Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Tempotimor (Dili)-Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Pedro dos Reis hatete, Eskola tékniku Vokasionál Agrikola tolu hanesan Natarbora, Fuiloro no Moleana, durante ne’e konsege produz ona estudante hamutuk rihun-rua-atusida-tolunulu-resin-lima (2.135).

MÉDIA sosiál iha Timor-Leste, hahú maizumenus tuku 16.50 OTL iha Domingo (22/09/19), kuaze hakerek mensajem badak hanesan titlu ne'e.

Status iha Facebook (FB), story iha Whatsapp (WA), twitter no sosiál média seluk, hato'o sentidu kondolénsias ba Amu João de Deus Pires, SDB ne'ebé Aman Maromak bolu hikas ba Nia Kadunan Santu, iha Domingo tuku 16.40 OTL, iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Bidau, Dili.

Tiur Diretór Apoiu Diagnostiku no Terapeutiku HNGV, Doutór Mendes Pinto, moras ne'ebé mak Padre João de Deus sofre mak hanesan multiple organ failure (falência de múltiplos órgãos) iha parte Pulmaun, Fuan, Riins, Sibilites Kronik (kanek iha ain), depois liga mós ho padre nia idade ne'ebé avansadu ona (91 anos). Padre João de Deus baixa ikus nian iha Hospitál Nasionál Guido Valadares iha loron 31 Agostu 2019.

Ba sarani Katóliku Dioseze Baucau, liuliu iha Kelikai, Laga, Ba’agia, Fuiloro, Lospalos Amu João de Deus Pires, SDB hanesan aman ida ne'ebé nakonu ho domin iha ninia etapa evanjelizasaun. Liuliu ba labarik orfonatu sira iha Kelikai, Laga no Fuiloro.  

Tempu Indonézia hahú invazaun iha 1975-1999 nu'udar períodu ida terus boot no naruk.  

“Ha'u moris iha Timor iha etapa haat dinastia evanjelizasaun nian. Dinastia dahuluk mak ida ho prezensa ema-portugés sira-nian husi 1958-1974. Ha’u pasa tinan haat iha Dili no restante iha zona Baucau nian, menus tinan 1969-1970 mak ha’u ba hela iha Fuiloro ba fulan sanulu, hafoin ba fali zona Baucau nian to’o tinan 2008. Dinastia daruak mak invazaun, konfuzaun, hahú partidu sira, preparasaun no kombinasaun entre Governu Portugés ho Indonéziu to’o loron invazaun. Pratikamente tinan rua de’it, husi tinan 1974, bainhira mosu revolusaun kravu sira-nian iha Portugál to’o bainhira Indonézia tama iha Timór. Ne’e períodu ida terus boot. Dinastia datoluk mak tempu invazaun Indonézia husi tinan 1975 to’o 1999 ne’ebé lori terus naruk. Dinastia ikus mak tempu independénsia Timor-Leste nian,” hatete Amu João de Deus iha ninia intervista ida ho média FMA TIN TATOLI edisaun Marsu-Abril 2013.

Tan nia dedikasaun ba povu Timor-Leste iha tempu susar nia laran, iha 26 Marsu 2018, nu'udar eis Komandante Supremu FALINTIL no eis lider Komisaun Nasionál CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hasai karta deklarasaun ida hodi fó rekonesementu ba Amu João de Deus Pires.

Iha karta ne'e Xanana hakerek, depois base de apiou rahun, Pe. João de Deus halo meius oioin para bele ajuda populasaun sira, ne'ebé hetan kaer nomos sira ne'ebé rende iha situasaun hamlaha no hetan moras perigozu, entre tinan 1979-1980.

Amu João de Deus moris iha 15 Abril 1928 iha Aldea Morais, Suku Mirandela, Munisípiu Bragança, Portugál. Amu João hahú ninia misaun iha Timor-Leste hori 1958. Liu de'it tinan rua, depois nia simu ordenasaun nu'udar amululik iha 8 Jullu 1956.

‘Cala-te a Vai’ (nonook no ba de'it), lia fuan esperansa ne'ebé iha tinan 1963, padre provinsiál SDB Portugál, Padre Armando Monteiro, hatete ba Amu João bainhira mai iha Timor. Bele mós, tanba lia fuan ‘Cala-te a Vai’ mak halo susar uitoan atu buka lalatak dijitál kona-ba Amu João de Deus iha google. Liuliu kona-ba nia papél durante nia moris.

Bainhira rona Amu João de Deus nia iis kotu, Amu Eligio Locatelly, SDB hakerek ninia status FB nune'e: “Nia matan taka maibé nia matan-been suli. Na’in fó kbiit ba nia. Amen!

Darwin_Optic

Popular

Error: No articles to display

.

Contact us

Palapasu
Dili, Timor-Leste
+670 7723 4852
+670 7728 1698
http://www.tempotimor.com

Kalendariu Arkivu

« March 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tempo Timor Networks

Online Counter