Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

KAK Rejista Kazu Korrupsaun 77 Komete husi Dirijente Estadu 

Komisáriu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Sergio Hornai. Komisáriu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Sergio Hornai. Foto Tempo Timor

Tempotimor (Dili)-Komisáriu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Sergio Hornai hatete, KAK rejista kazu Korrupsaun 77 ne’ebé envolve Dirijente Estadu iha tinan-3 nia laran hahú husi tinan 2019 to'o 2021).

"Iha tinan 2022, entre 2019 to'o mai 2021 purvolta 77 kazu ne'ebé mak ita bele haree katak, krime korrupsaun no konklui ona relatóriu finál ba Ministériu Públiku porvolta 36 ita haruka ona”, informa Komisáriu Sergio iha kna’ar fatin KAK, Farol, kinta (13/01).

Nune'e, kazu ne’ebé iha hela prosesu investigasaun hamutuk 40 resin, maibé KAK sei halo kontinuasaun husi kazu sira ne'ebé iha, tanba ho nia komplisidade, tanba arguidu laiha fatin. Ho ida ne’e, hahú testamuña sirkular ka testamuña prinsipal sei buka hela to'o kazu hirak ne'e hotu.

"Mesmu ita halo hela medida prevensaun sira, mais iha nafatin prátika sira ba inkomprimentu, liliu ba utilizasaun sira-nia direitu no dever laiha desproposonalidade, portantu ida ne'e akontese hela”, haktenik nia.

Wainhira ko'alia kona-ba korrupsaun durante mandatu hahú tinan 2019 to'o agora ema halo pratika korrupsaun, bele hatete númeru aumenta tanba komplisidade probblema sira ne'ebé iha.

"Konsertega ita iha progresu lubuk oan ida iha tinan 2022, maibé ha'u hakarak hatete, mesmu ita iha kondisaaun balun iha situasaun pandamia surtu ba saúde públiku ne'ebé afetadu, maibé servisu sira ita halo nafatin", afirma Komisáriu Sergio.

 Enkuantu KAK halo mós Planu Estratejiku ba tinan 2021-2022 atubele fó vizaun ida klaru kona-ba servisu iha korrupsaun ninian.

"Agora husi prosesu sira ne'e hotu ne'ebé ohin ha'u temi purvolta 70 ital prosesu, ne'e ita halo ho kuidadu tebtebes, iha ita-nia analiza sira, ita-nia rekolla ou foti informasaun sira husi ita-nia testamuña sira, bainhira halo inkirisaun ba testamuña sira ho loloos, oinsá ita bele deskobre buat balun ne'ebé iha", esplika nia.

Nune'e mós KAK halo servisu hamutuk ho instituisaun relevante sira, atubele fornese informasaun sira, relativamente ba notísia krime balun, ne'ebé KAK haree importante hanesan iha unidade informasaun finanseiru.

Tanba atubele fó kona-ba movimentu ka estratu sira kona-ba transasaun sira ne'ebé halo, nune'e mós rede sira ne'ebé mak estabelese bele fó informasaun, hanesan denunsiante sira bele fó sira-nia informasaun ka halo denunsia anónimu, sira fó ba Komisaun Anti Korrupsaun dezenvolve ida ne'e sai hanesan informasaun no halo averivasaun to'o iha momentu ida, bele hetan serteza ida, hodi partisipa halo alto partisipasaun ba Ministériu Públik atubele halo validasaun, no halo delegasaun.

Ba ema ne'ebé komete kazu korrupsaun mai ho nível responsavél, katak iha direjente to'o mai iha nia sub-odernadu sira, administrasaun no balu depende ba nia krime hanesan autór, kouautór, Kóplise, sira ne'ebé hola parte depende ba ninia investigasaun, deklarasaun, dipoimentu ne'ebé fó, infransaun ne'ebé KAK hetan liuhusi dokumentu sira ne'ebé halo analiza, katak sira-nia responsabilidade atu hatuur-an iha ne'ebé.

"Ita iha instrumentu juridiku sira atubele oinsá mak ita kualifika no kategóriza ema sira-nia responsabilidade ba kada insfrasaun ne'ebé sira halo", hatete nia.

Tipu Krime ne'ebé sai hanesan dominante iha tinan 2022, krime partisipasaun ekonomika, pekulatu, abuzu poder, hanesan define ona iha lei kódigu penal hahú kedas husi artigu 292 to'o 299, nomós lei MPCC ninian hahú kedas iha artigu 79 to'o iha artigu 99 lei medida sira ba prevene kombate koerupsaun ninian.

Entretantu Ema sira ne'ebé komete Korrupsaun dadaun sei hala'o hela servisu iha ida-idak nia fatin, tanba sira laiha perigu.

"Dadaun ne'e sira halo hela, tanba sira laiha perigu, sira kolobora ho justisa, sira tenke halo nafatin, maibé to'o iha tribunál deside ona katak, liuhusi ninia kordon, fó ona desizaun divinitiva katak nia sai hanesan kondenadu, nia sai responsavél, nia tenke simu responsabilidade e bainhira atu halo ezekusaun, ne'e kabe ba organ responsavél husi Ministériu Públika atu ezekuta desizaun tribunál nian hodi bele tau ema ne'e iha fatin”, hakotu Komisáriu. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter