"Ha’u husu atu halo konfirmasaun de informasaun sira ne'e didi'ak, e sé bele mós iha esplikasaun ida ne'ebé di'ak husi Sekretáriu Estadu no Ministru, hodi reduz problema sosiál sira ne'ebé mak bele mosu. Tanba problema sira hanesan ne'e problema sensivél”, dehan nia iha plenária PN, segunda (18/10).
Tanba, númeru veteranu falsu ne'e konsege atinje to'o 2.088, maibé lahatene ninia intendimentu verifikasaun ne'e oinsá.
Husu MAKLN presiza buka informasaun klean liliu halo esplikasaun no klarifika razaun fundamentál ba públiku, tanba lakohi governante sira halo buat hirak ne'e maibe ikus prezudika fali estabilidade rai laran.
"Ha'u hanoin situasaun ida ne'e di'ak ba ministériu sira bele halo sira hanesan ne'e, maibé importante liu maka tenke ser buka atu minimiza ninia impaktu. Ita lakohi, rai ida ne'e to'o ona ba problema sira bara-barak ne'ebé mak ita hasoru. Ita presiza reforsa ita ninia unidade atu bele lori dezenvolvimentu ne'e ba oin”, esplika nia.
Prezidente Parlamentu Nasionál (PN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hatete, kestaun veteranu ne'e, nia parte marka ona audénsia ho ekipa veteranu sira husi munisípiu 12 inklui Rejiaun Administrativa Espesial Oekusi Ambeno (RAEOA) ne'ebé organiza hela servisu ida ne'e atu idetifika veteranu falsu.
"Atu informa, iha grupu veteranu ida ne'ebé kompostu husi veteranu husi 12 munisípiu inklui RAEOA, ne'ebé servisu hela. Kleur ona sira hasoru ha'uiha Gabinete, hodi husu apoiu polítiku, ne'ebé ha'u dehan ba sira, sura ho ha'u”, hatete nia.
Tanba servisu ne'ebé ekipa halo ne'e, atu salva osan estadu nian e haree mós ema ne'ebé falsifika dokumentu hodi hetan regalias hanesan veteranu, maibé realidade la'ós veteranu.
"Agora dadaun sira servisu hela, foin dadauk sira konvida ha'u atu bá semináriu ida mais komu iha programa ida ne'ebé ha'u labele adia, maibé sira servisu hela”, afirma nia. (*)