Login to your account

Username *
Password *
Remember Me
Tempo Timor

Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Tempotimor (Dili) – Xefe negosiador ba Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmão lansa kontra atake hasoru propaganda Sekretariu Jeral partidu FRETILIN, Mari Alkatiri nia públikasaun iha plata forma media sosial (Facebook) ne’ebé konsidera diskusaun ba alterasaun pakote lejislasaun lubuk ida iha Parlamentu Nasionál nu’udar teatru boot ida.

Públikasaun ID Facebook Mari Alkatiri iha loron Tersa (16/07) katak nia sente triste tebes no konsidera esplikasaun Kay Rala Xanana Gusmão iha Parlamenu Nasionál nu’udar teatru ida.

“Ha’u tristi hare “teatro” ohin iha PN. Irmão XG, favor ida! Iha politika, demokrasia tenki loke dalan ba interaksaun. Abraço,” hakerek Mari Alkatiri iha nia Facebook, Tersa (16/07).

Status Alkatiri nian ne’e hetan komentariu 13, ema nain 37 mak share (fahe tutan), nain 12 Like Super, nain 8 hamnasa hahaek, nain 5 hakfodak, nain 5 triste no nain 176 mak like baibain.

“Lakohi diálogo? Hau fiar hau nia irmão XG la iha buat ida atu subar. Tanba ne' e hau la kompreende bainhira hase'es an husi interaksaun, husi diálogo onesto no nakloke,” afirma Alkatiri.

“Tempo Funu fo ezemplu diak. Simu Koronel Purwantu halo "kontaktu dame". Tanba sa agora taka dalan ba diálogo? Tristi tebes”.

Entretantu, diskusaun ba alterasaun lei ba assuntu tratadu tasi Timor tama ba loron daruak, Kuarta (17/07) iha tempo meudia nian, deputadu FRETILIN, Antonino Bianco hatete lider sira hamutuk iha prosesu halo akordu tasi Timor entre Timor – Leste ho Australia iha governu konstitusional dahuluk, maibé nia kestiona no husu katak akordu foun ba tratadu tasi Timor ne’e lahatene lider sira iha hotu laran ka la’e.

“Na’i ulun sira, lider istoriku uluk sira, ida uluk ne’e hotu – hotu rame – rame. Balun asina, balun hamrik iha kotuk. Agora halo oinsá? Ne’e mak ita tenke husu ba malu hodi ko’alia hatan ba malu ba interese ema hotu nian,” deklara deputadu Bianco iha Parlamentu Nasionál, Dili Kuarta (17/07).

Deputadu Bianco seidauk remata nia deklarasaun, hetan kedas atake kontra (counter attack) husi Xefe negosiador ba Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmão katak nia sempre husu bebeik atu halo dialogu, maibé parte FRETILIN mak la hatudu politika laran di’ak nia.

“Dalaruma ita boot ezije atu lider sira tur hamutuk. Ha’u bolu ita boot sira, konvida ita boot sira atu ba CCD (Centro Convenção Dili) dehan katak ha’u halo pre-kampaña eleitoral. Imi halo tiha, imi halo tiha opozisaun hanesan ne’e ha’u mak tenke ba rei imi nia kidung. Deskulpa!,” deklara Xanana ho hirus tebes no hakilar lian maka’as.

“Ha’u laiha Facebook. Ema hatudu dehan ne’e halo teatru boot ida, ne’e buka oin. Ha’u nonok de’it. Agora ita boot mai temi bebeik, temi bebeik katak lider sira tenke hamutuk. Agora ha’u mak tenke ba hakruk? Deskulpa!”.

Comment

PD Afavór Ba TFM

July 17, 2019

Tempotimor (Dili): Bankada Demokrátika iha Parlamentu Nasionál (PN) promete sei fó votus afavór ba ratifikasaun Tratadu Fronteira Marítima (TFM) liuhusi proposta lei haat ne'ebé durante loron rua (16-17 Jullu 2019) aprezenta iha PN. 

"Ami nia votu mak ne'e. Ba buat ne'ebé partikular ne'e ita sei deskute. Mas ba povu tomak ninian ne'e, ita nunka se bele deskute," hatete Prezidente Bankada PD, António da Conceição iha PN, Kuarta (17/07/2019). 

Deputadu ne'e dehan, partidu eziste atu defende interese ema barak nian, la'ós grupu balun nian. 

"Se ha'u mak hari'i partidu ida, hodi hanoin de'it ba grupu, ha'u mós husu ba povu lalika vota ba ami. Maibé, ami fó ami nia votus afavór tanba kestaun ida ne'ebé mak ko'alia kona-ba fronteira marítima ne'e la'os interese grupu nian. Ne'e problema povu ida ne'e nian no sira ne'ebé aban bainrua sei moris mai nian. Ne'ebé ita lalika deskute buat ne'e," António hatete. 

Tuir deputadu ne'e, maske leis hirak ne'e imposivel atu deskute hotu iha loron rua nia laran, maibé importante haree ba prinsipiu jerais lei ne'e, atu benefisia ba se.

Comment

Tempotimor (Dili): I Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina katak la lójika bainhira bankada FRETILIN vota kontra proposta revizaun lei atividades petrolíferas.  

"Buat ne’e atu garante ba kompaña operadór ne'ebé halo hela operasaun iha kampu Bayu Undan no ba futuru, karik sira halo operasaun iha kampu Greater Sunrise depois de asina tratadu fronteira marítima. Prosesu ne'e, ajusta de'it husi akordu sira ne'ebé hala'o ona husi akordu CMATS nian," dehan Maria Angelina iha Parlamentu Nasionál, Tersa (16/07/2019).

Nia afirma, provizaun maioria ne'ebé foti hodi ajusta iha proposta de lei hirak ne'e, foti husi Tratadu Tasi Timor nian. 

"Tratadu Tasi Timor, momentu ne'ebé uluk governu FRETILIN ukun, sira mak halo tratadu ida ne'e. Agora, ita foti husi tratadu Tasi Timor ninia provizaun sira, hodi ajusta de'it ba Tratadu Fronteira Marítima, tuir esplikasaun ne'ebé ohin hato'o," dehan Maria. 

Tan ne’e, la lójika bainhira FRETILIN vota kontra ba proposta de lei ne'e. "Sira vota afavór iha fronteira maritime, maibé sira vota kontra ba iha proposta de lei ne'e, ba ha'u laiha lójika. Tanba, buat rua ne'e iha integradu ba malu. Ne'ebé, laiha ida mak ketak husi ida," Maria esplika.

Nia afirma, TL define fronteira marítima ne'e hodi define soberania TL nian. Maibé, TL mós define independensia ekonomia ne'ebé TL sei iha. "Proposta de lei hirak ne'e, atu asegura no salva guarda iha futuru no ita sei iha garantia ba independensia ekonomia ne'ebé define iha fronteira marítima ida ne'e. 

Tuir Maria Angelina, akordu ida uluk kona ba 10% ba Australia ne'e TL hakarak 100% mai hotu TL. Entaun prevé ida ne'e iha proposta lei sira la'os iha fronteira marítima.

"Partidu FRETILIN mak uluk deklara kona-ba ukun rasik aan. Soberania nasaun ida ne'e nian. Ne'ebé ita ukun aan ne'e la'os hetan Bandeira de'it, Hinu Nasionál, la'ós iha de'it nasaun ida RDTL ne'e no lingua. Maibé, ita ukun aan ne'e ekonomikamente ita mós ukun aan," dehan Angelina.

Comment

Tempotimor (Dili) - Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL) ho Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL) asina Memorandum of Understanding (MoU) hodi servisu hamutuk di'ak liután, nu'udar instituisaun ne'ebé Timor-oan rasik hari'i.

Comment

Tempotimor (Dili) - Xefe Negosiador Prinsipal Fronteira Maritina, Xanana Gusmao triste mas lahakfodak ho FRETILIN nia pozisaun ne'ebé hatete uluk, molok atu vota kontra ba proposta revizaun lei atividades petrolíferas, ne'ebé VIII Governu haruka ona ba Parlamentu Nasionál.

Comment

Tempotimor (Dili) – Prosesu luta ba soberanea tasi nian besik atu atinje ona, maibé sakrifika Timor – Leste tenke lakon osan hamutuk milliaun $US 5 kada fulan, tanba akordu Fronteira Maritima (FM) ne’ebé governu Dili no Canbera asina iha tinan 2018 iha kuatel jeral Organizasaun Nasões Unidas (ONU) seidauk hetan ratifikasaun hosi parlementu nasaun rua nian. 

Comment

BY Sally Rummery

Tempotimor (Sally DILI)The commander of FALINTAL Forza Defesa of Timor-Leste (F-FDTL), Major General Lere Anan Timur, has called for sanctions to be made against three prominent Timorese martial arts groups, calling them ‘remnants of the Indonesian occupation’.

In a meeting with the President of Timor-Leste, Francisco Guterres, Timur discussed the need for sanctions to be put in place, saying violence between the groups had created ongoing instability since Timor-Leste’s declaration of independence, 20 years ago.

According to Timur, martial arts groups, Persaudaraan setia HatiTerate (PSHT), Kera Sakti Association (IKS) and Klibur Oan Rai Klaran (KORK), were established during colonial times and represent a loss of morality for the nation. 

The practise of martial arts was prohibited by Xanana Gusmao’s government, in 2013, after gang violence saw 12 people killed and over 200 injured in only two years.

Since then, Timur says that the only difference is that gang violence is now recognized as ‘organised crime’.

“Recently we have seen the gang violence in Leorema. Two people were killed and three injured. Thirteen houses were burnt down”.

Timor-Leste’s 2018 election saw most political parties promising to re-legalise martial arts as part of their campaigns.

Timur argued in his meeting with President Guterres, that there is no means for gang violence stemming from martial arts groups.

“There is no need to be killing one another. We are not at war anymore”.

He says talk of re-legalising these groups is senseless.

“I never talk about reactivating these groups because martial arts groups are not Timorese. They have always been Indonesian. This violence is a continuation of Indonesia’s occupation of Timor-Leste”.

Comment

Tempotimor (Dili) Bankada Frente Revolucionário Timor Leste Independente (Fretilin) sei vota kontra tentativas sira ne'ebé atu lori Timor Leste ba ukun ho ditadura.

Comment

Tempotimor (Dili): Xefe negosiadór prinsipal Fronteira Marítima, Xanana Gusmão rekoñese, loron 30 Agostu nu'udar loron istóriku ba Timor-Leste no Australia.

Comment

Tempotimor (Dili) - Core Group Transparency (CGT), Segunda (15/07/2019) aprezenta sira nia deskobrementu peskiza, relasiona ho projetu hanesan Tasi Mane ba Prezidente Repúblika.

Comment

Darwin_Optic

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter