Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Fokupers liuhosi karta ida ba Arsebispu Dom Virgilio do Carmo da Silva, husu atu igreja Katólika buka no tau matan ba labarik sira ne'ebé sai nu'udar vitima abuzu sexuál komitidu hosi eis-padre iha Oecusse.

Organizasaun suporta feto no labarik feto ne'ebé sai hanesan vitima violensia ne'e hateten, igreja presija rona vitima sira no ajuda sira hodi ko'alia kona-ba krime ne'ebé sira hasoru.

Iha fulan Fevereiru, tempotimor.com fó sai notisia kona-ba eis padre RD ne'ebé halo abuzu sexuál ba labarik feto sira iha fatin Orfonatu Topu Honis, ne'ebé nia rasik maka harii iha Kutet, Oecusse.

RD hetan kapturasaun iha fulan Abril no agora daudaun iha hela prosesu investigasaun. Agora dadaun RD hela iha rezidénsia Kongregasaun SVD iha Maliana.

Tuir Fokupers, parte igreja Katólika hatene didi'ak katak tinan barak akontese abuzu sexuál iha fatin orfonatu, no tinan kotuk Vaticano hasai kriminozu ne’e nu'udar amu-lulik, bainhira nia konfesa ba autoridade igreja katak nia sala duni.

Fokupers husu ba Arsebispu, hodi vizita fatin orfonatu iha Oecusse ne'e, hodi hatudu nia solidariedade ba labarik sira iha fatin ne’e. “Parte kriminozu ida ne'ebé abuza nia poder nu'udar amu-lulik hodi viola labarik feto sira nia isin nune’e igreja tenki hatudu ba komunidade tomak no populasaun Katólika sira, liuliu vitima sira, katak igreja la tolera hahalok ida ne’e no sei suporta vitima sira.

ONG ida ne’e fiar katak, igreja presiza esforsu maka'as hodi  haruka mensajen ida katak sira suporta labarik sira ida ne'ebé agora daudaun no uluk moris iha orfonatu. Tanba labarik no feto klosan sira ne’e iha potensia atu sai nu'udar vitima ba abuzu sexuál. Tuir Fokupers katak igreja presiza hateten ba vitima sira ‘Imi bele ko'alia sai. Labele tauk. Ami iha ne’e atu suporta imi’.

Fokupers fiar katak suporta ida ne’e reprezenta etapa importante ida hodi hatudu katak igreja seriu hodi garante proseu justisa ba kazu ida ne’e.

Tempotimor (Dili) – Planu prioridade ne'ebé parte tribunais aprezenta ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, atu haree kondisoens tribunál. Inklui mós atu harii rezidénsia 13 ba juis sira iha Oe-cuse (2), Suai (6) no Baukau (7).

"Presiza halo konstrusaun rezidénsia ba juis iha munisípiu sira hanesan Baukau, Suai no Oe-cuse. Tanba juis maioria la hela iha ne'ebá. Maibé sira hela iha Dili mak ba hala'o servisu iha ne'ebá. Nune'e, presiza kria rezidénsia di'ak ba sira atu bele hala'o servisu ho diak," esplika Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo do Santos iha Palásiu Governu, Kuarta (02/10/19).

Deolindo subliña, iha Oe-cuse atu halo reabilitasaun ba rezidénsia atuál no atu harii foun tan rezidénsia rua(2), Suai iha ona fatin atu harii rezidénsia minimu neen (6) ba juis sira no iha Baukau atu halo rezidénsia hitu (7). Tanba, daudaun ne'e juis sira kolokadu iha ne'ebá nain hitu.

Deolindo dehan, iha mós planu balun atu harii tan tribunál iha Dili, Suai no Baukau. "Tanba ita haree tribunál sira uluk ne'e la sufisiente," nia dehan.

"Iha planu prioridade hirak ne'e, mak ha'u mai ko'alia ho Primeiru Ministru. Nune'e  hetan kedas rezultadu pozitivu husi Primeru Ministru Taur Matan Ruak," tenik Deolindo.

Tempotimor (Dili) – Promesa Ministru Justisa (MJ) atu ‘fakar sai’ mafia rai, hamosu komentariu oioin husi públiku.   

Program Officer ASIA Justice and Rights (AJAR), Inocencio Xavier husu ba Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa atu labele kampañia de'it liafuan iha públiku. Maibé, tenke hatudu duni rezultadu husi ninia lia fuan para sosiedade hotu hatene.

"Hein katak Ministru Manuel Cárceres fakar sai mafia sira ne'e. Ami konsidera iha interese boot duni atu servisu ba kombate mafia nian. Se la konsege mak ami sei kestiona deklarasaun ne'e," tenik Inocencio iha edifisiu AJAR, Farol, Dili, Tersa (01/10/19).

Ministru Manuel Cárceres, tuir Inocencio, nu'udar ministru ne'ebé kualidade iha justisa. Nune'e, sosiedade hotu hakarak haree rezultadu husi deklarasaun ne'e.

Sei nia rezultadu iha duni, tuir Inocencio, entaun primeira vez iha ministru ida husi Governu daualu ne'ebé brani no firme iha nia desizaun atu kombate mafia sira. Maibé, deklarasaun ne'e rasik tama ona ba fulan foun.

AJAR mós husu, para MJ labele servisu mesak. Presiza ekipa konjunta ida atu bele asegura, hodi identifika katak iha duni mafia ba rai.

"Ami fó tan fulan ida ou rua atu hala'o servisu, hodi fó rezultadu ba Sosiedade hotu-hotu katak sese mak mafia iha desizaun Kaitehu no kazu sira iha Dili laran. Inklui, ema boot sira ne'ebé naran iha lista mafia nian," informa Inocencio.

Tempotimor (Dili) – Ministru Justisa (MJ), Manuel Cárceres da Costa, ninia deklarasaun loron Kinta (12/09/19) katak atu fakar sai mafia sira iha ninia ‘uma laran’ to'o agora la hatudu realidade. Públiku dehan, ministru ne'e la brani no kari de'it lia-bosok ba povu.

"Ha'u sei buka mafia sira ne'e. Ha'u brani buka mafia sira ne'e, no ha'u hatene. Ha'u book husi Terras Propriedades no ha'u sei duni sai sira hotu. Ha'u la tauk ema ida. Tanba públiku hatene katak Ministru Justisa mak sai Marino Interprise ninia broker," deklara MJ momentu ne'e iha edifísiu Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Dili.

Husi deklarasaun ne'ebé MJ lansa ne'e halo públiku iha konfiansa liután nu'udar ministru ne'ebé di'ak hodi lidera setór justisa. Maibé, ikus mai deklarasaun sira ne'e halo MJ hanesan la brani fakar sai mafia sira iha setór justisa.

Hatán ba jornalista, Sesta (27/09/19) iha Palásiu Governu, kona-ba se loos mak mafia iha ministériu ne'ebé nia tutela ba ne'e? Cárceres ho diplomatikamente hatete de'it dehan “to'o loron. To'o tempu ita boot sira hatene. Obrigadu."

Alende ne'e Parlamentu Nasional mós husu MJ atu esklarese kona-ba rai Kaitehu ne'e. Maibé, MJ kontinua taka ba públiku. Bainhira jornalista konfirma kona-ba ida ne'e ba MJ, MJ hatete de'it "ida ne'e ministru ho parlamentu. La'os ministru ho jornalista."

Tempotimor (Dili) – Provedora Provedor Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Jesuina M. F. Gomes katak, PDHJ sei sai uma na'in ba Semináriu Internasionál ba ema ho defisiénsia nian, ne'ebé sei realiza iha 22 Outubru tinan ida ne'e.

"PDHJ tinan ne'e, sai uma na'in ba enkontru tékniku no konferénsia anuál ba forum instituisionál direitus umanus iha Sudeste Aziátiku ne'ebé kompostu husi nasaun 6,  hanesan Indonézia, Malázia, Filipinas, Birmánia, Tailándia inklui Timor-Leste," dehan Provedora Jesuina M. F. Gomes iha Palásiu Governu, Sesta (27/09/19).

Provedora ne'e afirma, enkontru nivel tékniku ninian hala'o dala rua ona.  Nune'e, iha enkontru ne'e sei hala'o Semináriu Internasionál ida ne'ebé ho tema: Inkluzividade No Igualidade Ba Ema Ho Defisiénsia.

Provedora mós konvida Primeiru Ministru Taur Matan Ruak atu partisipa iha Semináriu Internasionál ne'ebé organiza husi PDHJ ne'e.

"Ami mai konvida sua exelénsia Primeiru Ministru para partisipa iha Konferénsia Internasionál ne'e, hodi partilla kona-ba esforsu saida mak Governu halo ona, liga ba konvensaun ratifikasaun ba direitu ema ho defisiénsia nian.  Tanba, husi nasaun neen ne'e, Timor-Leste de'it mak seidauk ratifika konvensaun ne'e," dehan Provedora Jesuina.

Hatan ba konvite ne'e, tuir Jesuina, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak katak, sei haree tempu. Bainhira PM la konsege partisipa, sei delega membru Governu balun atu partisipa iha Konferénsia Internasional ne'e.

ONU Prontu Apoiu PNTL  

September 24, 2019

Tempotimor (Dili) – Organizasoens Nasoes Unidas (ONU) iha Timor-Leste prontu nafatin apoiu Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), tanba papél PNTL importante iha Timor-Leste.

"PNTL nia papél importante hodi garantia ba respeitu sidadaun sira nia direitu. Tanba kada nasaun hotu-hotu presiza instituisaun ne'ebé mak efikasia atu garantia paz, justisa no seguransa seriedade hodi fundamentál atu realiza dezenvolvimentu nasaun nian," hatete Reprezentante ONU iha Timor-Leste, Roy Trivedy iha Timor Plaza, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, Timoroan sira tenke apoiu PNTL atu fó seguransa ne'ebé funsiona ho di'ak.

"Ita boot sira nu'udar Timoroan halo esforsu tomak hodi apoiu PNTL, para  sai forsa ida ne'ebé funsiona ho di'ak. Tamba ne'e, ONU hola papél ida hodi apoiu ba PNTL iha parte ne'ebá ho posibilidade bele ajuda," Roy promote.

Nia mós afirma katak, iha dékada ikus mai ONU ajuda PNTL liuhosi área administrasaun logistika, administrasaun públika no jéneru direitus umanus.

Reprezentante ne'e subliña, ONU sei apoiu ba PNTL iha parte ne'ebé mak presiza. Tanba iha tinan lima ikus ne'e, reprezentante ONU iha Timor-Leste hamutuk ona ho PDHJ hodi fó treinamentu ba PNTL kona-ba respeita no protesaun direitus umanus.

Membru PNTL 62, Komete VDU

September 24, 2019

Tempotimor (Dili) – Provedór Diretus Humanus no Justisa (PDHJ) nota, membru Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hamutuk 62, komete iha Violasaun Diretus Umanus (VDU) no Violasaun Boa Governasaun (VBG) durante 2018-2019.

"Dadus ein jerál  husi membru PNTL sira ne'ebé komete VDU no VBG husi tinan 2018 to'o 2019 hamutuk 62," relata Provedora PDHJ,  Jesuina M.  F. Gomes iha salaun Suai Room, Timor Plaza, Tersa (24/09/19).

Nia dehan, tuir dadus iha tinan 2018 nian hamutuk 38 pesoas. Kompostu husi 35 pesoas mak komete Violasaun Direitus Umanus (VDU) no nain tolu komete Violasaun Boa Governasaun.

Kona-ba tipu violasaun, tuir Jesuina, violasaun direitus umanus, direitu ba liberdade, integridade no seguransa liga Taklu (Tratamentu at, Kruel no Dezumanu) hamutuk 31. Direitu asesu ba tribunál liga ba la investiga krime ho imparsiál, efetivu, efikas kompletu ka seriu hamutuk 2, direitu ba moris, liga ba ameasa oho 1.

“Liberdade Konxiensia, Relijiaun, Diskriminasaun laek, Direitu ba Liberdade liga ba Diskriminasaun bazeia ba Relijiaun no Kultu 1 no Violasaun ba Boa Governasaun mak hanesan sees husi poder liga ba uza funsaun públika no ilegalidade liga ba ilegalidade bazeia ba material hamutuk 3," nia informa.

Entretantu, dadus iha tinan 2019 kona-ba VDU no VBG hamutuk 24.

"Tipu Violasaun; Violasaun Direitus Umanus, Direitu ba Liberdade, Integridade no Seguransa liga Taklu (Tratamentu at, kruel no Dezumanu) hamutuk 21, Direitu ba Moris liga ba Ameasa oho 1, Direitu ba Propriedade, Interferensia Arbitraria no ema nia Propriedade Privadu 1 no Violasaun Boa Governasaun hanesan sees husi poder liga ba uza funsaun publika 1," Jesuina esplika.

Tempotimor (Dili) – Relasiona ho fatin ba embaixada Timor-Leste nian iha Estadus Unidus Amérika  (EUA), ne'ebé to'o oras ne'e seidauk iha, Governu Timor-Leste liuhusi Ministériu Negósiu Estranjeiru  no Kooperasaun (MNEK), husu resiprosidade ba EUA.

"Kona-ba fatin ba embaixada Timor-Leste nian iha Amérika, ita sei trata hela fatin. Sira husu ba ita no Konsellu Ministru mós aprova ona, katak sira hakarak ita atu fó kontratu ida ba tinan naruk ho presu ida hanesan ne'e, hanesan ne'ebá. Entaun ita konkorda ona. Ministru Justisa mós ko'alia ona, MNEK mós hare tiha ona kontratu ne'e," dehan Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Deonísio Babo Soares iha Palásiu Prezidensiál Bairru-Pite, Kinta (19/09/19).

Nia afirma, TL husu resiprosidade ba EUA atu fó ba ita hanesan ita fó ba sira. "Ita husu resiprosidade katak ita fó ba sira, sira mós tenke fó mai ita iha Amérika. Ne'e, la'ós dehan fó de'it depois ita ba iha ne'ebá selu nafatin laiha,” nia esplika.

Tuir Babo, prosesu ne'e sei la'o hela. Hotu ona, mak sei asina. Maibé, nia dehan tan, ida ne'e normal.  Tanba iha diplomasia labele ansi.

“Rezolve buat ruma tenke resolve ho kalma no labele prejudika fali ita, ka labele fó de'it vantajen ba sira no ita. Laiha. Ita tenke negosia, haree ho kalma no neneik," dehan Babo.

Tempotimor (Dili) – Desputa kona-ba rai iha Kaitehu, Munisípiu Likisa entre Marino Enterprise ho Kompañia China Harbour, to'o iha Parlamentu Nasionál.

Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus Amarál rekoñese, karta ne'ebé Marino Enterprise dirije ba Xanana Gusmão ne'e, tama mós iha Parlamentu Nasionál hodi husu Komisaun A atu akompaña prosesu.

"Karta Marino Enterprise nian ne'e, dirije ba maun boot Xanana Gusmão atu sai negosiadór ka mediadór. Tanba ne'e mak haruka mai Parlamentu Nasionál no haruka ba komisaun A para bele halo akompañamentu ba prosesu ne'e," Arão Noé informa iha Parlamentu Nasionál, Kinta (19/09/19).

Kona-ba problema ne'e, PPN husu Governu presiza halo esplikasaun klaru ba públiku, kona-ba lisensa Kompañia China Habour, ne'ebé hala'o servisu interese ba estadu nian.

"Ha'u mós ba to'o iha ne'ebá haree. Sei momentu ne'e, Governu fó aluga ba Kompañia China Harbour para hodi hola fatuk ne'e iha leten liu. Marino Enterprise ninia rai mak iha tiha rai huun ne'e tomak, halo nusa Governu bele fó aluga rai ne'e ba ema, sein asesu rai hodi ba iha fatin hodi fera fatuk?" PPN husu.

Alende ne'e, problema seluk tan tuir PPN mak Marino Enterprise laiha dokumentu legál husi rai nain ne'ebé nia hola ne'e.

"Problema ida mak kona-ba fa'an no sosa rai ne'e. Iha sertifikadu anteriór husi Portugues no Indonézia nian, ka faan de'it rai mamuk mak notariadu halo vistu? Tanba, ha'u haree dokumentus husi Kompañia Marino Enterprise ne'ebé haruka mai hau, la hetan dokumentus rai titular orijinál nian," dehan Arão Noé.

Tuir Arão, presiza avalia didi'ak dokumentus ne'e tanba keta rai ne'e fa'an tanba uluk kintal rai na'in nian. Depois mak ida sosa ne'e ba sosa mak bele to'o iha notariadu hodi vistu.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo Dos Santos konsidera, asaun ne'ebé eis Komandante ein Xefi FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão halo iha Kaitehu, Munisípiu Likisa, semana liubá, la devia akontese.

"Buat ne'e la devia akontese, kuandu bainhira kompriende regra prosesu penál. Tanba, tribunál  seidauk foti desizaun ruma ne'ebé hapara obra estadu nian. Desizaun mak sai ne'e, entre privadu na'in rua. Tanba ne'e, mak tuir loloos buat ne'e la akontese bainhira ita hakarak kumpri regra permite prosesuál ne'ebé iha," hatete PTR Deolindo iha Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Segunda (16/09/19).

Nia dehan, tribunál la ba harii lutu hodi taka obra estadu nian. "Tribunál la ba harii took lutu taka dalan iha ne'ebá ita boot sira (jornalista, red.). Tribunál la ba harii taka dalan ba obra ne'e. Tribunál  ba tau sinál iha ne'ebá,  katak rai ida ne'e agora atu restitusi ba ida ne'e. Tribunál sira la ba baku ai iha ne'ebá. Agora, taka dalan tomak ne'e tribunál la halo ida," Deolindo afirma.

Alende ne'e, lider karismatiku Xanana Gusmão dehan katak tribunál mak taka obra estadu nian. "Bainhira tribunál haruka taka, ha'u mak ne'e. Servisu fali. Tribunal hakarak mai kaer ha'u, ha'u prontu ba kadeia," deklara Xanana Gusmão iha Kaitehu, Tersa (10/09/19).

Page 8 of 9
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter