Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Autoridade Protesaun Sivíl (APC) liuhusi Gabinete Relasaun Externa Diretór Gabinete Relasaun Externa no Komunikasaun (GREC) lidera enkontru hamutuk ho World Food Programme (WFP), DNGRD, GPEA no Adjuntu Marítima hasoru malu ho Ajénsia WFP hodi ko’alia kona-ba planu Elnino iha futuru.

Tempotimor (Baukau)-Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu (SEM) Baukau, Augusto Ornai Ximenes hatete, sira konsege identifika implementasaun merenda eskola iha Munisípiu hamosu problema ba eskola sira.

Tempotimor (Dili)-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta lansa distribuisaun “Ai-hán SUPER CEREAL Ba Inan Isin-rua Fó Susu Sira” ne’ebé apoiu husi parseiru internationál World Food Program (WFP) no Embaisada Xína no Ministériu Saúde iha Sentru Saúde Komoro, sesta-(24/06).

Tempotimor (Dili)- Organizasaun Mundiál Saude ka World Food Programme (WFP) hala’o koordenasaun servisu Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentar, I.P, hodi halo monitorizasaun ba implementasaun Programa Sesta Bázika.

Tempotimor (Dili)-Governu liuhusi Ministériu Agrikultura (MAP) no Ministériu Finansa husi Diresaun Jerál Estatístika hamutuk ho Programa Ai-han Mundial Timor-Leste (WFP) lansa Relatóriu Levantamentu Merkadu ba dala-huluk hamutuk ho Relatóriu Presu Ai-hán fulan-Juñu.

Tuir informasaun ne’ebé www.tempotimor.com asesu iha pájina MTKI, sesta (03/06) katak, lansamentu ne’e hala’o iha loron 02 fulan-juñu tinan 2022, Vise-Ministru Komérsiu no Indústria, Domingos Lopes Antunes, halo intervensaun no partisipa hamutuk ho Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro Reis, Country Coordinator WFP, Dageng Liu, Diretór Jerál Estatístika (MF), Elias Ferreira iha salaun City 8, Manleuana.

Objetivu prinsipál husi programa refere mak atu monitoriza impaktu COVID-19, mudansa klimátika, no konflitu globál ba presu merkadória iha rai laran.

Tanba avaliasaun merkadu refere konduta iha munisípiu haat (Dili, Baukau, Manufahi, no Bobonaro) atu komprende oinsá funsionamentu merkadu no halo avaliasaun ba viabilidade no risku husi transferénsia osan; no komprende oinsá bele haforsa merkadu lokál.

Ba monitorizasaun presu ai-hán hala’o kada semana ba merkadu sira iha territóriu Timor laran hanesan Ainaro, Aileu, Bobonaro, Baukau, Dili, Ermera, Lautein, Likisá, Manatutu, Vikeké, Covalima no Oekussi.

Tanba ne’e, WFP sei kontinua fó apoiu ba Governu Timor-Leste ninia responde no planu rekuperasaun sira hodi halo mitigasaun ba dezafiu globál.

Durante apresentasaun, iha diskusaun kona-ba implementasaun sesta básika, presu merkadu dadaun ne’e, nomós kona-ba inflasaun iha rai-laran. (*)

Tempotimor (Dili)-Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, akompaña husi reprezentante Programa Ai-Hán Mundiál (WFP) iha Timor-Leste, Dageng Liu, no Sekretariadu Sun Moviment Timor-Leste, Filipe da Costa no Diretór SASCAS, hala’o vizita traballu ida ba munisípiu Ermera, hodi observa progresu serbisu Grupu Kreativu produz Ai kulat Mutin, Grupu Produz Adubos no Grupu Hortikultura.

Tempotimor (Dili)-Reprezentante World Food Program (WFP) iha Timor-Leste, Dageng Liu hatete, funu entre nasaun Ukrania ho Rúsia ne’ebé la’o hela sei influensia folin ai-han iha Timor-Leste.

“Maibé ohin loron, nasaun barak mak enfrenta tan difikuldade ida kona-ba krize presu ai-hán tanba impaktu husi funu entre Ukránia ho Rusia, nune'e mós bele fó impaktu ba nasaun Timor-leste tanba Timor depedénsia ba importasaun husi rai liur”, dehan nia liuhusi karta komunikadu imprensa, kinta (31/03).

Tanba iha fulan neen liuba, Nasaun Unidas organiza Simeira Sistema Ai-hán, nu’udar etapa ida ba solusaun transformativu atu atinje Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha tinan 2030 nian, nota funu Ukránia ho Rúsia fó impaktu ba importasaun ekonomia mai Timor-Leste.

Iha semana primeiru fulan-marsu tinan 2022, folin produsaun granula sa'e globalmente to'o pursentu neennulu (60%) kompara ho fulan kotuk, no konsidera sa'e maka’as dezde krize ai-hán iha 2008, nu’udar kauza direta husi konflitu refere.

“Hanesan mós krize ai-hán akontese iha tinan 2008, situasaun atuál bele afeta presu produsaun granula sa’e lalais iha tempu badak, inklui mós produtu ai-hán bázika sira seluk hanesan batar no fore-keli”, dehan nian.

Ba folin produsaun ne'ebé daudaun aumenta sei piór liután bainhira konflitu iha Ukránia kontinua, liuhusi elementu fundamentu rua, interrupsaun korrente fornesimentu no menus produsaun.

Globalmente, produsaun granula mak hanesan segundu produsaun sereál barak liu hafoin batar, nune’e ninia komérsiu globál boot tebes kompara ho produtu ai-hán sira seluk.

Maibé ho situasaun atuál, komersiante sira labele uza ró atu tula no transporta produsaun refere husi Ukránia ba rai liur tanba portu taka hela.

Hanesan segundu espotador maioria ba produsaun granula, impaktu ba esportasaun produsaun refere afeta parte hothotu, liga mós ho kestaun korrente fornesimentu ne’ebé antes ne’e akontese ona ho impaktu husi pandemia COVID-19.

“Importante tebes ba ita atu refleta, tanba produsaun granula hamutuk 25% mai husi Ukránia ho Rúsia. Tanba konflitu ne’ebé akontese rezulta Ukránia nia agrikultór sira abandona tiha sira-nia fatin produsaun granula hodi sai fali fatin konflitu nian. Nasaun rua ne’e hanesan fornesedór prinsipál iha produsaun granula ba Indonézia, ne’ebé utiliza produtu refere nu’udar ingrediente importante hodi produz supermie, trigu, no dose”, informa nia.

Tanba importasaun produsaun granula ba Timor-Leste maioria mai husi Indonézia, entaun Timor-Leste mós sei enfrenta fornesimentu produsaun ne'ebé la balansu iha merkadu lokál sira.

Haree ba Timor-Leste nu’udar nasaun ne'ebé depende ba importasaun husi rai li’ur, tanba ne’e situasaun refere sei afeta importador sira, liliu liga ho (folin ba transportasaun/mina sei aumenta karun), nune’e bele fó presaun ba kustu no ikus mai afeta mós folin ba konsumidór sira.

Iha fulan-janeiru tinan 2022 ne’e, inflasaun anuál sa’e ba pursentu 54, konsidera aas tebes hafoin tinan 10, iha ligasaun ho aumentu komponente ai-hán ba Índise Presu Konsumidór nian, Inflasaun ninia aumentu ne’e la’ós impaktu tranzitóriu ka bele atua ho lalais ho dezenvolvimentu globál atuál.

Normálmente, populasaun iha área urbana no rurál mak sei afeta maka’as husi presu ai-hán sa’e tanba sira iha dependénsia ba merkadu atu hetan ai-hán, no situasaun refere mós bele dezafia sira-nia abilidade atu hetan ai-hán tuir sira-nia nesesidade.

“Hanesan momentu di’ak atu refleta ita-nia estratéjia polítika ba rezerva serial, nu'udar substituisaun ba importasaun, no tempu di’ak mós ba protesaun sosiál atubele halo mitigasaun ba impaktu, espesialmente ba populasaun vulneravel sira”, hatete nia. (*)

Tempotimor (Dili)-Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) ho parseiru World Food Programme (WFP) lansa projetu sistema ai-hán no redusaun risku dezastre naturál iha Timor-Leste.

“Lansamentu ida ne'e tulun husi doadore sira, liga ba ita-nia sistema ai-hán iha rai laran, haree liuba promovs risku dezastre naturál iha ita-nia rain, ita hotu hatene, dezastre ne'e mosu iha rai laran nia implikasaun ba Ministériu Agrikultura no Peskas”, dehan Ministru Agrukultura no Peska, Pedro dos santos, iha salaun City 8, Manleuana, kinta (31/03).

Projetu ne'e direta ba komunidade maske ki’ik maibé tulun ona Ministériu Agrikultura no Peska, hodi tulun mós komunidade sira liliu sistema ai-hán iha Timor-Leste.

“Governu Timor-Leste liuhusi Ministru Agrikultura no Peskas hato'o nia agradese ba parseiru no doadór sira hotu tanba projetu ida ne'e Governu prezisa tebes, ita laiha forsa atu rezolve problema hirak ne'e foin dadauk akontese ne'e”, dehan nia.

Projetu ne'e sei jere husi organizasaun sira hanesan Food Agriculture Organization (FAO), World Helth Organization (WHO) no world Food programme (WFP), projetu ne'e nia durasaun tinan rua, presiza tebes liña koordenasaun ho MAP nune'e ba futuru bele hetan rezultadu di'ak no hodi hetan nafatin konfiansa husi parseiru sira.

Xefe programa food Agriculture Ogranization iha Timor-Leste (FAO), Paula Lopes da Cruz hatete, ajénsia Internasionál hanesan FAO mak organizasaun Nasasaun Unidas nian, ba agrikultura seguransa alimentar, WFP organizasaun mundiál ba ai-hán no haree liuba asuntu emerjénsia nian WHO mak organizasaun ba saúde mundiál.

"Ohin ita lansa projetu ida ne'ebé servisu hamutuk ho organizasaun tolu ne'e, apoiu fundu husi Uniaun Europeia pur volta millaun ida, atu tulun servisu fortalesmentu kona-ba sistema ai-hán no promove redusaun risku dezastre naturál iha Timor-Leste”, dehan nia.

Mundu ohin loron krize no mudansa oioin hanesan mudansa klimatika, funu no pandemia Covid 19, entaun situasaun sira ne'e mosu provoka krize ai-hán, nu'udar nasaun ida presiza hametin nia sistema ai-hán sira.

Tanba Timor-Leste tenke prontu prepara-an hasoru krize sira ne'ebé temi, projetu ida ne'e atu kontribui ba situasaun ida ne'e. (*)

Tempotimor (Dili)-Fundu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) konjuntu kontribui Millaun $1 ba Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) liuhusi ajensia World Food Programme (WFP), Food and Agrikultura Organization of the United Nations (FAO) no World Health Organization (WHO) atu implementa programa reforsa sistema nasionál ai-hán no promove atividade redusaun risku dezastre naturál iha Timor-Leste.

Tempotimor (Dili)-Bankada Opozisaun Congresso Nacionál de Reconstrução de Timor (CNRT) iha Parlamentu Nasionál (PN) akuza governante balun husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Timor Oan (KHUNTO) hahú manipula sasán ne'ebé apoiu husi World Food Program (WFP) atu fó ba komunidade sira.

Page 1 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter