Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), konsidera Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, boot tebes no pela primeira vez hakerek iha istória Timor-Leste nian. Alende ne'e, OJE 2020 laiha profesionalidade. Tan ne'e, sei la fó impaktu ba ekonomia nasionál.

“Orsamentu ne'e boot tebes. Ida ne'e, pertama kali tercatat iha sejarah ukun Timor nian,” deklara Prezidente Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Antonio da Conceição iha Parlamentu Nasionál, Segunda (11/11/19).

Antonio dehan, bele tau osan bo'ot. Maibé, laiha kapasidade ezekuta mak sai problema. Ezekuta, tuir nia hanoin, la'ós liga de'it atu gasta. Maibé, aliñamentu ba prioridade.

“Ita sente dehan atividade exportasaun laiha no halo komparasaun ho importasaun ne'ebé bo'ot tebes. Entaun, tenke hare'e para dezenvolve ona agrikultura. Atu nune'e, bele redus atividade importasaun,” nia esplika.

Populasaun, tuir Antonio, halerik hela de'it tanbá sira-nia sasan la folin. Maibé, sasán husi rai liur kontinua tama mai rai-laran. “Presiza halo aliñamentu ba prioridade orsamentu ne'e, tuir dadus nasionál nian,” nia sujere.

Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco rekoñese, montante OJE 2020 bo'ot. Maibé, la determina ekonomia rai-laran. Katak, la fó impaktu ba ekonomia nasionál nian.

"Ami hare'e hotu situasaun hirak ne'e. Katak, orsamentu ida ne'ebé laiha profesionalidade. Ninia alokasaun ba liu bens de servisu, hodi sosa sasán," hatete Francisco Branco.

Tempotimor (Dili)-Mosu kritika no ameasa husi Bankada apoiu governu relasiona ho montante Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2020 ne'ebé konsidera boot tebes, atinze billaun $1.95. Ba kestaun ne'e Ministra Finansas Interina Sara Lobo Brites dehan, montante orsamentu iha kada tinan depende ba atividade governu.

Tempotimor (Dili) – Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo Soares katak, fatin ba embaixada Timor-Leste nian iha estranjeiru kontinua aluga. Maibé, presiza aumenta osan.

"Ita labele sosa fatin embaixada nian iha rai liur. Ita aluga nafatin de'it. Sei aluga nafatin de'it, maibé osan tenke aumenta," dehan MNEK, Dionísio Babo Soares iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (30/10/19).

Nia afirma, tuir loloos tinan 2020 atu iha tan embaixada foun iha India. Maibé, Primeiru Ministru husu atu pendente.

"Tuir loloos iha tinan 2020 atu halo tan embaixada ida iha India. Maibé, bainhira ha'u lori ba Konsellu Ministru (KM) husu atu suspende lai. Depois, ita mós taka ona  ita nia embaixada rua hanesan iha Pritória no Luanda," dehan Babo.

Rekruta Diplomata

Iha sorin seluk, MNEK hatete, iha tinan oin sei halo rekrutamentu tan diplomata foun besik 50.

"Ami hanoin katak, iha tinan oin sei rekruta diplomata foun. Se bele, to'o 50 hanesan ne'e. Tanba, diplomata tuan sira ne'e, balun reforma ona. Balun katuas ona maibé seidauk tama reforma. Ita tenke prepara ba tinan lima oin mai," esplika Babo.

MNEK ne'e dehan, programa prioridade ba tinan 2020 ne'ebé kontinua prioridade mós mak ASEAN no seluk tan.

"ASEAN ne'e kontinua prioridade. CPLP nian no multilaterál sira seluk, depois kapasitasaun diplomata internu, ne'ebé prioridade mós," nia afirma.

Tempotimor (Dili) – Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Alexandrino Xavier de Araujo relata, iha tinan ida ne'e, SEPS preve orsamentu ba prevensaun protesaun dezastre naturais hamutuk millaun $1.8.

"Prevensaun ba dezastre naturais bazeia ba montante osan millaun $1.8 hau hanoin la to'o. Tanba, iha buat rua mak presiza prevensaun. Dahuluk, kuandu situasaun akontese ita apoiu emerjensia entaun presiza orsamentu, depois apoiu emerjensia ne'e hotu presiza rekoperasaun no rekonstrusaun ba populasaun ne'ebé hetan dezastre," esplika SEPS, iha edifisiu Ministériu  Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Kaikoli, Kinta (17/10/19).

Nia dehan, hanoin ba orsamentu ne'e la to'o maibé, koordena ho liña ministeriál  sira seluk bazeia ba orientasaun Primeiru Ministru Taur Matan Ruak nian.

“Tanba, ministériu sira seluk mós presiza orsamentu ba asuntu importante. Entaun, tenke iha liña koordesaun para bele rezolve situasaun hirak ne'e," esplika Alexandrino.

Nia afirma, iha planu to'o 2023 presiza mak enkuadramentu legál ne'ebé daudaun prepara hela, no presiza infraestrutura ne'e liga ba munisípiu i fatin sira seluk.  Koordenasaun mós ho liña ministeriál no presiza formasaun ba protesaun sivíl, inklui Bomberus dezastre naturais, seguransa sivíl no ida seluk oinsá atu halo kooperasaun ho ajénsia internasionál no kooperasaun bilaterál.

Tempotimor (Dili) – Ministra Finansas interina, Sara Lobo Brites relata, ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2019, atinje ona % 60.

Nia dehan, ezekusaun OJE 2019 ba kategória saláriu no vensimentu, bens servisu no transferénsia públika, la'o tuir rítmu ezekusaun nian. La'o ho di'ak.

“Agora, kapitál menór no kapitál dezenvolvimentu mak sei kiik, tanba projeitu fíziku ne'e ita hein progresu no kapitál menór ne'e tenke hein kompañia sira lori ona mai mak foin selu. Maibé, nia totál  ne'e mak % 60," hatete Sara Lobo Brites iha Parlamentu Nasional, Tersa (08/10/19).

Nia afirma, bainhira ezekusaun to'o iha dezembru, bele atinje ona pursentu boot.

"Ita sei haree too dezembru. Tanba, ita sei iha fulan tolu. Nune'e, to'o dezembru ezekusaun sei sa'e. Tanba, projetu barak mak sei selu iha tinan oin. Inklui, projetu 143 ne'ebé sai polémika no balun to'o agora seidauk selu. Tanba ne'e, afetadu ba ezekusaun kiik," dehan MF Sara Lobo.

Tempotimor (Dili) – Deputadu Francisco Miranda Branco husu ba povu Timor-Leste atu deside ba moris di'ak liuhosi eleisaun. Tanba, tuir Branco, Partidu Aliansa Maioria Parlamentar no Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) ukun tinan 10 ona, maibé povu kontinua moris iha liña pobreza.

"Polítika orsamentál tinan sanulu, la fó orientadu ba ema nian moris. Realidade mak ita haree rasik, ita nia povu nia moris oinsá. Depois ita gasta tiha osan husi fundu minarai kuaze billioens $12-14 ne'ebé gasta tiha ona no rezultadu ladún di'ak," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN ne'e, iha Parlamentu Nasionál, Kinta (03/10/19).

Nia afirma, maski Governu AMP gasta ona orsamentu estadu husi billioens $12 to'o 14, maibé rezultadu povu kontinua ki'ak no parte agrikultura iha tinan sanulu Governu la tau importánsia.

"Rezultadu husi billioens $12-14 ne'e, la hatudu impaktu ba setór sira ne'ebé fó benefisia diretamente ba povu nia moris, no setór agrikultura ne'ebé populasaun pursentu 70 moris nu'udar agrikultór, orsamentu durante tinan 10 la fó importansia," Branco hatete.

Produtu ne'ebé bele dezenvolve iha Timor-Leste ne'e halo povu no nasaun depende totál ba produtu  importasaun husi rai liur, inklui setór sira seluk ne'ebé Governu la tau importansia.

"Setór edukasaun kontinua namlele, setór saúde loloos Governu labele depende ona ba nasaun seluk, maibé to'o ohin loron ita kontinua halo transferénsia pasiente ba rai liur, tanba ita la prepara rekursu umanu no materiais ba ospitais sira," nia afirma.

Deputadu ne'e dehan átu hasai povu husi liña pobreza, povu mak tenke deside liuhusi eleisaun.

"Futuru ne'e, tenke liuhusi Eleisaun Jerál, povu mak tenke hatene hodi marka diferénsia ne'e. Kaer ukun, depois estadu no povu nia moris kontinua hanesan ne'e. Povu mak tenke deside. Povu mak tenke fó sentensa, katak ida ne'e ukun laloos. Ita tenke fó hanesan ne'e. Fó kastigu. La vota ba sira.  Ne'ebé, povu mak deside," Branco hatete.

Tempotimor (Dili) – Bankada Uniaun Demokrátika Timorense no Frente Mudansa (UDT/FM) iha Parlamentu Nasionál (PN), preokupa ho proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2020, ne'ebé Governu liuhosi Konsellu Ministru aprova boot liu.

"Ha'u foin haree iha jornal. Haree katak proposta Orsamentu Jerál Estadu tinan 2020 sa'e ba billaun $1.95. Ha'u mós preokupa tanba orsamentu ne'e atu gasta ba saida?" dehan Deputadu Gilman Exposto iha Parlamentu Nasionál, Kinta (03/10/19).

Nia afirma, nu'udar reprezentante povu iha PN, nia sei haree iha prosesu debate orsamentu iha plenária.

"Nu'udar deputadu, ami sei haree buat saida mak presiza atu gasta duni husi osan ne'e. Se buat ruma la presiza, ami iha direitu para atu husu ba Governu para ko'a hodi orsamentu ne'e labele sa'e," Gilman afirma.

Reprezentante povu ne'e mós dehan, husi orsamentu ne'ebé boot ne'e bele fó impaktu ba fundu úniku ne'ebé fornese ba estadu.

"Konserteza, OJE ne'e fó duni impaktu ba ita nia fundu úniku. Maibé, ita mós presiza haree ba katak buat barak mak presiza hadi'a iha ita nia rai. Liuliu ba dezenvolvimentu ne'ebé fó impaktu ba povu," nia esplika.

Alende ne'e, deputada Elena Martins husi bankada FRETILIN katak, nu'udar reprezentante povu iha PN, nia sei ezerse funsaun hodi haree bainhira orsamentu tama ona iha Parlamentu Nasionál.

"Bainhira OJE mai ona iha PN, espera ami hotu iha konxiénsia para haree. Tanba, osan montante boot liu mak bens no servisu no foin primeira vez OJE liu fali tetu do estadu," deputada Elena dehan.

Tuir Elena, OJE 2020 nian sa'e ba billaun $1.95, signifika atu ba billaun rua ona no laiha sustentabilidade.

Tempotimor (Dili) – Deputada Bankada FRETILIN, Maria Angelica Rangel afirma, hasa'e Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2020 ne'e, viola ona regra no sai  istória boot ba Timor-Leste.

"Tanba iha tinan 2016 mós ho orsamentu billaun $ 1.9, maibé orsamentu ne'e mai husi parte rua. Ida mai husi OJE no seluk mai husi orsamentu ratifikativu. Iha tinan 2020 ne'e mak proposta orsamentu mai iha PN ho montante billaun $ 1.95 mai dala ida de'it," hatete deputada Angelica Rangel, Kinta (03/10/19) iha Salão Paroquiál, São José, Katedrál Dili.  

Nia dehan, foufoun desizaun husi Konsellu Ministru katak defini no tetu orsamentu ba tinan 2020 ne'e ho montante billaun $1.6.

“Maibé, ikus mai iha Komisaun Revizaun Orsamentu, hasa'e fali ba billaun $1.95. Ita hatene katak Komisaun Revizaun Orsamentu ne'e, atu tetu loloos para hatún montante OJE ne'e tuir proposta orsamentu billaun $1.6 ne'e. Tanba halo revizaun," esplika Angelica.

Angelica promote, sei hein proposta orsamentu ne'e mosu iha PN para bele halo diskusaun. Maibé, antes ne'e simu ona deklarasaun husi Ministra Finansas, depois hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru.

“Ami seidauk iha konkluzaun no halo analiza ba proposta orsamentu ne'e. Tanba, ami seidauk simu proposta OJE 2020. Ida agora ne'e foin akompaña dei't rezultadu depois de reuniaun iha Konsellu Ministru," Angelica dehan.

Tempotimor (Dili) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) dezafia Governu atu halo polítika ida ne'ebé bele asegura osan Timor nian ne'ebé kuaze %80 mak sai ona ba rai liur. Nune'e hela de'it %20 iha rai laran.

"Iha primeira Governu AMP, Ministra Finansas Emilia Pires hateten dolar ida ita investe iha TimorLeste  %70 halai ba rai liur. Agora dadaun, liu ona %80, ne'e progresu dezenvolvimentu nia balansu mak ne'e, dependensia totál ba rai liur ita nia osan sira investe ne'e, ita nia povu %70 moris iha agrikultór ne'e lamentavél," dehan Vise Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco iha plenária PN,  Segunda (30/09/19).

Nia husu ba Governu, bainhira mak Governu Timor-Leste bele inverte fali osan % 80 mak hela iha TL?

"Bainhira loos mak ita bele inverte filafali ida Ministra Finansas Emilia Pires dehan kayak ita investe dolar ida, %70 ba rai liur.  Maibé, ami nia kalkulasaun ohin loron liu ona %80. Entaun, Governu halo nusa mak inverte filafali investe dolar ida, %80 ita kaer metin iha ita nia rai no husik %20 mak ba rai liur," dehan Branco.

Ho ida ne'e, ami dezafia Governu hodi halo polítika ida ba inverte situasaun real ne'e.

"Ida ne'e mak ami dezafia Governu halo polítika ida hodi inverte situasaun real ida ne'ebé Timor-Leste sai paíz konsumista ka konsimudór boot ne'ebé dependensia ba rai liur barak liu," tenik Branco.

Tempotimor (Dili) – Ministru Defeza no Seguransa (MDS), Filomeno da Paixão de Jesus, propoin ona atu estabelese tan postus 30 kada tinan to'o 2023.

"Kona-ba postu nian, ita presiza tan postus 30 ba suku.  Tanba durante ne'e, Nova Zelândia mak halo ona postus 14. Entaun, daudaun ita presiza aumenta tan 30 postus. Maibé fahe ba postu hotu-hotu, no presiza tau postu iha fatin ida ne'ebé mak aktividade ilegais no konflitu sira la'o hela ba," dehan MDS iha Ministériu Interiór, Sesta (27/09/19).

Ministru afirma katak, polítika ne'ebé iha, presiza halo postu hamutuk 452. Maibé, tanba orsamentu menus, entaun kada tinan sei estabelese de'it postus 30.

"Ita sei halo postu hamutuk 452. Maibé ita nia osan ne'ebé limitadu, entaun kada tinan halo postu 30, hein katak to'o tinan 2023 bele halo hotu ona," afirma MDS.

Alende ne'e Ministru mós relata kona-ba konstrusaun ba edifísiu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian, ne'ebé sei hahú konstrusaun iha tinan oin mai ne'e.

"Konstrusaun ba edifísiu PNTL nian, hetan ona rezultadu pozitivu husi Konsellu Ministru atu tau osan millaun $2 resin. No konstrusaun tuir loloos konstrui ona iha tinan ne'e. Maibé, durante iha trimeste ikus ne'e adianta fali ba tinan oin hafoin hahú," Filomeno haktenik.

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter