“Ida ne'e faz parte iha programa asesu justisa ninian, tanba ita-nia kondenadu sira ne'ebé mak husi estranjeiru nomós ita nia sidadaun kondenadu sira ne'ebé mak iha rai liur ne'ebá (estranjeira) ita oinsá para halo kooperasaun fó koñesimentu ba malu hodi koopera ho entidade hothotu atubele promove sira-nia direitu ne'ebé mak hetan liberdade kondisionál ninian, atu nune'e ita-nia sosiedade sira labele fó estigamatizasaun diskrimina ba sira moris iha sosiedade nia leet”, dehan Vise Ministru Justisa (MJ), José Edmundo Caetano, iha Kaikoli, sesta (16/07).
Tanba ne'e, Timor-Leste sei kria mós kooperasaun judisiáriu penal ho nasaun seluk bainhira sidadaun sira ne'ebé mak kondena, prazu tempu pena iha prizaun, bele hato'o pedidu liuhusi embaixada sira liuhusi Ministériu Negósiu Estranjeiru (MNEK) iha kada nasaun ne'ebé prizioneiru sira kondena ba.
Hafoin ida ne'e, MNEK sei haruka prosesu ne'e ba Ministériu Justisa (MJ) sira atubele halo avaliasaun ba relatóriu sira, hodi fó liberdade.
“Tanba rekezitu ne'e sira sempre mensiona katak, sé mak fó garantia ba sidadaun kondenadu sira ne'ebé mak kumpri pena tama ona iha metade, tama ona iha dois-tersus iha Indonézia nian, sé hanesan ita-nian ne’e tama ona ba sinku-tersus. Maibé, kumpri ida ne'e, ita tenke halo kooperasaun, liña koordenasaun di’ak atu nune'e sira bele kumpri pena balu ne'ebé mak tama ona iha liberdade kondisionál, kumpri pena iha sosiedade nia leet, ida ne'e”, hatete nia.
Maibé presiza liuhusi prosesu ne'ebé naruk, tanba bainhira sira hetan ona liberdade, maibé sosiedade dala-ruma bele lahatene ida ne'e, nune'e sei prejudika sira-nia moris iha komunidadr nia leet.
"Ida ne'e mak ita lakohi ida ne'e. Ita hakarak kooperasaun di'ak ho entidade hotu, públiku ou privádu sira atu nune'e ita bele halo programa sira liberdade kondisionál ninian”, haktenik nia.
Entretantu Vise Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Juliăo da Silva, agradese ba ministériu justisa tanba hahú iha vontade di'ak hodi ko’alia kona-ba asuntu atu fó liberdade kondisionál ba prizioneiru sira tantu timoroan sira iha nasaun liur nomós, sidadaun estranjeiru sira ne'ebé oras ne'e hetan kondenadu hela ihaTimor-Leste.
“Mais sé bele konvida mós nasaun sira seluk, tanba sidadaun Xina sira mós iha Timor barak, ita-nia sidadaun barak mak iha Koreia Súl, Inglaterra, no traballadór barak mak iha Inglaterra. Tanba iha tinan hirak ba kotuk, traballadór sira iha Korea ho Austrália, halo problema, maske sira ba ho vistu Portugal, maibé sira ita-nia timoroan”, dehan nia. (*)