Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Kakuluk Uma Luxu KFP Featured

Hafoin inaugura iha janeiro 2018 lá too tinan ida uma luxu  KFP nia kapon dodok no naksobu. Hafoin inaugura iha janeiro 2018 lá too tinan ida uma luxu KFP nia kapon dodok no naksobu. Tempo Timor.

HAREE luxu hosi liur, edifísiu Komisaun Funsaun Públiku (KFP) afinál rai hela problema lubun boot. Problema ne'e, hahú hosi uma nia kakuluk. 

Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Faustino Cardoso Gomes, loron ne'e hanesan lakon vontade. Ba Tempo Timor ne'ebé hakarak halo intevista ho nia, nia husu deskulpa beibeik. Razaun, tanba nia labele rona ho moos perguntas hirak ne'ebé hato'o ba nia.  

“Deskulpa. Buat ne'ebé tarutu hela daudaun ne’e, tanba badaen sira sobu hela uma kakuluk atu tau kakuluk foun ho kór foun, membrana foun. Hodi nune'e, bainhira udan mai, kondisaun bele sente seguru,” hateten Prezidente KFP, Faustino Cardoso Gomes ba Tempo Timor iha ninia knaar fatin.   

Faustino koko atu esplika klaru, tansá nia sente ladún satisfas ho edifísiu ne'e. Maibé, intervista tenki para beibeik. Barulhu hosi uma kakuluk sai problema. Faustino, koko atu esplika ho lian boot oituan.     

Nia rasik rekoñese, prosesu hahú konstrusaun edifísiu KFP ne'e, hahú duni ho problema. Tan ne'e, bainhira KFP hetan mandatu foun iha 2015, KFP mós tau tan prioridade ba edifísiu ne'e. Faustino la nega, bainhira halo observasaun ba konstrusaun edifísiu ne'e, nia sente triste. 

“Iha momentu ne'ebá, ha'u triste haree kondisaun edifísiu ne'e. Du'ut buras iha edifisiu nia sorin. Rai rahun taka metin janela no azuleju hirak ne'e komesa bubu. Ida ne'e, atu hatudu katak kualidade téknikamente la tuir padraun,” Faustino esplika.

Nia dehan, la'ós de'it ida ne'e. Materiál konstrusuan uma ne'e barak, komesa aat daudaun. Bee nakonu iha fatin ne’ebé planeadu atu tau lift ka elevadór. “Kona-ba ida ne'e, tanba kondisaun naturál bee matan, iha fatin ne’e. Hola parte mós hosi Kaikoli.” 

Observasaun ne'ebé Tempo Timor halo iha edifísiu ne'e hatudu, maski konstrusaun seidauk remata, maibé didin parte laran kuaze fitar husi bee ne'ebé nalihun. Kór uma kakuluk hahú muda. La hanesan ona uma foun. Seidauk tan, plafon hirak ne'ebé tabele kuaze iha sala hotu. 

Kondisaun ida ne'e, halo Faustino no mós komisáriu iha KFP triste. Sira provoka enkontru atu hapara kompañia Timor Lorosa’e Independent Co. Lda (TLIC) para bele loke oportunidade ba kompañia seluk atu hatutan obra edifísiu ne'e. 

“Ami lakon ona fiar ba kompañia TLIC ne'ebé momentu ne'ebá hahú uluk obra ne'e,” Faustino hateten tan. 

Tan ne'e, Faustino mós tuur la metin. Nia komesa halo liña komunikasaun no koordenasaun ho entidade relevante. Liuliu ho Conselho Administrasaun Fundus Infraestrutura (CAFI). Tanba, administrativamente projetu boot hirak ne’e, tama iha responsabilidade CAFI nian atu deside. Tantu, kompañia ne’ebé atu ezekuta montante orsamentu ne’ebé iha.

Liña koordenasaun hetan duni. CAFI prontu atu haree hikas kompañia ne’ebé teknikamente bele sai kontratór iha momentu ne’ebá. CAFI deside hapara kontratu ho kompañia TLIC (Timor Lorosa’e Independent Co. Lda). CAFI buka fali oportunidade, atu fó biban ba kompañia seluk kompetente ho kualifikadu hodi kontinua projetu ne’e.

Prosesu tomak, la’o duni tuir prosedimentu ne’ebé iha. KFP forma ekipa inkliña mós Ministériu Obras Públika (MOP), Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) no Comisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA) atu servisu hamutuk, para bele hanoin dezafiu boot ida kona-ba uma kakuluk ne’ebé laiha kualidade. 

Prosesu ne'e la'o di'ak. Kontinuasaun hosi obra ne'e la'o dadauk. Maibé, bainhira udan monu rai iha fim de 2018. Problema mós mosu fali. Dala ida tan, uma nia kakuluk mak lori todan. Tanba, udan been tama hosi fatin-fatin. 

“Ida ne’e, se mak sala? Kompañia kontratór iha tempu ne’ebá asume responsabilidade prinsipál. Tanba, sira servisu la ho kualidade no responsabilidade. Nune’e mós kompañia ne’ebé superviziona hodi asegura kualidade ne’e rasik,” Faustino hateten ho lian maka'as. 

“Deskonfia, mosu irregularidade iha kontratu ne'ebé hamosu alegasaun ba kompañia supervizora. Ida ne'e, hanesan meius ida hodi halakon osan estadu no habokur kompañia,” hatete Mario de Araujo, estudante finalista hosi universidade ida iha Dili.

Tuir Faustino, problema ne'e, obriga governu tenke gasta tan osan US$ 150.000 iha tinan 2018, hodi hadi’a hikas uma kakuluk KFP nian, ne’ebé la metin hodi provoka udan been tama. 

Agora daudaun, traballadór sira halo hela servisu hodi hadi'a hikas uma kakuluk KFP nian. Maibé, udan mós komesa tau daudaun ona ne'ebé bele prejudika servisu KFP nian servisu iha momentu ne’e. 

Alende ida ne'e, tuir Faustino, problema seluk ne'ebé mosu tan maka materiál ne’ebé kompañia monta antes ne’e, mai hotu husi rai liur. Nia fó ezemplu, Air Conditioner (AC) no plafond ba uma kakuluk mai hosi Korreia. 

Eis Presidenti KFP Rejeita fó informasaun 

Iha fatin seluk, eis-Prezidente KFP, Liborio Pereira lakohi atu fó komentariu kle'an kona-ba prosesu ajudikasaun direita kona ba dezenu ho supervizaun edifício KFP ba kompania Pires Architect Lda ne’ebe lidera husi atual Ministru Obras Publika, Sr. Salvador Pires.  h Tuir dokumentus ne’ebe Tempo Timor deskobre hatudu katak diretor Pires Architect Lda hakerek karta ida ba Presidenti KFP iha fulan Maiu 2009 hodi relembra hikas diskusaun ruma entre sira iha loron 11/05/2009 kona ba planu dezeno no iha karta refere diretor kompania Pires Architect Lda mos husu atu ninia kompania mak supervisiona projeitu  refere.

 Iha tempu ne'ebá Liborio rasik iha knaar importante atu hili kompania supervizora ida ne’ebe bele asegura obra ne'e la'o ho di'ak no tuir espetativa. Wainhira Tempo Timor koko atu konfirma razaun fo s ajudikasaun direita ba kompania Pires Architect lda, infelizmente eis Presidenti KFP ne’e ho diplomacia la fo komentariu.

“Informasaun hotu-hotu ha'u hato'o ona ba Tribunál Kontas,” Liborio hateten. 

Nia mós esplika, prosesu konstrusaun ne’e, la’o tuir ida-idak nia kompeténsia. Ezemplu, KFP hanesan projetu nia-na’in, laiha kompeténsia téknika, iha de’it kompeténsia administrativa. Kompeténsia téknika iha Obras Públika no Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN). Ne’ebé servisu iha Integrado.

Iha relatoriu Tribunal das kontas dekreta katak ajudikasaun direta ba Pires Architect Lda ne’e viola lei aprovisionamento.

Iha parte seluk mosu mos alegasaun katak ajudikasaun direita ne’e nakonu ho deskonfianca. 

Tan ne'e, bainhara halo inagurasaun ba edifísiu foun KFP ne'e, iha Janeiru 2018, Primeiru Ministru VII governu konstitusional, Dr. Mari Alkatiri hateten “Uma ne'e laiha kualidade. Maski ha'u aseita atu halo inagurasaun.”  

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tuesday, 11 December 2018 09:46
Tempo Timor

Ho hakraik an Tempo Timor hato'o komprimentus ba laitor sira katak, Jornal Tempo Timor hahu mosu iha imi le'et atu fasilita informasaun ba imi. Tamba ne'e ami presiza ita boot sira nia tulun atu ekipa jornal ne'e nian bele halao servisu jornalismu ho didiak.

Jornalista Jornal Tempo Timor, bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

www.tempotimor.com
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter