Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

tempotimor.com (Dili)- Governu aprezenta ona livru Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2020 ba Parlamentu Nasional, maibe sai preokupasaun maka haruka de'it kopia sanulu.

tempotimor.com (Dili)- Deputadu Parlamentu Nasionál sei termina audensia publika kona-ba Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2020. 

Tempotimor (Dili) – Ministru Kordenador Asuntu Ekonomiku (MKAE), Fidelis Manuel Leite Magalhães hatete, numeru dezempregu iha nasaun Timor-Leste, kuaze %10.

"Tuir data hatudu katak, populasaun %74 ne'e maioria mak joven ho idade 35 mai kraik, i tuir dadus mós ita iha nivel dezempregu pur volta %10," dehan Fidelis ba jornalista hafoin partisipa preparasaun ideia inovativu iha Otel Novu turizmu, Kinta (05/12/19).

Fidelis afirma, Iha nivel dezenpregu ne'e maioria ne'ebe seidauk hetan oportunidade ba empregu mak joven tantu feto no mane.

Nia dehan, barak liu dezenpregu kompara feto no mane, feto mak maioria seidauk hetan oportunidade ba empregu.

Governante ne'e akresenta, Iha faktus no dadus hirak ne'e, governu kontinua nafatin esforsu, servisu hamutuk ho agensia sira par hare ba asuntu dezenpregu, liu-liu espesifiku ba joven sira ne'ebe dezenpregu.

Ladún Fiar

Iha sorin seluk, Vise Prezidente I Parlamentu Nasionál (VPPN) Maria Angelina Sarmento ladún fiar katak númeru dezempregu iha Timor hela de'it %10.

"Ba ha'u, hanoin dadus dezempregu iha TL tuun ba %10 ne'e seidauk konvense ha'u," afirma vise Angelina.

Deputadu bankada PLP ne'e, husu governu atu aprezenta dadus ne'ebé kredivél, relasiona ho dezempregu iha Timor Leste.

"Presiza hato'o dadus ne'ebé mak kredivél ba númeru dezempregu ne'ebé ita konsege redúz ona ka mantein, ka aumenta tan karik. Pur enkuantu ha'u mós seidauk asesu governu nia informasaun detallu liu kona-ba númeru dezempregu no pursentu hira mak tuun ona, mais ita haree ba realidade de'it, ema barak mak sei buka servisu i maioria servisu sira ne'e fornese de'it husi seitór públiku," dehan Anjelina.

Tempotimor (Dili) – Reprezentante Partidu Libertasaun Populár (PLP) iha Parlamentu Nasionál (PN), Maria Angelina Sarmento hatete, polítika PLP nian hodi halakon pensaun vitalisia mak seguransa sosiál.

"PLP nia hanoin ne'ebé mak ideál liu halakon tiha pensaun vitalisia ne'e mak seguransa sosiál. Tanba seguransa sosiál ne'e, ita bele dehan hatuur ona seguransa sosiál ba ema hotu ne'ebé la haree ba nia kargu ka ema importante liu iha nasaun ne'e. Entaun, nia previlejiu liu. Maibé, seguransa sosiál ne'e ko'a o nia saláriu bainhira iha ona tempu reforma. O iha direitu foti fali o nia osan ne'e," dehan Maria Angelina Sarmento iha Parlamentu Nasionál, Tersa (17/09/19)

Tuir nia, lei pensaun vitalisia agora ein vigor hela. Maibé, deputadu tuan sira mós prontu ona atu kontribui ho AMP nia polítika.

"Lei pensaun vitalisia agora ein vigor hela, mas ha'u hanoin deputadu tuan sira prontu atu kontribui. Tanba, ida ne'e parte ida hotu husi AMP ninia komprimisiu inklui mós PLP nia komprimisiu," dehan Angelina.

Tuir Vise Prezidente Parlamentu ne'e, durante iha PN halo ona komunikasaun informál ho deputadu tuan sira, hodi halakon pensaun vitalisia no hotu-hotu apoiu de'it rejime kontribuitivu seguransa sosiál, ne'ebé hamosu justisa sosiál  ba ema hotu.

Nia akresenta, eis deputadu sira ne'ebé hetan pensaun vitalisia agora reduz ona ba pursentu 60%.

"Eis deputadu sira ne'ebé hetan pensaun ne'e halo redusaun ba % 60. Entaun se deputadu efetivu nia salariu mak US$ 1.600, entaun husi US$ 1.600 ne'e mak % 60 ba eis deputadu sira ne'ebé agora ne aplika hela % 60 ne'e, la'ós % 100 hanesan ho deputadu atual sira," dehan Angelina.

Tempotimor (Dili) – Vise I Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento katak, polítika Aliansa Mudansa ba Progressu (AMP) nian, kona-ba reduz dezempregu hodi kria kampu servisu ba Timoroan 60.000 kada tinan mak la konsege, Governu bele revè.

"Governu presiza halo ezersisiu para haree filafali sira nian previzaun kona-ba 60.000 kampu servisu kada tinan ne'e ideál ka lae? Se prosesu polítika ne'e la'o, ita haree katak iha impedimentu espetativa ne'ebé mak iha, liuhusi ita nia promesas sira ne'ebé hato'o iha kampañia eleitorál," dehan Maria Angelina iha PN, Tersa (17/09/19).

Nia dehan, Governu bele revè fali nia polítika ne'e bainhira imposivel atinje. "Governu la sala revè fali nia polítika ida ne'e. Katak, imposivel atu alkansa 60.000 kampu servisu kada tinan. Ho razaun mak ministru kompetente seidauk iha fatin. Entaun, sira labele ezekuta tanba iha lei organika Governu fó limitasaun ba ministru, hodi ezekuta husi millioens ida to'o millioens lima," Maria Angelina esplika.

Nia afirma, bainhira Governu hanoin politika 60.000 ne'e la ideal bele revè. "Ha'u hanoin, se Governu hanoin polítika ne'e la'ós ideal, bazeia ba promesas kampañia eleitorál bele revè. Ha'u hanoin la sala buat ida. Importante mak oinsá la'o tuir nafatin programa Governu nian. Kona-ba númeru ne'e ita bele halo mudansa, bazeia ba realidade ne'ebé mak andamentu polítika ne'ebé mak ita infrenta," dehan Vise I PPN ne'e.

Tempotimor (Díli) – I Viseprezidente Parlamentu Nasionál (VPPN), Maria Angelina Sarmento husu Prezidente Repúblika (PR), atu labele halimar iha polítika.

Ezijensia ne'e, VPPN hato'o relasiona ho situasaun membru VIII Governu ne'ebé kontinua inkompletu.

"Koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) nia pozisaun mak mantein ho lista ne'ebé aprezenta ona ne'e. Maibé, Prezidente Repúblika mak tenke  invoka razaun ida forte, tanba saida mak impede lista pendente,” hatete Maria Angelina ba jornalista, Segunda (09/09/19) iha Parlamentu Nasionál.

Nia dehan, ema hotu akompaña bainhira Tribunál Rekursu rasik hasai ona sertidaun katak individu sira ne'ebé kandidatu an ba membru Governu, la kompete krime kontra estadu.

Konstituisaun, tuir Maria Angelina preve bainhira desizaun tribunál seidauk fó sai, laiha ema ida mak bele julga ema seluk tuir interese.

"Ita nia konstituisaun RDTL mós rekoñese prejunsaun inosensia. Kuandu seidauk iha desizaun finál husi tribunál, ema sira ne'e sei inosente. Ida ne'e mak PR presiza tetu. Labele halimar iha polítika de'it, maibé presiza mós ema hira ne'e nia dignidade, perante ba públiku. Tanba ne'e, hanesan sansaun ida ona ba ema sira ne'e dehan katak ema sira ne'e kriminozu," tenik Maria.

VPPN ne'e mós dehan, bainhira tribunál seidauk fó sai desizaun, laiha forsa polítika ida ne'ebé foti tribunál nia fatin hodi julga ema.

Tempotimor (Díli) – Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál, Tersa (04/09/19) hetan brifing husi ekipa Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasun (MNEK) ba ASEAN, hodi nune'e Parlamentu Nasionál ho Governu bele fó informasaun hanesan, ba ekipa avaliasaun husi ASEAN.

Tempotimor (Dili): I Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina katak la lójika bainhira bankada FRETILIN vota kontra proposta revizaun lei atividades petrolíferas.  

"Buat ne’e atu garante ba kompaña operadór ne'ebé halo hela operasaun iha kampu Bayu Undan no ba futuru, karik sira halo operasaun iha kampu Greater Sunrise depois de asina tratadu fronteira marítima. Prosesu ne'e, ajusta de'it husi akordu sira ne'ebé hala'o ona husi akordu CMATS nian," dehan Maria Angelina iha Parlamentu Nasionál, Tersa (16/07/2019).

Nia afirma, provizaun maioria ne'ebé foti hodi ajusta iha proposta de lei hirak ne'e, foti husi Tratadu Tasi Timor nian. 

"Tratadu Tasi Timor, momentu ne'ebé uluk governu FRETILIN ukun, sira mak halo tratadu ida ne'e. Agora, ita foti husi tratadu Tasi Timor ninia provizaun sira, hodi ajusta de'it ba Tratadu Fronteira Marítima, tuir esplikasaun ne'ebé ohin hato'o," dehan Maria. 

Tan ne’e, la lójika bainhira FRETILIN vota kontra ba proposta de lei ne'e. "Sira vota afavór iha fronteira maritime, maibé sira vota kontra ba iha proposta de lei ne'e, ba ha'u laiha lójika. Tanba, buat rua ne'e iha integradu ba malu. Ne'ebé, laiha ida mak ketak husi ida," Maria esplika.

Nia afirma, TL define fronteira marítima ne'e hodi define soberania TL nian. Maibé, TL mós define independensia ekonomia ne'ebé TL sei iha. "Proposta de lei hirak ne'e, atu asegura no salva guarda iha futuru no ita sei iha garantia ba independensia ekonomia ne'ebé define iha fronteira marítima ida ne'e. 

Tuir Maria Angelina, akordu ida uluk kona ba 10% ba Australia ne'e TL hakarak 100% mai hotu TL. Entaun prevé ida ne'e iha proposta lei sira la'os iha fronteira marítima.

"Partidu FRETILIN mak uluk deklara kona-ba ukun rasik aan. Soberania nasaun ida ne'e nian. Ne'ebé ita ukun aan ne'e la'os hetan Bandeira de'it, Hinu Nasionál, la'ós iha de'it nasaun ida RDTL ne'e no lingua. Maibé, ita ukun aan ne'e ekonomikamente ita mós ukun aan," dehan Angelina.

Page 2 of 2
Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Tempo Timor Networks

Online Counter