Print this page

FOKUPERS Hala’o Semináriu ba Impaktu Lei Kontra Violénsia Domestika

Emblema Forum komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPER). Emblema Forum komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPER). Foto Espesial

Tempotimor (Dili)-Forum komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPER) selebra aniversáriu ba dala-25, ho semonáriu nasionál hodi haree ba impaktu lei Kontra Violénsia domestika ne’ebé implementa durante tinan 12 nia laran.

“Simináriu ida-ne'e atu selebra tinan 25 izisténsia FOKUPERS nian, nune'e ita raliza simináriu ida ne'ebé haree liu ba impaktu lei kontra violénsia domestika durante tinan 12. Durante ne'e ita la’o nomós instituisaun sira komesa servisu maka’as hodi luta hasoru maske hasoru lakuna balu ne'ebé izije iha lei ida-ne'e ita hanoin uza nafatin parte hothotu nia kontribuisaun pontu de vista atu haree hamutuk oinsá atubele konsidera pontu hirak ne'ebé ita hanoin katak ita presiza konsidera iha ninia progresu nomós lakuna sira”, dehan Diretora FOKUPERS, Maria Fatima Pererria Guterres, iha Salaun Delta Nova sesta (15/07).

Tanba númeru kazu sempre sa’e, ema haree iha sosiadade hanesan parte negativu tanba númeru sa’e, uluk lei laiha númeru laiha, maibé presiza haree parte pojetivu ninian katak lei ne'e bele tulun duni vítima no kibi’it la’ek sira atubele enkorajen sira bele relata sira-nia kaixa.

“Wainhira ema hatene ona ema nia direitu oinsá sira atu ba relata ida-ne'e. Ema hatene ona dalan siknifika númeru kazu mós aumenta nafatin, lakuna sira seluk mak ita haree lei ida-ne'e seidauk iha armonizasaun ida ne'ebé di'ak entre lei ida ho lei sira seluk”, hatete nia.

Nune’e atu dehan de’it lei kontra violénsia domestika nia desizaun, nia pena sira sei barak liu kuaze mai husi kódigu penál, armonizasaun husi kódigu penal nomós lei kontra violénsia domestika, kódigu sivil seidauk iha armonizasaun di’ak.

Ba ezisténsia lei kontra violénsia domestika durante tinan 12 ne'e konsege hetan aprendizajen barak ne'ebé bele ijize ba orgaun kompetenteb  atu halo alterasaun ba lei ida-ne'e.

Bainhira FOKUPERS eziste ne'e haree liu kona-ba kazu sira violasaun kontra umanidade no kazu kontra direitu feto iha momentu okupasaun Indonézia hafoin ukun rasik-an, FOKUOPERS hala'o ezisténsia, molok ukun-an hahú husi tinan 1997 halo akompañamemtu ba kazu sira ne'ebé feto sira sai vítima husi militar Indonézia ninian.

Nune’e iha tempu ukun-an nian laran ezisténsia FOKUPERS fokus liu ba kazu violénsia domestika, tanba violénsia bazeia ba jeneru iha tinan tolu ikus ne'e hahú husi 2020 konsege rezista kazu liu atusrua nomós 2021.

Tanba probelema pademia afeita iha mundu tomak kuaze mundu tomak liga ba violénsia bazeia ba jeneru númeru sa’e as liu inklui mós Timor-Leste, FOKUPERS mós konsege rezista kazu ne'ebé as liu iha pademia nia laran konsege rezista kazu atustolu liu, iha tinan ida-ne'e husi janeru to’o juñu konsege reszista kazu hitu-nulu-liu.

Kazu sira durante ne'e rezistu mak kazu violénsia bazeia ba jeneru no númeru kazu sira as liu to’o iha momentu ida-ne'e hahú husi inisiu to’o momentu ida-ne'e violénsia ne'ebé as mak violénsia domestiku númeru primeiru, kazu abandona, kazu insestu, violénsia seksuál no agravasaun fiziku sira.

Diretór Jerál SSI-MSS, Florencio Inés Días hatete, hanesaun Instituisaun kontinua estabelese parseria di'ak ho FOKUPERS tanba FOKUPERS hanesan entidade ida iha Timor-Leste hanesan mós sira seluk ne'ebé esforsu atubele tau matan ba vítima sira liuhusi uma mahon.

Tanba ida-ne'e nu’udar tipu sosiál ida ne'ebé mak MSSI rekoñese no aprova ona sira nia utilidade sosiál no FOKUPERS kontinua nafatin ba oin hodi tau matan ba vítima sira através uma mahon.

Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) nia papel mak além de serbisu hamutuk, reforsa orsamentu balu ba FOKUPERS atubele jere hodi tau matan ba vítima sira durante iha sira-nia uma mahon.

“Ba uma mahón sia ne'ebé ita aloka orsamentu husi tinan 2018 to'o agora kuaze hamutuk 2 milhões dólares ne'e ba uma mahon sia ne'ebé eziste iha Timor-Leste, alokasaun orsamentu ba kada uma mahon la hanesan depende ba sira-nia programa, depende ba totál vítima ne'ebé sira atende kada tinan”, esplika nia. (*)

Rate this item
(0 votes)
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com

Related items