SIK, ohin (02/12) hala’o asaun detensaun ne’e hodi ezekuta mandadu detensaun primeiru interogatóriu Tribunál Distritál Dili (TDD) ho NUC0077/17.PGGCC.
SIK detein suspeitu ne'e, tanba deskonfia envolve iha kazu krime partisipasaun ekonomia liu hosi negosiu ne’ebé kontra Kódigu Penál artigu 299 kona-ba ninia envolvimentu partisipasaun ekonomia bainhira asume knaar nu’udár Prezidente KPF iha tinan 2017.
Tuir kódigu penál 299, funsionáriu ne’ebé tanba razaun envolve iha partisipasaun ekonómika liuhosi negósiu iha Alinea, 1) Funsionáriu ne’ebé tanba razaun husi ezersísiu kargu públiku, bele intervein iha kontratu ka operasaun ka atividade seluk, no aproveita iha situasaun rasik ka liuhosi manu-ain, hodi hetan vantajen patrimoniál ba nia aan ka ba terseiru, ka husi kualkér forma seluk, partisipa iha ekonomia ilísita, no ho modu ne’e bele hasusar interese públiku sira ne’ebé nia hala’o, administra, fiskaliza ka realiza, sei kondena ho pena prizaun husi tinan 1 to’o 4. 2), Enkuantu husi hahalok anteriór halakon Estadu superiór husi dolar amerikanu $10.000 ho pena prizaun nian maka husi tinan 2 to’o 8.
Tuir observasaun www.tempotimor .com iha terrenu nota katak, durante hala’o detensaun, suspeitu hatudu kolaborasaun di’ak ho parte SIK hodi hala’o esplikasaun ba karta mandadu tribunál nian.
Hafoin remata mandatu nu’udar prezidente KPF, LP kontinua presta nia servisu iha MNEK nu’udár Diretór Ajente Coopercão Timor-Leste (ACTL) durante tinan 2017 to'o oras ne’e.
Asaun detensaun SIK ne’e halo Sekretariu Jerál Ministériu Negosiu Estranejerus (MNEK), Jorge Camões sente preokupa, maibé nia parte konsege hetan esplikasaun hosi parte SIK. (*)