaun ba mudansa hahalok ba nutrisaun; no hametin sistema jestaun informasaun ba nutrisaun no vijilánsia ba nutrisaun.

Iha oportunidade ne’e, hakarak mós hato’o parabéns ba estudante sira hotu ne’ebé ho entuziasmu husi Estudantes EBC, terseiru siklu no parabéns ba manán na’in sira. Liuhusi kompetisaun Ai-hán seguru no dikursu bele hafanun alin sira hodi hatene ai-hán seguru no saudável no sai mensajeiru iha eskola.

“Ba imi-nia otas hanesan, ba família, ba komunidade kona-ba importánsia Ai-hán Seguru, Saudável no Nutritivu. Ha’u-nia lia menon, tenke transforma imi-nia diskursu ba prátika loroloron”, hameno nia. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter