Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) Arão Noé de Jesus da Costa Amarál konsidera, akontesimentu ema sivíl ho motor ne'ebé bele tama iha área kampu aviasaun Internasionál Nicolau Lobato, nuudar problema boot ba Timor-Leste.

“Akontesimentu ne'e fó duvidas boot ba estranjeiru sira atu mai vizita Timor-Leste,” PPN hatete iha Parlamentu Nasionál, Tersa (15/10/19).

Nia dehan, loloos akontesimentu ne'e, labele akontese. Tanba, nia impaktu boot ba ema atus resin ne'ebé iha hela aviaun laran.

"Asuntu la'ós atu investiga dei't suspeitu. Maibé, investiga mós ema ida fó autorizasaun bele tama iha fatin ne'ebá. No tama husi ne'ebé?" PPN ne'e afirma.

Arão husu ba Ministru Interiór para bele fó atensaun no investiga seguransa sira iha aeroportu. Tanba saida mak husik joven ne'e, tama to'o iha área ne'ebé loloos nia labele tama no perigozu.

"Akontesimentu ne'e sai problema boot ba nasaun Timor-Leste. Satán ita nia kampu aviasaun ne'e internasionál.  La'ós aviaun iha timor dei't mak semo iha ne'ebá," esplika Arão.

Ba relasaun internasionál, tuir PPN, akontesimentu ne'e grave tebes. Tanba, halo ona duvidas boot  ba estranjeiru atu tama mai Timor-Leste, bainhira iha situasaun sira hanesan ne'e.

PPN ne'e subliña, tenke foti sansaun ba joven ne'ebe tama ba kampu aviazaun no investiga seguransa iha fatin ne'ebá. Nia dehan, seguransa sira tenke responsabiliza para iha future, labele akontese tan.

"Ba jestaun sira iha aeroportu, responsabiliza ba akontesimentu ne'e. Frakeza iha liña seguransa nian entaun presiza haforsa. Se lae duvidas ba estranjeiru sira atu mai vizita nasaun Timor-Leste," tenik PPN.

Tempotimor (Dili) – Kazal Timoroan na'in rua, ne'ebé lori droga tama iha fronteira Indonézia iha ona prizaun preventiva.

"Informasaun ne'ebé iha mak ita nia ema na'in rua, ne'ebé detein iha sela Polísia Indonézia agora sira nia estatutu muda ona ba prizaun preventive. Entaun ita hein prosesu tuir mai," dehan Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Segunda (07/10/19).

"Atu hateten katak ema sira ne'e arguidu. Se mak bele tau matan, mak Governu. Governu bele haree tanba arguidu sira eskolla ona advogadu, maibé Governu mós bele haree posibilidade saida mak bele halo hodi tulun sidadaun ne'ebé mak komete krime iha estranjéiru," PJR informa.

Tuir PJR ne'e, matéria ba kazal na'in rua ne'e responsabilidade Governu nian, hodi servisu hamutuk ho embaixadór Timor-Leste nian iha Indonézia, hodi akompaña prosesu. Tanba Prokuradór Jerál nia servisu mak oinsá atu buka dalan, para bele buka solusaun hamutuk entre nasaun rua ne'e.

Alende ne'e, arguidu sira ne'ebé oho Timoroan ida iha Yogyakarta, na'in tolu agora iha ona prizaun preventiva.

"Ema ne'ebé oho maluk Timoroan ida (João Bosco) iha Yogyakarta, dadaun ne'e na'in tolu iha ona prizaun preventiva, balun mai tiha iha Timor, filafali ba depois parte seguransa sira kaer kuaze na'in tolu, ne'ebé iha ona prizaun preventiva," tenik PJR.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) interino, Filomeno de Jesus Paixão afirma, funsionáriu Polísia Imigrasaun nain 30, tenke fila ba funsionáriu reguler hanesan membru Polísia baibain. Tanba, servisu Polísia Imigrasaun, tuir dalan legál, presiza halo rotasaun.

"Servisu, kuandu tinan rua ou tolu ona presiza halo rotasaun. Tanba, iha fronteira ne'e la'ós hanesan ita nia uma lisan, para hela iha ne'ebá kleur. Se lae, orsida lisan aat mosu fali iha ne'ebá. Tanba ne'e, presiza troka husi ulun to'o ain," afirma Filomeno iha Palásiu Governu, Kuarta (02/10/19).

Nia dehan, funsionáriu Polísia Imigrasaun nain 30 iha fronteira ne'e, fila mai la'ós tanba de'it irregularidade. Maibé tanba presiza hala'o rotasaun servisu.

"Iha parte seluk, Lei mós la fó admite para funsionáriu Polísia hela iha imigrasaun fronteira permanente. Tanba ne'e, presiza troka," Paixão esplika.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, lamenta ho atetude juventude ne'ebé la respeita malu, hodi halakon maluk seluk nia vida.

"Ita lamenta ida ne'ebé mate. Ita hein katak aban bainrua labele akontese-tan. Buat hotu ne'ebé halo ho insisiativa no respeita ba malu, labele provoka malu, tanba vida ida lakon ne'e, vida ne'ebé falta. Tanba ne'e lamenta teb-tebes," tenik Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-pite, Kinta (26/09/19).

Xefe Governu ne'e mós afirma katak,  kazu ne'e kriminál entaun justisa mak sei la'o.

"Kazu ne'e kriminál ne'ebé prosesu justisa mak la'o iha kualker forma. Maibé, situasaun kontroladu iha tempu ne'ebá tanba ita nia Polísia Nasionál Timor-Leste halo servisu di'ak. Nune'e, situasaun kontroladu no ema hotu la'o hanesan bai-bain," dehan PM Taur.

PM mós ilojia ba servisu Polísia Nasionál Timor-Leste ne'ebé hala'o servisu di'ak no lalais hodi rezolve situasaun hodi labele hada'et tan iha fatin seluk.

Lamenta Beibeik

Iha fatin seluk, Domingos da Cunha, komunidade Comoro ba tempotimor.com hatete, Governu presiza buka solusaun ne'ebé klaru kona-ba problema hanesan ne'e.

“Governu presiza buka solusaun, para bele hakotu no minimiza buat hirak ne'e. La'ós hotu de'it ho estetementu lamentasaun beibeik,” afirma Domingos, iha loja Lider nia oin, Kinta (26/09/19).

Alende ne'e, Domingos mós kestiona ho servisu PNTL nian, ne'ebé tuir nia, sei dook husi profesionalismu. Nia fó ezemplu kazu Ai-mutin ne'ebé nia dehan to'o agora seidauk kaer autór ne'ebé oho vitima iha konfrontu ida akontese iha Segunda (23/09/19) liubá ne'e.

“Ida polísia kaer mak autór ne'ebé inklui mós iha konfrontasaun ne'e. Maibé, se mak oho vitima ne'ebé mate iha momentu akontesementu ne'e, to'o agora públiku lahatene,” nia dehan tan.   

Tempotimor.com nota katak iha inisiu tinan ida ne'e de'it, mosu konfrontasaun ne'ebé inkliña arte marsiais iha Munisípiu Baucau (dala 2) nia rezultadu hamate no hakanek ema balun no estraga sasán. Iha Munisípiu Likisa, na'in 2 mate no lubuk ida kanek, estraga uma barak no ema liu 100 sai refujiadu. Iha Kapitál Dili ataka malu iha Beto, Comoro no ikus liu ataka malu, Segunda (23/09/19) iha área Ai-mutin ne'ebé rezultadu na'in 1 mate no na'in 2 kanek todan.

Tempotimor (Dili) – Ministru Interiór (MI) Interinu, Filomeno da Paixão de Jesus hamutuk ho komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) deskute kona-ba kondisaun no prioridade PNTL nian iha Governu daualu.

"Enkontru ne'e, atu fó hanoin ba malu atu hadi'a disiplina, hirarkia no prosedimentu seluk tan atu haforsa servisu Polísia ba oin di'ak liután. Ko'alia mós kona-ba polítika Governu primária ba iha Polísia Komunitária,” tenik Ministru Interiór Interino ne'e iha Quartel Jerál PNTL, Kaikoli, Kinta (26/09/19).

Governante ne'e afirma,  liuhosi diskusaun ne'e, ba futuru mak iha fallansu no ema seluk kestiona entaun presiza hadi'a.

MI afirma, ba futuru presiza halo revizaun ba estratéjiku ne'ebé mak PNTL iha, hodi bele kontrolu di'ak liután ba kazu sira.

"Ba futuru polítika Governu nian atu revé estratéjia PNTL nian para oinsá bele halo di'ak liután no bele iha dezibilidade ka kontrola di'ak liután, ba kazu sira ne'ebé akontese iha rai laran," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa nomós Ministru Interiór interino, Filomeno Paixão de Jesus deklara presiza hadi'a uluk uma laran PNTL, hafoin halo tan rekrutamentu ba membru foun PNTL.

"Halo rekrutamentu maibé uma laran mak seidauk hadi'a ka la hamoos ne'e sei la halo rekrutamentu. Kuandu la hadia-an, la disiplina, la kumpri direitus umanus, komandu kontrola la loos no la kumpri projetu estratéjiku ne'ebé fó sai ona, polísia tenke iha organizasaun, hierarkia no disiplina tuir militár. Enkuantu buat hirak ne'e la hadi'a, mak sei laiha rekrutamentu," dehan Filomeno Paixão iha Palásiu Governu, Kuarta (25/09/19).

Ministru ne'e afirma, rekrutamentu tinan oin laiha ne'e la signifika la rekruta ona. Maibé presiza hadi'a hotu lai frakeza ne'ebé uma PNTL nia laran, foin halo fali rekrutamentu.

Alende ne'e, Filomeno mós dehan krime barak akontese iha rai laran. La'ós tanba membru PNTL mak menus,  maibé kampu servisu mak laiha.

"Krime sira akontese iha rai laran ne'e la'ós tan polísia mak la to'o. Maibé, krime ne'ebé iha rai laran volume aas ne'e impaktu husi mós edukasaun, ekonomia, agrikultura, empregu sira ne'e laloos mak krimi akontese bei-beik," Paixão esplika.

ONU Prontu Apoiu PNTL  

September 24, 2019

Tempotimor (Dili) – Organizasoens Nasoes Unidas (ONU) iha Timor-Leste prontu nafatin apoiu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), tanba papél PNTL importante iha Timor-Leste.

"PNTL nia papél importante hodi garantia ba respeitu sidadaun sira nia direitu. Tanba kada nasaun hotu-hotu presiza instituisaun ne'ebé mak efikasia atu garantia paz, justisa no seguransa seriedade hodi fundamentál atu realiza dezenvolvimentu nasaun nian," hatete Reprezentante ONU iha Timor-Leste, Roy Trivedy iha Timor Plaza, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, Timoroan sira tenke apoiu PNTL atu fó seguransa ne'ebé funsiona ho di'ak.

"Ita boot sira nu'udar Timoroan halo esforsu tomak hodi apoiu PNTL, para  sai forsa ida ne'ebé funsiona ho di'ak. Tamba ne'e, ONU hola papél ida hodi apoiu ba PNTL iha parte ne'ebá ho posibilidade bele ajuda," Roy promote.

Nia mós afirma katak, iha dékada ikus mai ONU ajuda PNTL liuhosi área administrasaun logistika, administrasaun públika no jéneru direitus umanus.

Reprezentante ne'e subliña, ONU sei apoiu ba PNTL iha parte ne'ebé mak presiza. Tanba iha tinan lima ikus ne'e, reprezentante ONU iha Timor-Leste hamutuk ona ho PDHJ hodi fó treinamentu ba PNTL kona-ba respeita no protesaun direitus umanus.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus afirma, kazu Ai-mutin, Suku Comoro la inklui grupu arte-marsiais. Tanba, dadaun ne'e bandu arte-marsiais atu hala'o atividade. Nune'e, kazu refere nu'udar krime organizadu.

"Iha momentu ne'e, ema hotu ba missa no inagura gruta. Maibé, oinsá mak akontesimentu iha fali parte Ai-mutin nian. Ne'e ema hotu la espera,” Filomeno afirma, Tersa (24/09/19) iha salaun Suai Room, Timor Plaza, Dili.

Tuir Filomeno, ema barak dehan kazu ne'e Kolimau 2000 no arte-marsiais. “Ne'ebé ha'u ladún  hatene. Maibé, iha konfrontasaun ne'e Polísia tun halo kedas atuasaun," Filomeno esplika.

Entretantu, kazu refere entrega ona ba Ministériu Públiku depois ba tribunál. Nia dehan, parte seguransa buka tuir nafatin, suspeitu sira ne'ebe inklui iha kazu refere atu halo kapturasaun hotu.

"Kazu sira hanesan ne'e la'ós arte-marsiais. Maibé, grupu organizadu kriminozu ka asasinu atu mai halo destabilizasaun iha Timor-Leste. Maibé, buat hirak ne'e identifika ona," hatete Filomeno.

Nia promote sei fó medidas rigorozu ba autor krime sira. “Tanba, aproximasaun agora foti ne'e laiha mudansa. Entaun, agora foti medidas seluk para bele muda situasaun,” nia afirma.

1 Mate, 1 Kanek Todan

Konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Segunda (23/09/19) ne'e rezulta joven 1 mate no 1 fali kanek todan.

“Joven ida mate, agora iha hela mortuáriu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), para submete ba autopsia. Ida fali kanek todan iha hela sala ICU-HNGV,” Euclides hatán ba perguntas tempotimor.com liuhosi liña telefone, Segunda (23/09/19) kalan.

Euclides dehan, kazu ne'e akontese bainhira grupu lubun boot arte-rituál ida fila husi selebrasaun misa inagurasaun Gruta Sagrado Coração de Jesus iha Taibesi, Dili. Grupu lubun boot ne'e liuhosi área Aimutin, besik fatin fa'an roupa obralan.

"To'o iha área Aimutin, dehan iha grupu ida mak sadik fali sira. Entaun sira tuun fali iha obralan nian ne'e baku fali ema. Ema mós halo auto-defeza ba nian an. Ne'ebé rezulta vitima ida mate fatin no ida kanek todan," dehan Euclides.

Xefi Suku Comoro, Eurico de Jesus ba jornalista katak vitima ne'ebé mate ne'e, la'ós populasaun husi área Aimutin. Nia deskonfia mai husi fatin seluk.

Membru PNTL 62, Komete VDU

September 24, 2019

Tempotimor (Dili) – Provedór Diretus Humanus no Justisa (PDHJ) nota, membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hamutuk 62, komete iha Violasaun Diretus Umanus (VDU) no Violasaun Boa Governasaun (VBG) durante 2018-2019.

"Dadus ein jerál  husi membru PNTL sira ne'ebé komete VDU no VBG husi tinan 2018 to'o 2019 hamutuk 62," relata Provedora PDHJ,  Jesuina M.  F. Gomes iha salaun Suai Room, Timor Plaza, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, tuir dadus iha tinan 2018 nian hamutuk 38 pesoas. Kompostu husi 35 pesoas mak komete Violasaun Direitus Umanus (VDU) no nain tolu komete Violasaun Boa Governasaun.

Kona-ba tipu violasaun, tuir Jesuina, violasaun direitus umanus, direitu ba liberdade, integridade no seguransa liga Taklu (Tratamentu at, Kruel no Dezumanu) hamutuk 31. Direitu asesu ba tribunál liga ba la investiga krime ho imparsiál, efetivu, efikas kompletu ka seriu hamutuk 2, direitu ba moris, liga ba ameasa oho 1.

“Liberdade Konxiensia, Relijiaun, Diskriminasaun laek, Direitu ba Liberdade liga ba Diskriminasaun bazeia ba Relijiaun no Kultu 1 no Violasaun ba Boa Governasaun mak hanesan sees husi poder liga ba uza funsaun públika no ilegalidade liga ba ilegalidade bazeia ba material hamutuk 3," nia informa.

Entretantu, dadus iha tinan 2019 kona-ba VDU no VBG hamutuk 24.

"Tipu Violasaun; Violasaun Direitus Umanus, Direitu ba Liberdade, Integridade no Seguransa liga Taklu (Tratamentu at, kruel no Dezumanu) hamutuk 21, Direitu ba Moris liga ba Ameasa oho 1, Direitu ba Propriedade, Interferensia Arbitraria no ema nia Propriedade Privadu 1 no Violasaun Boa Governasaun hanesan sees husi poder liga ba uza funsaun publika 1," Jesuina esplika.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Parlamentu Nasionál konsidera, konfrontasaun ne'ebé akontese iha Aimutin, Comoro, Segunda (23/09/19) ne'ebé rezulta joven nain rua mate, responsabilidade Governu nian.

"Juventude asaltu malu. Oho malu beibeik ne'e, tanba laiha kampu servisu. La'ós liga ba buat oioin. Tan ne'e Parlamentu Nasionál husu ba Governu daualu, para kria jestaun ho di'ak, para kria kampu servisu ba ita nia juventude sira, para sira mós bele partisipa iha dezenvolvimentu estadu," dehan Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Luis Roberto iha PN, Segunda (23/09/19).

Iha fatin hanesan, Prezidente Bankada Demokrátika Mariano Assanami Sabino katak,  konflitu mosu tanba ema la servisu.

"Konflitu ne'e kuaze ema la servisu, lanu. Ida ne'e problema kona-ba kampu servisu nian. Ita ko'alia kona-ba paz, estabilidade, dezenvolvimentu ekonomia, kampu servisu," dehan Assanami.

Assanami afirma, durante Timor-Leste ukun an, la dezenvolve sidadania. "Durante ne'e ita la dezenvolve sidadania. Tanba ne'e, mak ita nia dezenvolvimentu ba sidadania," afirma Assanami.

Tuir informasaun ne'ebé iha katak, iha maizumenus tuku 11.00 otl, Segunda (23/09/19) joventude sira asaltu malu iha parte Ai-mutin, ne'ebé rezulta joven na'in rua mate fatin.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter