Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) - Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos hatete, Tribunál haruka prosesu ba Ministériu Públiku, hasoru pesoál ne'ebé iha indísiu fahe dokumentu pedidu Prezidente Repúblika nian iha média sosiál (medsos).

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo deside hodi fó liberdade ba prizioneiru na'in rua (2) no hamenus pena prizaun ba prizioneiru na'in neen (6) seluk.

Liu husi komunikadu imprensa ne'ebé Tempotimor.com asesu hatete, PR Lu Olo ezerse ninia kompeténsia konstitusionál hodi fó  indultu totál ka livre no parsiál ka hamenus pena prizaun ba prizoneiru na’in 8 iha loron komemorasaun Proklamasaun Independénsia  ba dala 44 ne'ebé monu iha 28 Novembru, aban.

"Liuhusi Dekretu Prezidente Repúblika númeru  51/2019, 52/2019, 53/2019, 54/2019, 55/2019, 56/2019,  57/2019, iha loron 27 fulan Novembru,  Xefe Estadu uza nia kompeténsia eskluziva, hafoin rona Governu, fó indultu totál ba Juliana Vidigal da Silva no Amancio Lopes  no  parsial ba prizioneiru hodi hamenus pena fulan 6 ba Donato Fernandes,  Ercio da Conceição no João Miguel Arcanjo do Rego Correia Matos, tinan 1 ba Etelvino Costa Saldanha no tinan 2 ba Zeferino da Silva Soares no Marcelo Soares," informa komukadu husi Palasiu Prezidensial, Kuarta (27/11/19)

Tuir artigu 85, alinea 1 husi Konstituisaun Repúblika hateten katak Prezidente Repúblika de’it mak bele fó indultu ka hamenus kastigu, hafoin rona Governu ne’ebé konjuga ho artigu 3 no 4 Lei númeru 5/2016, 25 Maiu.

"Definisaun saida mak indultu no hamenus kastigu haktuir iha Kódigu Penál ne’ebé aprova ho Dekretu Lei númeru 19/2009 no Lei númeru 15/2016 mak regula kondisaun no prosedimentu atu fó indultu ka hamenus kastigu. Prezidente Repúblika halo nia kompeténsia tuir de’it lei haruka," afirma komunikadu ne'e.

Entretantu, Dekretu Prezidente hirak ne'e sei tama iha vigor iha 28 Novembru 2019.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus Amarál hato'o ninia dúvida ba desizaun ne'ebé Tribunál Rekursu (TR) hasai, kona-ba Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) no Lei Fundu Petrolífeiru (LFP) ne'ebé tuir TR artigu balun konstitusionál no artigu balun inkonstituisonal.

"Sim. Dekretu rua ne'ebé Prezidente Repúblika haruka ba Tribunál Rekursu haruka ona notifikasaun mai Parlamentu Nasionál  iha Sesta (15/11/19) no tribunál deklara ba alterasaun Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) artigu 22, laiha inkonstituisionalidade. Maibé, iha de'it alterasaun Lei Fundu Petrolífeiru (LFP), ba habitasaun artigu 15a númeru 2 ne'ebé tribunál deklara konstituisionál. Maibé iha númeru 3 mak tribunál deklara inkonstitusionalidade,” informa PPN ba jornalista iha PN, Tersa (19/11/19).

Nia dehan, PN simu ona notifikasaun. Nune'e, nia parte hein de'it desizaun husi Prezidente Repúblika nian kona-ba dekretu lei rua ne'e.

Tuir PPN, iha notifikasaun nia laran dalaruma desizaun la hanesan ida uluk, bele seluk fali. Tan ne'e, nia parte konsidera inkonsisténsia ba desizaun sira.

Tempotimor (Dili) – Presidente Tribunal Rekursu, Deolindo dos Santos deklara, Ministériu  Justisa mak iha kompetensia tomak atu bele foti desizaun ba rekrutamentu juiz, wainhira númeru juiz la to'o hodi atende kazu sira iha tribunál.

Servisu iha nasaun ida ho juiz nain 30 resin de'it ne'e, la fasil. Signifika katak juiz sira sei menus. Solusaun mak esforsu hodi buka no rekruta tan juiz foun, observasista foun no funsionáriu foun.

“Kona-ba juiz, ha'u rasik halo pedidu ba Ministru Justisa para atu bele loke konkursu ba formasaun juiz sira nian. Ha'u hato'o ida ne'e, dala rua ona no dezisaun iha ministru nia liman, hodi deside," dehan Deolindo iha Palásiu Prezidensiál Bairru-pite, hafoin halo enkontru ho Prezidente Repúblika, Segunda (18/11/19).

Tuir Deolindo, konsellu subtitutu ona juiz na'in tolu ba tribunal, ne'e para atu taka kuandu bainhira juiz nain haat ne'e iha impedimentu ruma ou auzensia ba liur, ne'ebé labele kompleta desizaun koletiva.

Kona-ba observasista ne'e rekruta hotu ona atu prenxe servisu no iha nain haat mak sei pendente hela. Tribunál mós, tuir Deolindo, sei halo rekrutamentu funsionáriu balun. Tanba sei loke tan  diresaun tezouru tanbá alende prosesu bain-bain, ko'alia mós kona-ba kustu nian.

PTR hato'o mós ba PR kona-ba difikuldade balun hanesan rezidensia ba juiz sira nian iha Baucau, Oekusi no Suai.

Troka Juiz Guilermino

Alende ne'e, to'o agora Tribunál Rekursu mós seidauk foti dezisaun hodi bele nomeia ema atu troka matebian juiz Guilermino da Silva nia fatin.

"Guilermino nia fatin ami seidauk deskute iha konsellu, tanba ne'e konsiderasaun ne'ebé importante tebes," dehan Deolindo.

Nia esplika, mudansa juiz ne'e fó implikasaun ba servisu no depois juiz balun formasaun iha liur hela entaun seidauk deside atu bele identifika se mak bele subtitui ba Guilermino nia fatin nian.

"Ami sei hare'e katak bainhira nomeia hela ida atu subtitui permanente, entaun nia labele envolve iha servisu seluk. Ita labele taka ko’ak ida ne'e no loke fali ko’ak seluk. Ida ne'e mak labele," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Iha posibilidade, Partidu Congreso Nacional Reconstrução Timorense (CNRT), lori Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo ba tribunál. Tanba, viola membru Governu indijitadu na'in sia (9), nia direitu umanus.

"Desizaun Prezidente Repúblika nian ne'e foti tuir kompeténsia. Mas, kompeténsia ida ne'ebé bele kontrária ho konstituisaun, tanba direitu umanus. Ne'e, ema nia direitu. Ha'u tau ita boot iha ne'ebá, dehan ha'u la gosta o, ha'u hasai tiha o, nusa!" dehan Prezidente Bankada CNRT, Duarte Nunes ba tempotimor.com iha Parlamentu Nasionál (PN), Sesta (25/10/19).

Nia esplika, nu'udar nasaun ida, Timor-Leste mós iha tribunál. “Kuandu ema ne'e ita la satisfeitu, tanba direitu internasionál mós proteje ita, ne'ebé bele (ba tribunál)," dehan Duarte.

Duarte afirma, bainhira atu lori ba tribunál, presiza rona mós husi membru Governu indijitadu sira ne'ebé Prezidente Repúblika la fó pose. Nia dehan, tanba ema sira ne'e mak iha direitu.

Tempotimor (Dili) – Maski hetan absolve iha Tribunál Munisípiu Dili, kazu Vera Carvalho Martins agora iha ona rekursu no hein dezisaun husi Tribunál Rekursu.

"Kazu kona-ba Vera, ami análiza tiha desizaun husi tribunál nian ne'e, ami underline katak desizaun primeira instánsia ladún iha razaun. Ita boot sira (jornalista) hatene, vítima ne'e oho iha loron 3 jullu 2018, depois 12 Setembru mak foin hetan mate isin," dehan Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Segunda (07/10/19).

Tuir PJR, vítima ne'e mate kleur ona, oinsá mak tribunál husu raan sira iha karta no halo teste DNA.

"Oinsa mak tribunal husu fali ninia vistidu ka raan sira ne'e iha kareta? Oinsá mak bele halo teste DNA? Iha provas indikasaun barak iha hela laran. Entaun, halo tiha nia rekursu ba kazu ida ne'e. Agora ita hein desizaun husi Tribunál Rekursu," tenik José Ximenes.

Alende ne'e, tribunál mós halo ona rekursu ba kazu kontentór sira ne'ebé hetan médida kuosaun husi Tribunál Munisípiu Dili iha loron 2 abril 2019.

"Ita mós halo rekursu ba kazu kontentór sia (9). Tanba tribunál mós absolve," dehan PJR ne'e.

Tuir José, kontentór hirak ne'e tama iha Timor-Leste husi Singapura, la ba Jakarta.

“Ita boot sira (jornalista) hatene, bainhira akompaña direta julgamentu aberta katak, ema ne'ebé importa mai Timor-Leste. Arguidu ne'ebé halai lakon ne'e ita selu Rp 150 juta," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak lamenta no sente triste ho notísia kona-ba falesimentu eis-Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Dr. Guilhermino da Silva, ne’ebé hakotu nia iis iha loron 3 fulan Outubru tinan 2019.

"Ha’u lamenta no sente triste wainhira hatene katak eis-Prezidente Tribunál Rekursu husik ona mundu ida ne’e.  Dr. Guilhermino da Silva nu’udar ema ida ne’ebé ha’u koñese di’ak, ema ida ne’ebé haraik-an no dedika-an tomak ba dezenvolvimentu setor justisa nian. Wainhira ha’u sei Prezidente Repúblika, ami rua sempre hasoru malu beibeik iha Palásiu Prezidente hodi troka hanoin no ideias kona-ba setór justisa ita-nia nasaun nian.  Maibé labele kontinua nia mandatu to’o hotu tanba sofre moras i nia hato’o mai ha’u ninia pedidu rezignasaun i ha’u aseita, hodi nune’e nia bele foka nia-an tomak ba tratamentu saúde. Infelizmente, Maromak nia planu oin seluk, nia husik ona mundu ida ne’e," dehan PM Taur Matan Ruak bainhira rona notisia treste ne'e,  Sesta (04/10/19).

Ho espresaun fuan moras ne'e, PM lori governu daualu nian naran hato'o sentidu kondolénsia ba familia no familia justisa.

"Aproveita tempu susar ne’e, hodi  VIII Governu Konstitusionál nia naran no iha ha’u nia naran rasik, ha’u hakarak hato’o sentidus pézames no kondolénsias ba família enlutada i ita hotu harohan ba Na’i Maromak atu fó fatin rohan la’ek ba nia iha Reinu Laleha," tenik Taur Matan Ruak, Primeiru-Ministru. 

Eis Prezidente Tribunál Rekursu, Dr. Guilhermino da Silva simu pose hosi eis Prezidente Repúblika, atual Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha loron 3  fulan Marsu  tinan 2014. Maibé, tanba kestaun saúde, iha loron 26 fulan Abril 2017, matebian hatama  nia pedidu rezignasaun no Prezidente Repúblika simu nia karta rezignasaun hodi nomeia filafali Dr. Deolindo dos Santos ba nia susesor.

Tempotimor (Dili) – Planu prioridade ne'ebé parte tribunais aprezenta ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, atu haree kondisoens tribunál. Inklui mós atu harii rezidénsia 13 ba juis sira iha Oe-cuse (2), Suai (6) no Baukau (7).

"Presiza halo konstrusaun rezidénsia ba juis iha munisípiu sira hanesan Baukau, Suai no Oe-cuse. Tanba juis maioria la hela iha ne'ebá. Maibé sira hela iha Dili mak ba hala'o servisu iha ne'ebá. Nune'e, presiza kria rezidénsia di'ak ba sira atu bele hala'o servisu ho diak," esplika Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo do Santos iha Palásiu Governu, Kuarta (02/10/19).

Deolindo subliña, iha Oe-cuse atu halo reabilitasaun ba rezidénsia atuál no atu harii foun tan rezidénsia rua(2), Suai iha ona fatin atu harii rezidénsia minimu neen (6) ba juis sira no iha Baukau atu halo rezidénsia hitu (7). Tanba, daudaun ne'e juis sira kolokadu iha ne'ebá nain hitu.

Deolindo dehan, iha mós planu balun atu harii tan tribunál iha Dili, Suai no Baukau. "Tanba ita haree tribunál sira uluk ne'e la sufisiente," nia dehan.

"Iha planu prioridade hirak ne'e, mak ha'u mai ko'alia ho Primeiru Ministru. Nune'e  hetan kedas rezultadu pozitivu husi Primeru Ministru Taur Matan Ruak," tenik Deolindo.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo Dos Santos konsidera, asaun ne'ebé eis Komandante ein Xefi FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão halo iha Kaitehu, Munisípiu Likisa, semana liubá, la devia akontese.

"Buat ne'e la devia akontese, kuandu bainhira kompriende regra prosesu penál. Tanba, tribunál  seidauk foti desizaun ruma ne'ebé hapara obra estadu nian. Desizaun mak sai ne'e, entre privadu na'in rua. Tanba ne'e, mak tuir loloos buat ne'e la akontese bainhira ita hakarak kumpri regra permite prosesuál ne'ebé iha," hatete PTR Deolindo iha Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Segunda (16/09/19).

Nia dehan, tribunál la ba harii lutu hodi taka obra estadu nian. "Tribunál la ba harii took lutu taka dalan iha ne'ebá ita boot sira (jornalista, red.). Tribunál la ba harii taka dalan ba obra ne'e. Tribunál  ba tau sinál iha ne'ebá,  katak rai ida ne'e agora atu restitusi ba ida ne'e. Tribunál sira la ba baku ai iha ne'ebá. Agora, taka dalan tomak ne'e tribunál la halo ida," Deolindo afirma.

Alende ne'e, lider karismatiku Xanana Gusmão dehan katak tribunál mak taka obra estadu nian. "Bainhira tribunál haruka taka, ha'u mak ne'e. Servisu fali. Tribunal hakarak mai kaer ha'u, ha'u prontu ba kadeia," deklara Xanana Gusmão iha Kaitehu, Tersa (10/09/19).

Tempotimor (Dili) – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos, Segunda (26/08/19) sorumutu ho Prezidente Repúblika (PR). Iha sorumalu ne'e, PTR relata servisu Tribunál Rekursu nian ba Prezidente Francisco Guterres Lú Olo.

Page 8 of 9
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter