Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili) - Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova projetu deliberasaun ezonerasaun ba Francisco da Costa Monteiro husi kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Timor GAP no Prezidente Diresaun Ezekutivu.

Tempotimor (Dili) – Parlamentu Nasionál, seidauk rona informasaun kona-ba muda plantasaun Liquefied Natural Gas (LNG) husi Beasu, Munisípiu Vikeke ba fali Natarbora, Munisípiu Manatuto.

"Karik, Timor Gap halo ona estudu para halo investimentu iha rai maran ka dada kadoras mai iha Beasu ne'e. Karik buat ruma ne'ebé governu haree la viável, la fó oportunidade atu hetan profit ida ne'ebé di'ak. Ho ida ne'e, mak governu muda ninia estratéjia. Maibé husi mudansa ida ne'e, to'o agora Parlamentu Nasionál (PN), seidauk hetan informasaun husi Timor Gap," afirma Vise I Prezidente Parlamentu Nasionál (VPPN), Maria Anjelina Sarmento iha PN, Kinta (05/12/19).

Deputada ne'e afirma, buat ne'ebé durante ne'e Timor Gap aprezenta mak planta LNG estabelese iha Beasu, Betanu depois Covalima.

"Informasaun ne'e iha. PN seidauk simu, maibé sei pertinente. PN presiza hatene para apoiu ba polítika atu dezenvole no diversifika ita nia ekonómia liuhosi ita nia seitór petrolífeiru iha rai maran. Ha'u hanoin, governu iha responsabilidade atu mai hato'o iha parlamentu," dehan Anjelina.

Antes ne'e, Xefe Negosiadór ba Delimitasaun Fronteira Marítima Kay Rala Xanana Gusmão ho populasaun Beasu halo hela negosiasaun para halo indeminizasaun ho komunidade iha área refere, maibé parte rua la hetan solusaun. Tan ne'e, Xanana foti liman no propoin atu estabelese fali planta Liquefied Natural Gas (LNG) ba Natarbora.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Repubilka (PR), ba dala rua, deklara ona veta ba Dekretu Nú. 11/V loron 26 Novembru 2019, kona-ba Lei Atividade Petrolífeiru-Lei Fundu Petrolífeiru (LAP-LFP).

Antes ne'e, iha loron 29 Agusto 2019 liubá, PR mós deklara veta ba Dekretu Nú. 9/V, kona-ba LAP-LFP. Hoi da ne'e, Dekretu Lei kona-ba LAP-LFP, konsidera inkonstitusionál nafatin.

“Veta ne'ebé PR deklara, konstitusionalidade mak permiti bainhira PR haree buat ruma ba diploma ne'ebé mai husi PN no Governu,” hatete Prezidente Tribunál Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos iha Igreja Katedrál Dili bainhira partisipa misa agradesimentu ba komemorasaun loron Proklamasaun Independénsia Timor-Leste ba dala 44, Kuarta (27/11/19).

Tuir Deolindo, dala barak públiku kestiona kona-ba prosesu ne'e. “Iha parte primeiru, PR husu TR atu halo investigasaun preventiva ba LAP-LFP. Depois, iha segunda vez mós nune'e? Atu dehan de'it, ne'e konstituisionalidade mak permite ida ne'e. Tanba ne'e, laiha problema ruma, bainhira sua exelénsia Prezidente Repúblika haree buat ruma, ba diploma ne'ebé mai husi Parlamentu Nasionál (PN) ka Governu," nia esplika.

Maski nune'e, deklarasaun veta ba Dekretu Nú. 11/V loron 26 Novembru 2019, TR seidauk simu. "Veto PR nian ba Lei Atividade Petrolífeiru no Lei Fundu Petrolífeiru (LAP-LFP), ami seidauk simu kona-ba ida ne'e," afirma Deolindo.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Komisaun B, Parlamentu Nasionál (PN), Aderito Hugo da Costa dehan, previléjiu Timor-Leste hola lalais asaun iha kampu Greater Sunrise.

"Sorte ita halo desizaun lalais hodi sosa asaun sira iha Sunrise ninian. Tanba Kompañia ConnocoPhilips lelaun hotu ona nia aset sira. Tanba ne'e, ba ha'u nia haree la'ós surpreza, maibé kompañia nia prezensa durante tinan barak nia laran, ninia lala'ok ita haree buat ruma la'o laloos," hatete deputadu Aderito Hugo da Costa, iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (30/10/19).

Tuir eis Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) ne'e, dezde uluk Governu anterior halo negosiasaun hodi define fronteira marítima, estatutu Greater Sunrise nian, Bayu Undan, ne'ebé mai ho razaun oioin halo ita deskonfia.

“Maibé, ikus mai ho sira nia pozisaun ida foin akontese iha loron hirak liubá, signifika iha problema ruma," nia esplika.

Tuir Prezidente Komisaun B, ne'ebé trata asuntu defeza, seguransa no negósiu estranjéiru ne'e, asaun ne'ebé ConnocoPhilips fa'an ne'e, la fó impaktu ba Timor-Leste. Tanba, iha kompañia billaun barak ne'ebé eziste iha mundu.

Tempotimor (Dili) – Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noé de Jesus da Costa Amarál informa, proposta Lei Atividade Petrolífeiru (LAP) no Lei Fundu Petrolífeiru (LFP) ne'ebé hetan ona reapresiasaun husi Parlamentu Nasionál, Kinta (10/10/19) loraik sei haruka ba Prezidente Repúblika.

"Lei rua ne'ebé aprova iha Tersa (08/10/19) ne'e, horseik (kuarta) Komisaun C no D inklui tiha ona testu final. Horseik loraik no ohin dadeer ida tama. Ha'u despaxu ona ba Divizaun Apoiu Plenária (DIPLEN) para halo testu finál, para ha'u asina no haruka ba Prezidente Repúblika," informa PPN ne'e iha PN, Kinta (10/10/19).

Arão afirma, prazu ba Prezidente Repúblika hodi estuda no foti desizaun, durante loron tolunulu nia laran.

"Tuir lei loron tolunulu. Durante loron ruanulun nia laran, Prezidente Repúblika se hakarak haruka fali ba tribunal. Depois ba tribunál rekursu iha loron tolunulu nia laran, PR promulga ka vetu polítika," nia esplika.

PPN dehan, bainhira desizaun Prezidente Repúblika sai ona, mak Parlamentu Nasionál ezerse nia funsaun.

Tempotimor (Dili) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), konsidera Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) foti empreza Timor Gap nia-oin, boot liu fali orgaun estadu, ne'ebé sai nu'udar ai-rin ba nasaun Timor-Leste.

Deputadu Adriano do Nascimento katak Timor Gap laiha direitu atu foti diretamente osan husi fundu minarai. Tanba, orgaun importante sira tenke hatán mak foti.

"Estadu iha limitasaun atu hasai osan %3. Kompañia, boot liu fali %5 ne'ebé la liu husi Parlamentu. Estadu atu hasai osan liuhosi Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika no Tribunál. Maibé, Kompañia Timor Gap la liu. Ida ne'e mak la justu," dehan deputadu bankada PD ne'e iha plenária PN,  Tersa (08/10/19).

Nia afirma, proposta rua ne'ebé AMP aprezenta iha plenária hanesan proposta dudu malu nian. "Proposta rua ne'ebé AMP aprezenta ne'e, proposta dudu malu nian. Se mak forte liu, nia mak moris," Adriano dehan.

Iha fatin hanesan, deputadu bankada FRETILIN Antoninho Bianco katak, Timor Gap foti diretamente osan husi fundu mina rai, katak PN la presiza hatene.

"Timor Gap foti diretamente osan ne'e, signifika katak Parlamentu Nasionál la presiza hatene. Tribunal mós lae. Sira rasik mak foti husi Banku Sentrál no sira rasik mak halo aprovizionamentu," dehan Bianco.

Hatán ba kestaun ne'e, deputada AMP, Maria Angelina Sarmento hatete Timor Gap foti osan diretamente %5, maibé la limita mós kompeténsia Parlamentu Nasionál nian atu halo fiskalizasaun.

"Governu hatete katak sei la diminui kompeténsia Parlamentu Nasionál nian atu tau matan ba kualker investimentu, ne'ebé mak Governu sei halo. Ne'e signifika katak, PN sei iha nafatin kompeténsia atu haree ba investimentu estadu nian liuhosi  Timor Gap," Maria Angelina afirma.

Tempotimor (Dili) – Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hatete, Siméira Petróliu no Gas nu'udar jornada foun ba Timor-Leste, hodi atinje metal ne'ebé mak iha, kona-ba povu nia moris di'ak.

"Eventu ne’e reprezenta marka importante ida iha jornada Timor-Leste nian atu bele sai nu’udar destinu preferensiál ba negósiu sira no investimentu iha Sudeste Aziátiku, iha área esplorasaun no produsaun petróleu no gás nian," hatete Primeiru Ministru Taur Matan Ruak iha ninia diskursu iha Centru Convensoens Dili (CCD), Kinta (03/10/19).

PM Taur dehan, ho númeru partisipante ne’ebé barak tebes, sai hanesan prova ida katak Timor-Leste sai nu’udar destinu preferensiál ba negósiu sira no investimentu.

Xefe Governu ne'e fiar, iha tinan balun ne'ebé sei mai, ema hotu sei hanoin katak ohin nu'udar loron istóriku ba Timor-Leste.

"Ami fiar katak, hahú ohin ba tinan balu tan, ema hotu sei hanoin katak loron ida ne’e, nu’udar loron ida ba determinasaun no responsabilidade. Ne’ebé, deside tiha ona dalan sira ba Timor-Leste hodi alkansa ninia rekoñesimentu ne’ebé maka nia merese duni, hanesan autór importante ida iha indústria internasionál petróleu no gás nian," dehan TMR.

Nia afirma, siméira dahuluk ne’e kona-ba Petróleu no Gás Timor-Leste nian akontese daudaun iha momentu ida krusiál ba TL nia dezenvolvimentu, progresu no modernidade.

"Ita konsege to’o akordu ida ho ita-nia país vizinhu, Commonwealth Austrália nian, kona-ba estabelesimentu fronteira marítima ida ne’ebé permanente entre nasaun rua. Nune’e, taka ona kapítulu ida ne’ebé importante tebetebes ba ita-nia istória, ne’ebé dura tempu barak nia laran," nia komenta.

Esforsu ne'ebé nasaun rua ne'e halo, tuir PM Taur, atu lori povu ba moris di'ak.

"Esforsu estraordináriu ne’ebé hala’o ona husi país rua ne’e, hodi alkansa Tratadu Fronteira Marítima foun no aseitasaun jerál tratadu ne’e nian, hatudu katak nasaun sira bele hakat liu difikuldade polítika atu buka interese di’ak liután ba sira-nia povu," tenik PM Taur.

Tempotimor (Dili) – Autoriedade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) hamutuk ho Komisaun D Parlamentu Nasionál hahú deskute kona-ba Projetu Lei Miñeiru (PLM) ne'ebé atu regula ba atividade minarai nian.

"Ami mai fó hanoin ba Komisaun D Parlamentu Nasionál, tanba iha semana hirak liubá ami simu ona esbosu lei ne'e husi komisaun D. Entaun ami mai halo esplikasaun ba deputadu sira kona-ba projetu Lei Minerais ne'e," dehan Prezidente ANPM, Gualdinho da Silva iha PN,  Kuarta (02/10/19).

Nia esplika, kontéudu husi projetu Lei Miñeiru ne'e mak atu halo regulamentu ba atividade minarai nian.

"Kontéudu projetu ne'e mak oinsá atu regula atividade minéirus ba minarai hotu-hotu. Hahú husi peskiza, halo estrasaun kuandu atividade minarai ne'e hotu, no halo reabilitasaun ba fatin minas ninian," Gualdinho esplika.

Iha projetu lei ne'e iha mós tipu lisensa kona-ba ba minerais sira ne'ebé iha valór ekonomiku kiik, nomós indústria no minerais ne'ebé iha valór ekonomiku ne'ebé boot, no lei ne'e rasik sei regula de'it miñeiru iha rai maran.

Iha fatin hanesan Prezidente Komisaun D, deputada Virginia Ana Belo katak projetu Lei Miñeiru ne'e importante tebes. Tanba Timor-Leste depende ba fundu minarai.

"Projetu Lei Miñeiru ne'e importante tebes. Tanba durante ne'e dependensia estadu nian ba fundu petrolífeiru. Entaun saida mak ita bele buka hodi bele hetan reseita ida tan. Ita iha rekursu ne'ebé barak iha rai laran ne'ebé sei husi petrolífeiru," tenik Prezidente Komisaun D PN ne'e.

Deputada ne'e mós espera katak husi estudu Institutu Petroleu no Jeolojia (IPG) ne'ebé deteta ona rekursu barak, nune'e Timor-Leste bele hetan reseita doméstika.

 

Tempotimor (Dili) – Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Oscar Lima iha ona komunikasaun ho Autoridade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) hodi envolve emprezariu nasionál no privadu iha dezenvolvimentu Greater Sunrise.

"Hakarak ka lakohi, seitor privadu sira tenke hadia sira nia an rasik, para sira bele ba kompete iha área sira ne'ebé mak bele fó benefisia no benefisia husi fronteita marítima ne'e rasik, kona-ba mina no gas," dehan Prezidente CCI-TL ,Oscar Lima iha nian knaar fatin, AKAIT, Dili, Sesta (13/09/19).

Nia akresenta, atu envolve iha dezenvolvimentu Mina no Gas la fasil. Maibé, bele fó oportunidade ba ema barak atu servisu.

"Mina no Gas ne'e la'ós buat ida ne'ebé mak fasil. Maibé la'ós buat ida ne'ebé kee ema hotu-hotu labele servisu. Iha servisu barak ne'ebé ke iha ligasaun," nia afirma

Alende ne'e, Prezidente ho ekipa CCI-TL nia mós ko'alia ona ho governante sira inklui ANPM para fó prioridade ba emprezariu nasionál sira.

"Ami ko'alia namanas ho Governante sira. Ami ko'alia ona ho Autoridade Nasionál Petroleu no Minerais (ANPM) halo nusa mak husu para bele fó mós prioridade balun ne'ebé Timoroan bele halo ne'e fó ba emprezariu Timoroan. Se ita la fó ba emprezariu Timoroan, entaun Mina no Gas ne'e nia benefisius ne'e la'ós ba ita. Mas Mina no Gas ne'e emprezariu internasionál sira lori hotu osan ba liur. Entaun ita Timor la hetan buat ida,"Oscar esplika.

Emprezariu ne'e mós subliña, bainhira Governu la fó oportunidade ba emprezariu Timoroan, mak emprezariu internasionál sei la liga. Nia dehan, hanesan mós obras barak iha Timor-Leste kona-ba konstrusaun sivil, ema la liga emprezariu Timoroan sira.

 
Tempotimor (Díli) – Komemorasaun tinan 20 Konsulta Populár nu'udar refleksaun ida ba povu Timor-Leste kona-ba dezafiu, terus, sofrimentu ne'ebé liuhosi funu naruk ida to'o referendu.
 
“Agora oinsá ita reflete akontesimentu hirak ne'ebé akontese iha tempu kotuk, para projeta ba oin, katak dezafiu ida uluk ne'e tenke sai motivasaun ba joven sira para hateke ba oin ho mehi ida, oinsá ita liberta ita-nia povu husi mukit no kiak," hatete Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Arão Noe de Jesus Amaral remata misa agradesementu ba tinan 20 referendu iha Igreja Katedral, Díli, Kinta (29/08/19).
 
Nia sublina, povu Timor-Leste tomak tenke orgullu no halo reflesaun hodi hateke ba oin liuhosi loron Konsulta Populár ne'ebé iha loron 30 Agostu 2019, sei komemora ba dala ruanulu.
 
"Parabens ba povu Timor Leste no benvindu ba bainaka husi mundu ne'ebé maka prezensa hodi partisipa ita nia komemorasaun ne'e. Ha'u hein katak, husi partisipasaun sira ne'e hotu atu motiva Timoroan sira para hateke ba oin ho fiar," nia tenik.
 
PPN mós enkoraja Timoroan hotu katak, Timor-Leste nia festa tinan ruanulu Konsulta Populár lori direitu tomak ba povu Timor-Leste, to'o hetan nia soberania tasi nian totalmente.
 
"Ita tenke halo reflesaun ba ita nia tratadu Tasi Timor, ne'ebé iha Sesta 30/08/19 lokraik halo troka nota. Ne'e hatudu katak ita nia soberanu kompletu ona iha Tasi nian, nomos rai maran nian sei kompleta mós iha tempu tuir mai," nia dehan.
Page 3 of 4
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter